Connect with us

Vijesti

U Podcastu Velebit – Velimir Ponoš: Jake sličnosti između propasti Rimskog Carstva i današnjih EU/SAD

Published

on

Gost u Podcastu Velebit je novinar i kolumnist Velimir Ponoš

– Natalitet – zašto Hrvati više ne žele imati puno djece? – Mjera uvođenja majke odgajateljice za majke s troje i više djece?
– Rad u Hrvatskoj – Kako je moguće da je jeftinije platiti plaću stranom radniku, osigurati mu smještaj, učenje hrvatskog jezika i učenje zanata? Kada bi se svi ovi troškovi zbrojili, naš domaći čovjek bi mogao imati plaću vrlo sličnu onoj u Irskoj, Njemačkoj itd. Pa čak i veću jer ne bi si morao plaćati smještaj.

– Znači, iselimo naše mlade, radno sposobne, potentne, stručnjake koje smo školovali, u neke druge zemlje, a nama će biti dobri neki strani ljudi koji Hrvatsku ne poznaju, ne vole i ne zanima ih boljitak ove zemlje… – Kakva je to logika, je li to slučajno ili planiranio?
– Velika seoba naroda nekad i danas? Hibridni ratovi s ciljem pokretanja velike mase ljudi?
– Vojni rok i obuka u vojnim vještinama? Je li povijesno ratnička Europa postala pacifistička regija koja se pretvara u mlitavu civilizaciju?
– Ante Starčević je upozoravao da narod bez vjere i morala nema nade za boljitak i napredovanje?

Vijesti

Izvrstan dokumentarac Epoch Times-a: Nema farmera – nema hrane: hoćete li jesti bube?

Published

on

Cijene hrane vrtoglavo rastu u trgovinama širom svijeta, a neki svjetski čelnici kažu da je to zbog klimatskih promjena. Njihovo rješenje je Agenda 21, 100-godišnji glavni plan Ujedinjenih naroda za čovječanstvo i 21. stoljeće, koji je podijeljen na kraće 15-godišnje planove. Trenutačni plan je Agenda 2030, čiji je cilj “transformacija našeg svijeta za održivi razvoj” prema UN-u.

Agenda 2030 sada se provodi diljem svijeta. U Americi se provodi kao agenda 30×30 Bidenove administracije, plan da se 30 posto američke zemlje u potpunosti isključi iz proizvodnje do 2030. godine, što će rezultirati istjerivanjem malih farmera i stočara sa svojih posjeda. U drugim zemljama poput Nizozemske, nizozemski poljoprivrednici prisiljeni su prestati raditi zbog vladine “zelene politike” koja ograničava emisije dušika. U Šri Lanki se farmeri bore za svoj opstanak zbog vladine zabrane sintetičkog gnojiva.

Dok gledamo globalni rat protiv poljoprivrednika, Svjetski ekonomski forum i Ujedinjeni narodi potiču ljude da jedu kukce kao rješenje za smanjenje klimatskih promjena, gladi u svijetu i spas planeta. Zašto svjetski čelnici, pa čak i slavne osobe, odjednom guraju jestive bube? Treba li država kontrolirati našu hranu? Kakav bi svijet bio bez farmera?

“Nema farmera, nema hrane: hoćete li jesti bube?” je Epoch-ov izvorni dokumentarac koji razotkriva skriveni plan iza globalnih “zelenih politika”, neispričane priče o poljoprivrednicima koji su prisiljeni napustiti posao, poremećaj koji će to imati u našoj opskrbi hranom i zašto se jestive kukce iznenada guraju u prvi plan kao ” Globalno zeleno rješenje.”

Voditelj “Činjenice su važne” (“Facts Matter”) na EpochTV-u Roman Balmakov proputovao je svijetom na više od 25 lokacija i intervjuirao više od 50 farmera, znanstvenika i stručnjaka u Sjedinjenim Državama, Nizozemskoj i Šri Lanki kako bi došao do istine iza ove globalne agende i istražio nadolazeće globalna prehrambena kriza koju svjetski mediji ignoriraju.

Povijest ima tendenciju rimovati se. Godine 1950., kineski komunistički vođa Mao Zedong prodao je javnosti “Veliki skok naprijed” pod zastavom napretka, ali njegova je politika dovela do najveće gladi koju je uzrokovao čovjek u povijesti, s više od 50 milijuna umrlih od gladi. Čini se da UN-ove “zelene politike” imaju obilježja novog “Zelenog skoka naprijed”, možda dobro zvuče na papiru, ali u praksi potkopavaju našu sigurnost hrane, imovinska prava, prava na vodu i predstavljaju egzistencijalnu prijetnju našim slobodama kao slobodni građani. Poznati citat glasi “Tko kontrolira opskrbu hranom kontrolira ljude”.

Ovaj dokumentarac je važan za svakoga da pogleda, ne samo zato da zna što je na vašem tanjuru, već i da ima znanja kako u budućnosti spriječiti još jednu glad koju je izazvao čovjek i zaštititi svoje slobode.

Cijeli film pogledati ovdje…

Službena web stranica: NoFarmersNoFood.com
Molimo dajte i podijelite ovaj dokumentarac: NoFarmersNoFood.com/share
Posebno zahvaljujemo Farmers Defence Force

Continue Reading

Vijesti

Dan prije nego što je umro u avionu, pisac Malog princa napisao je MOLITVU, mogla bi vam promijeniti život

Published

on

Antoine de Saint-Exupery je poznat kao pisac “Malog princa”, ali napisao je i jednu molitvu koja će mnogima promijeniti živote.

Manji je broj onih koji znaju da je Exupery bio i vojni pilot, te da je za svoje vojne zasluge nagrađen odlikovanjem Legije časti.

Najbolji pisac među pilotima i najbolji pilot među piscima umro je u avionu, od srčanog udara, leteći tijekom zadatka.

Kao pisac je ostvario sve svoje dječje fantazije kroz Avijatičara, Ratnog pilota, Noćni let i najpoznatijeg, Malog princa.

Čak i kad je bio na zadacima, Exupery nije prestajao pisati.

Molitva pisca Malog princa

Molitva, koju vam donosimo u cijelosti, je nastala u jednom od najtežih životnih razdoblja autora, kada su ga bolest, godine i ratni vihor polako lomili.

Gospodine, ne molim te za viđenja i čuda, molim tek snagu za život svednevni. Pouči me umijeću malenih koraka.

Misli mi razbistri, učini me snalažljivim, nauči me ugrabiti pravi trenutak. Daj da vidim kako je sve u životu važno.

Jakosti mi daj za red i pravu mjeru, da ne klizim kroz život poput rasipnika, već vrijeme svoje da mudro raspoređujem, pa ipak da umijem prepoznati trenutke bogate sjajem, ljepotom i milinom i odvojiti časak za užitak srca i duha.

Pomozi mi spoznati da ne koristi sanjati – niti o prošlosti, niti o budućnosti te da je najvažniji sadašnji čas, i da sve što slijedi učinim najbolje. Očuvaj me opsjene da život ima glatko teći.

Trijezan mi uvid podari u istinu da su poteškoće, porazi i padovi, neuspjesi, boli pa i katastrofe na stazi žića vjerni pratioci uz koje naša bića sazrijevaju i rastu. (Novi život)

Continue Reading

Vijesti

Kvare se odnosi Kine i SAD… Do koje točke?

Published

on

  Tijekom posljednjih 5 godina su se drastično pokvarili odnosi Kine i Zapada. Zbog toga je ako ništa drugo red dobro pogledati kako Kina i SAD danas stoje – donosi Hladna istina.

  U samo 30 godina Kina je od ekstremno siromašne države došla do pozicije jedne od modernih tehnoloških velesila. Ona je to postigla zahvaljujući svojoj briljantnoj državnoj strategiji i zapadnoj pohlepi. Riječ je o pohlepi koja je prodala stoljeće napredka i nadmoći za 20 godina ekstremnih profita. Zapadni stanovnici su se od početka protivili toj politici, ali oni ne upravljaju državama koje su nominalne demokracije.

  Nakon proteka ta 3 desetljeća zapadni kompanije su se počele tiho buniti protiv Kine. Oni su se počeli buniti jer nisu mogli proizvesti isto kvalitetne i jeftine proizvode kao ona. Te prvo tihe pritužbe su zapadne vlade ignorirale, ali kako su one postojale sve jače vlada je na kraju morala nešto poduzeti.

  To nešto je učinila Trumpova administracija započevši tehnološki rat kojeg potom nastavlja Bidenova. Ova dva predsjednika se možemo slobodno reći ne slažu u ničem osim protivljenju Kini. Konkretni primjer tog rata kojeg je započeo SAD su TikTok, zabrana korištenja proizvoda Huawei i na kraju zabrana Kini da proizvodi moderne procesore. Konkretno SAD nije i ne može zabraniti Kini da ih proizvodi, ali može zabraniti prodaju „strojeva koji rade procesore” što je i učinio.

  Ruska invazija Ukrajine je u određenom smislu pogoršala odnose s Kinom koja zajedno s 2/3 ili 3/4 svijeta odbija osuditi agresiju. Ona ju je pogoršala pošto tehnološki razvijena Kina nastavlja prodavati svoje proizvode Rusiji. To je u stvarnosti samo isprika jer Indija i Turska rade nešto sličnog bez ikakvih posljedica, pa…

  Taj bijes Zapada na Kinu zajedno s sankcijama nisu dovele do željenih rezultata. Kao dokaz toga možemo koristiti trgovinske podatke iz 2018 i 2023 godine. Te 2018. je Kina izvezla u svijet proizvoda u vrijednosti od 2.5 bilijuna dolara, a 2023. je izvezla 3.4 bilijuna !? U postotcima je Kina bez obzira na američke sankcije zaradila 2023 godine 36 % više nego 2018 !?

  To je postigla polako napuštajući trgovinom s razvijenim zapadom i koncentriranjem na nerazvijene države. Riječ je o napuštanju koje se provodi pod zapadnim sankcijama, znači protivno kineskim željama, ali to ne mijenja činjenice.

  Koliko su se ohladili odnosi između Kine na jednoj i SAD-a na drugoj strani najbolje ukazuje broj avionskih letova. Tijekom 2019. su tjedno između SAD i Kine više od 300 puta letili avioni, a sada lete samo 63 puta. Riječ je o smanjenju od 79 % u samo 5 godina. Formalni razlog za to je odluka SAD da zabrani ruske letove iznad svog teritorija i istovjetna ruska odluka za američke. To znači da američki putnički avioni trebaju izbjegavati ruski zračni prostor zbog čega je njihov let skuplji od kineskog. Kao što smo rekli to je formalni razlog kojeg je SAD iskoristio za smanjivanje broja letova u Kinu.

  Budimo jasni pa priznajmo da u ovoj priči SAD nije loš niti je Kina dobra. Svatko od njih gleda svoje vlastite nacionalne interese i to je normalno. Da je Zapad, da su SAD i Njemačka prije gledali svoje nacionalne interese Kina bi u najboljem slučaju bila razvijena kao Indija.

  Za kraj onima koji se nadaju da će nekretninski slom uništiti kinesko gospodarstvo možemo samo poručiti uzalud Vam trud svirači. Tamošnja vlada kontrolira gospodarstvo pa se to neće dogoditi niti zbog toga, niti zbog zapadnog izvlačenja novca iz Kine.

  Njeno gospodarstvo može samo stagnirati ili padati samo zbog pogrešnih odluka vlade. To je neupitna činjenica koju se ne smije zaboraviti.

izvor: Hladna istina

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved