Connect with us

Vijesti

UDARA KONOBAR NA DOKTORA: Škoro kod Bage

Published

on

Bago bi se trebao kandidirati za predsednika, ne Škoro, jer Bago zna sve o svemu. Ili bar misli da zna. Problem s Mislavom Bagom je problem Hrvatske. On je slika i prilika prosječnog gledatelja televizije, čitatelja novina, koji je u najboljem slučaju poluupućen.

Estradizacija svega, pa i novinarstva, i eskalacija društvenih mreža dovela je do toga da se u istu ravan stavljaju vijesti o banalnom događaju u životu nebitne osobe na drugom kraju svijeta i štrajku prosvjetara, o tome da je supruga nogometaša Barcelone napravila novu tetovažu i summitu najmoćnijih svjetskih lidera koji su negdje donosili povijesne odluke.

Bago, dakle, nije dao Škori disati, stalno ga je ispravljao, radio je što novinar ne bi trebao – gurao sebe u prvi plan. Nije bitno što Škoro priča, nego što Bago priča! Bar Bagi. Bago se posvađao sa Škorom oko dosta toga – zapravo oko gotovo svega: te Škoro želi imati ovlasti kao francuski predsjednik (zašto ne bi imao, kad se bira izravno?), te Škoro ne zna kome pripada mandat u Saboru (jer Bago uopće nije shvatio što je Škoro htio reći), te Ustav se ne smije dirati (kao da ga nije donio narod na referendumu, pa što ga narod ne bi mogao i cijelog promijeniti, pa po tom samom ustavu nema suverena iznad naroda u Hrvatskoj!), i tako dalje.

Bago je, kad je Škoro rekao da bi desetabizirao ovu vladu – jer nam kradu vrijeme, zapitao, “vi bi radije išli s novim izborima ili idemo se preslagivati”? Pitanje “preslagivanja” je, naravno, bespredmetno – Škoro je bio jasan, ovo nije ono za što su građani glasali!

Ukrali su nam tri godine, kaže Škoro. A onda Bago pita, “tko je taj koji to procjenjuje”! Pa valjda narod na izborima, Mislave Bago! Običaj je u demokracijama da se ne preslaguje ništa nego se ide na izbore, jer je to jedino pošteno. Ali Mislav Bago je socijaliziran i educiran na mentalnom sklopu koji prezire narod, na elitističkom marksističkom vangardizmu, gdje avangarda radničke klase odlučuje u ime naroda (tj. gdje komunističke velmože odlučuju o sudbini kmetova, za razliku od demokracije gdje kmet bar ima privid odlučivanja).

No na stranu Bago, Škoro je rekao i neke jako važne stvari, i očito je da je njegov mentalni sklop ne samo različit od Baginog, nego i drugih kandidata. Škoro razmišlja više kao zapadnjak, manje kao Hrvat, i nema kompleksa zbog svoje pripadnosti hrvatstvu. “U ovoj zemlji nitko za ništa nije odgovoran” je ključno.  Misao vodilja Škorine kampanje je posve jasna: Predsjednika se bira izravno, i njega se može prozvati imenom i prezimenom. Sabor je drugo, tamo se uglavnom melje bezveze, mi nismo Engleska pa da svaki građanin zna imenom i prezimenom koji je njegov zastupnik.

Škoro je pokušavao argumentirati, kao pristojan čovjek nije očito navikao da ga netko ne pušta da govori nego mu neprestano agresivno upada u riječ. Pokušavo je objasniti gledateljima što misli, ali je Bago smatrao, onako neuk i neobrazovan, da je važno jedino što on misli, i da pokuša ismijati Škoru. Nastupio je kao – isljednik. Partijski. Još je samo falilio da uperi lampu u oči Škori. A da Manolića ubuduće zaposle da intervjuira nepoćudne?

Novinari poput Bage instinktivno slijede liniju manjeg otopra i povinuju se javnom mnijenju, podilazeći najnižim instintkima publike. Ljudi poput Škore pak nemaju taj instinkt, i zato je u hrvatskim uvjetima Škoro takoreći antipolitičar. No na kraju nije ostao dužan: “Odgovoriti ću vam ako mi date minutu bez prekidanja”, rekao je Bagi. Problem s takvima je što ne razumiju kad im se nešto kaže na fin način, prekidanje sugovornika je zapravo vid nasilja – a kako se braniti ako sami niste nasilni?

I koja je uopće poanta pozivanja nekog na razgovor, ako mu ne date do riječi? Krajnje neprofesionalno i bezobrazno!

Bago je osim toga toliko uvjeren u svoje znanje, pokupljeno iz ideološki friziranih vijesti HINE i drugih agencija, da niti ne primjećuje koliko je neuk i komičan spram erudita Bage. Nije čak ni razumio što mu je Škoro govorio o izboru Državnog odvjetnika u SAD i o uvjetima pod kojima predsjednik RH može raspisati referendum. Pokušao mu je objasniti da to što Pupuvac trguje mandatom i na tome lijepo profitira nema veze s pravima manjina, ali ima s Pupovčevim računima i izgradnjom pozicije moći. Trudio se objasniti da nema prevelikog smisla birati predsjendika izravno, ako on smije samo dijeliti odlikovanja, “a i to mu žele oduzeti”.

Škoro je pak vrhunski određen i artikuliran, jasan. “Meni pozicija nije važna”, kaže Škoro. I ne laže: Njemu to ne treba. Ali mu je važna odgovornost. “Ustav je zbirka velikih želja malog Perice”, uzvratio je Bagi na njegovo štrebersko piljenje i papagajenje naučenih fraza i parola. Škoru je nemoguće smjestiti lijevo ili desno – on je samo razuman i racionalan, ne zanima ga ni jedna i ničija ideologija, ne dodvorava se ljudima već ih pokušava razumjeti. Ali ne i podilaziti. Čak mu je u jednom trenutku Bago dao kompliment, “vas je nemoguće izbaciti iz takta”. A zašto on to uopće uporno pokušava, zar je to cilj intervjua? Osramotiti sugovornika? Na Balkanu, da.

Škoro je poantirao na Bagino kvazimoralističko zgražanje o žici na granici, rekavši mu kako smo ionako ograđeni žicom – kad nismo mi, podigle su je Slovenija i Mađraska. Na Bagino guranje pitanja o križevima u javnom prostoru odgovorio je da je katolik i da njemu ne smetaju, a Bago je mljeo nešto o tome da možda nekom križ smeta i da što sa sekularizmom! Pa Mislave, napravi domaću zadaću i prouči što je sekularna država! I zašto u sekularnoj Njemačkoj križ visi u svakoj učionici, i skoro svakoj sudnici pa i onoj u kojoj su bili osuđeni Perković i Mustač.

Bago je također papagajski ponavljao udbašku ujdurmu, “pa zar vi stvarno mislite da je u 2019. moguće provesti lustraciju”, kao da nemamo Manolića za javnu ličnost, kao da nemamo udbaše i kosovce i njihovo potomstvo na svim bitnim mjestima u sistemu! Izgledalo  da Bago ne zna niti što je to lustracija, što je lustracijski zakon, kao što ne zna niti što je sekularna država. No na kraju se ispostavilo da ipak zna – to je onemogućavanja rada za državu i javnog djelovanja pripadnika represivnog aparata komunističkog režima. Sam je to rekao, nešto kasnije, no on se izgleda voli praviti blesav kad god mu to odgovara.

“Pa zna se tko je radio za tajne službe”, rekao je Bago. “Ja ne znam”, poantirao je Škoro. Bago je pokušao podvaliti Tuđmanovu pomirbu kao argument protiv lustracije, što je tipičan udbaški spin.

Ukratko, gledali smo jedan sraz Balkana i Europe, gdje je “desničar” Škoro predstavljao sve ono što jest zapad u svom najboljem izdanju. Moralni integritet Škore niti u jednom trenutku nije došao u pitanje. No na Balkanu, gdje se smatra da ste automatski primitivni ako niste ideološki zadojeni ljevičar, i da ste kulturni, progresivni, napredni i prozapadni ako jest, važe neka druga pravila. Nadajmo se da će se to promijeniti.

Autor: MARCEL HOLJEVAC / Priznajem.hr

Advertisement

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved