Connect with us

Vijesti

Tomislav Sunić: Seoba naroda tek je započela

Published

on

Migrantska kriza ne jenjava, svakodnevno smo svjedoci ilegalnih prelazaka granicu i u Hrvatsku i uništavanja imovine. Sve se ovo događa u situaciji dok je intenzitet migracija smanjen u odnosu na 2015. Međutim, odlukom Erdogana nekoliko milijuna ljudi može ponovno krenuti prema Europi.

Ukupan broj ljudi koji bi htjeli napustiti mjesto boravka broji se možda i u stotinama milijuna. Kako komentirate ovu problematiku? Kome je u interesu sada već očigledno identitetsko, kulturološko i sigurnosno uništavanje Europe?

Migrantska kriza, ili bolje rečeno nova seoba naroda, ili još bolje rečeno zamjena stanovništva, tek je započela. Naivno je gajiti iluzije da će u Europu stići još samo 2 ili 5 milijuna neeuropskih migranata i da će tada migracijski tokovi misteriozno prestati.

Stotine milijuna ljudi od sjeverne Afrike do zemalja istočne i južne Azije i Pacifika sanjaju o boljem životu na Zapadu i o svom mogućem dolasku u Europu ili Sjevernu Ameriku. Konačno i tekst tzv. Marakeške deklaracije izravno daje pravo svakom pojedincu da se odseli iz svoje matične zemlje i da se useli u zemlju svoga izbora. U načelu to su zemlje Europe i sjeverne Amerike koje još slove kao relativno funkcionalne države s višim standardom života.

Afroazijski migranti ne snose nikakvu krivicu za novonastalu krizu. Kritizirati individualna razbojstva migranata, a pritom zaboravljati sociološke i geopolitičke uzroke migracija, gubljenje je vremena.

Navedimo neka uzroke tzv. migrantske krize koju je bolje nazvati zamjenom stanovništva. Kritizirati migrante, a ujedno hvaliti kapitalizam i njegov glavni temelj slobodno tržište, puko je protuslovlje, tj. contradictio in adiecto. Srž kapitalizma, odnosno liberalizma je brisanje granice, brisanje svake nacionalne svijesti i stalno isticanje „slobodnog i neometanog protoka ljudi i kapitala“.„Slobodni protok ljudi i kapitala“ glavni je pravni temelj, ali i glavna floskula u svim dokumentima Europske unije. Trgovcu i špekulantu sasvim je svejedno koje je nacionalnosti njegov kupac. I obrnuto, kritizirati kapitalizam, kao sto to čine brojni tzv. antifašisti i radikalna ljevica, te ujedno otvarati granice neeuropskim migrantima također je vrsta logičkog protuslovlja. Jedno ne ide bez drugog.

Drugi čimbenik o kojem se u konzervativnim intelektualnim krugovima u Europi, a pogotovo u Hrvatskoj ne voli govoriti, je štetna uloga visokog katoličkog klera i Vatikana u poticanju neeuropskih migrantskih tokova odnosno zamjene stanovništva. Sam papa Franjo veliki je zagovornik bezgraničnog dolazaka neeuropskih migranata u Europu i sjevernu Ameriku.

Njemačka biskupska konferencija, na čelu sa kardinalom Reinhardom Marxom ili Američka biskupska konferencija na čelu sa kardinalom Daniel DiNardom podstrekači su neograničenih dolazaka afroazijskih i latinoameričkih migranata u Europu odnosno u sjevernu Ameriku.

Glede turskog čelnika Erdogana treba istaknuti da je on osoba sa dobrim osjećaj za real-politiku. Politička i intelektualna klasa u Turskoj ima punu dulju povijesnu memoriju nego što je to slučaj sa hrvatskom političkom i intelektualnom klasom. U povijesnoj memoriji prosječnog Turčina, Hrvatska tj. Hrvatistan, kao i dobar dio Mađarske i dalje su dio Otomanskog carstva.

S obzirom na etno-mazohizam koji je odlika sadašnje političke garniture u Hrvatskoj, ali imajući u vidu urođenu povijesnu servilnost hrvatskih intelektualno-političkih krugova prema europskim centrima moći, ne treba čuditi ako se uskoro Marulićeva Judita bude micala iz hrvatskog školskog kurikuluma radi svoje navodne rasističke, šovinističke i proturske poruke.

Nedavno je francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio da dolazi kraj zapadne hegemonije, ali i NATO saveza. Kako komentirate te izjave?

Macron, koji je u biti glasnogovornik visokih francuskih financijskih krugova i izabranik francuske visoke buržoazije, rekao je ono što većina francuskih i europskih političara zna, ali ne smije u javnosti kazati. Stoga njegove riječi treba pozdraviti.

Zastarjelost NATO-a i kraj zapadne hegemonije nisu više nikakva novost. To što su se službena Njemačka i kancelarka Merkel morali odmah ograditi od Macronovih riječi, bilo je za očekivati. Njemačka je iz povijesnih razloga polu-suverena država. Francuska, iz povijesnih razloga, ima nešto više suverenosti.

Diljem Europe jačaju tzv. suverenistički pokreti. Možemo li dočekati da se i u Hrvatskoj formira jak suverenistički blok koji bi mogao konkurirati za vlast?

Suverenistički pokreti i njihova stranačka utjelovljenja veoma su jaki u Europi. Hrvatska uvijek kaska u začelju. Treba pozdraviti nedavno osnivanje Hrvatske suverenističke stranke. Velika prednost europskih suverenista je što oni odbacuju zastarjele podjele između ljevice i desnice i umjesto toga inzistiraju na političkoj autonomiji i očuvanju identiteta raznovrsnih nacija.

Hrvatska danas nije suverena država. Što znači biti suveren? Biti suveren znači imati slobodu odlučivanje u izvanrednom stanju. Hrvatska i cijela Europa nalaze se danas u polu-izvanrednom stanju premda sadašnja vladajuća klasa u Hrvatskoj i u Europskoj uniji ne voli u javnost to kazati.

Sljedeće godine očekuju nas predsjednički izbori u SAD-u. Kako procjenjujete Trumpove izglede za reizbor?

Donald Trump je presedan u novijoj američkoj politici upravo stoga što on ima potporu većine američkih građana, ali on uživa također simpatije vojske i policije. Njegove izgledi za dobivanjem drugog predsjedničkog mandata su veliki.

Trumpova velika zasluga je što je razotkrio lažnu stranu liberalizma i njegovog glavnog temelja, tzv. slobodnih medija. Upravo što se Trump usudio napasti tu glavnu okosnicu liberalne mistike, veliki broj Amerikanaca iz financijsko-medijskih-akademskih krugova našao se ugrožen.

Stoga ti krugovi, popularno zvani u Americi „dubokom državom“ (a koje bismo mogli u Hrvatskoj usporediti sa post-udbaškim i neojugoslavenskim krugovima) izmišljaju fantastične priče i koriste nadrealne uvrede kako bi Trumpa diskreditirali i uklonili sa vlasti. Mogućnost daljnje balkanizacije i polarizacije Amerike, kao i opasnosti od građanskog rata ne mogu se isključiti.

Dugo ste godina radili u diplomaciji. Kako gledate na postupak u vezi s diplomatom Damirom Sabljakom?

Sabljak je ideal-tip karakternog hrvatskog diplomata koji ukazuje na nepravilnosti u Ministarstvu vanjskih poslova u Republici Hrvatskoj (MVEP). Takvih mogućih Sabljaka ima nešto u MVEP-u, no to su pretežno beskičmenjaci i pojedinci koji žive u patološkom strahu od gubitka posla. Sabljak je dobar primjer kako se hrvatski diplomati moraju oslobodit straha i samocenzure.

Predložit ću svojim kolegama Suverenistima, koji će za godinu dana biti ključni u sastavljanju nove vlade u Hrvatskoj, da donesu zakonski prijedlog na temelju kojeg bi se retroaktivno napravila revizija trošenja novaca u MVEP-u i nepotrebno luksuziranje i nepotizam, koji su od 1991. g. glavna odlika MVEP-a. Potrebno je također rezati broj djelatnika MVEP-a. Sasvim je dovoljno da u MVEP-u radi 600 ljudi, a ne preko 1000, kao što je to danas slučaj.

Pripremate li neku novu knjigu?

Da, i to na drugom izdanju moje La Croatie; un pays par défaut? Tehnički se mučim s francuskim nakladnikom. Lakše je knjigu napisati nego objaviti.

Davor Dijanović / HKV

Advertisement

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved