Connect with us

Vijesti

Umro Henry Kissinger. Tko je bio, kontroverzni diplomatski „čarobnjak“ ili ratni zločinac? Prijateljstvo s Putinom?

Published

on

Slavni američki diplomat, osoba koja je najviše doprinijela američkoj politici, posebno u prvoj polovici sedamdesetih, bio je jako vješt i inovativan da je ne bez razloga nazivan i „čarobnjakom“ diplomacije globalnog formata – Henry Kissinger, preminuo je u srijedu, 30. studenog, u 101. godini života, u svom domu u Connecticutu – donosi Zoran Meter na portalu Geopolitika.news.

Vijest o njegovoj smrti prva je objavila konzultantska tvrtka Kissinger Associates čiji je osnivač i bio.

Politička karijera

Bogata Kissingerova politička karijera počela je kasnih 1960-ih. Prethodno je bio stručni konzultant za sigurnost predsjednika Dwighta EisenhoweraJohna F. Kennedyja i Lyndona Johnsona te je radio s Agencijom za razoružanje i kontrolu naoružanja

Izdvajaju se njegove dužnosti državnog tajnika (od 1973 do 1977.) i istodobno savjetnika za nacionalnu sigurnost u predsjedničkim administracijama Richarda Nixona i Geralda Forda, a bio je i politolog i geopolitički konzultant čijim su se uslugama služili mnogi i u dugim godinama nakon što se prestao baviti aktivnom politikom – gotovo do same smrti s obzirom da je bio nevjerojatno lucidan, oštrouman – da bi mu na tome mogli zavidjeti brojni današnji politički dužnosnici i stručnjaci iz sfere geopolitike.

Od 1984. do 1990. bio je član Obavještajnog savjetodavnog odbora američkog predsjednika, a 2002. dva i pol tjedna predsjedao je Povjerenstvom za 11. rujna.

U prebogatoj karijeri, posebno se ističe njegov doprinos u pregovorima o prekidu vatre u Vijetnamu 1973. godine za što je dobio i Nobelovu nagradu za mir – iako se to smatra kontroverznom odlukom. Istu nagradu, naravno, dobili su i  on i predstavnik Sjevernog Vijetnama Le Duc Tho, ali Vijetnamci je nisu prihvatili rekavši da rat nije završio. Borbe su trajale još dvije godine.

Britanski Reuters Kissingera naziva diplomatskim moćnikom i piše da je u 1970-ima, obnašajući spomenute visoke diplomatske dužnosti, bio involviran u mnoge važne globalne događaje, a osim Pariškog mirovnog sporazuma sa Sjevernim Vijetnamom, njegovi napori doveli su do diplomatskog otvaranja Kine, značajnih američko-sovjetskih pregovora o kontroli naoružanja, kao i širenja veza između Izraela i njegovih arapskih susjeda.

“Kissingerova vladavina kao glavnog arhitekta vanjske politike SAD-a oslabila je s Nixonovom ostavkom 1974. Ipak, nastavio je biti diplomatska sila pod predsjednikom Geraldom Fordom i nuditi svoja mišljenja do kraja života”, navodi Reuters.

Dodao bih kako je upravo normalizacija odnosa između SAD-a i Kine 1970-ih, u kojoj je odigrao najvažniju ulogu, bila jedno od njegovih najvećih političkih i diplomatskih dostignuća, iako ima i onih koji tvrde kako je u tome on zapravo samo slijedio i provodio političku ideju republikanskog predsjednika Nixona koji je to inicirao i normalizaciji odnosa s Kinom težio. U srpnju ove godine Kissinger se u Pekingu sastao i sa sadašnjim kineskim vođom Xi Jinpingom.

Hvaljen i kuđen

Kissinger je nedvojbeno bio kontroverzna osoba – istodobno i hvaljen i kuđen. I dok su ga jedni kovali u zvijezde zbog briljantnog uma i golemog iskustva, drugi su ga bez zadrške smatrali ratnim zločincem zbog potpore antikomunističkim diktaturama, posebno u Latinskoj Americi, uključujući i napore za svrgavanje marksističkog, ali demokratski izabranog čileanskog predsjednika Salvadora Allendea.

Iz sadašnje globalne geopolitičke perspektive gledano, kontroverzan je bio i s obzirom da je održavao dobre odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je, kako je to sam kazao, uvijek cijenio Kissingerovo mišljenje. Više puta su se osobno sastajali u Moskvi, a zadnji je put to bilo u vrijeme mandata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nedugo nakon sastanka Trump-Putin u Helsinkiju, u koji su obojica državnika polagala velike nade, Kissinger je, shvaćajući politiku ključnih silnica duboko unutar američke politike, kao i salve političkih i medijskih optužbi koje su zbog sastanka s Putinom uslijedile protiv Trumpa, u izvjesnom intervjuu kazao kako mu je žao što je propuštena posljednja velika prilika za normalizaciju odnosa između Washingtona i Moskve, kao da je slutio (a sigurno je puno toga i znao) – da će uslijediti njihov neizbježni krah.

Kako je sve počelo

Heinz Alfred Kissinger rođen je u gradu Furthu, u Njemačkoj, 27. svibnja 1923. u religioznoj židovskoj obitelji, s kojom se preselio u SAD 1938. godine, prije nacističke kampanje istrebljenja europskih Židova odnosno Holokausta.

U SAD-u je promijenio ime u Henry. Godine 1940. upisao je City College u New Yorku. Američko državljanstvo dobio je 1943. godine, da bi potom služio u američkoj vojsci u Europi u Drugom svjetskom ratu. Tri je godine služio u američkoj vojsci: najprije kao prevoditelj, a potom je prebačen u kontraobavještajni korpus njemačke države Hesse. Za svoju službu dobio je medalju Brončane zvijezde.
Godine 1947. upisao se kao student na Harvardsko sveučilište, gdje je doktorirao 1954. godine i gdje je potom dugo godina radio kao profesor.

Aktivan do smrti

Kissinger je 1982. u New Yorku osnovao konzultantsku tvrtku Kissinger Associates koja je nudila savjete svjetskoj korporativnoj eliti.

Bio je član upravnih odbora tvrtki i raznih vanjskopolitičkih i sigurnosnih foruma, a bio je i autor brojnih knjiga iz područja nacionalne sigurnosti, diplomacije i međunarodnih odnosa.

Između brojnih nagrada koje je dobio za svoju profesionalnu karijeru ističu se i Predsjednička medalja slobode (koju dodjeljuje predsjednik Sjedinjenih Država za izniman doprinos javnom životu) i Nagrada Münchenske sigurnosne konferencije Ewald von Kleist (dodjeljuje je za izniman doprinos miru i rješavanju sukoba).

Neovisno o brojnim kontroverzama, teško da će i SAD i svijet više ikada dobiti osobu takvoga formata, tako širokog znanja i sposobnosti u krajnje osjetljivoj i složenoj sferi u koju spadaju međunarodni odnosi i geopolitika.

Motivi i krajnji ciljevi djelovanja su jedno, ali znanje i sposobnost Kissingeru nitko ne može niti pokušava osporiti.

Vijesti

Hodak: ‘Domaća orjuna u niskom startu, a mi se pitamo “može li rat dotaknuti Hrvatsku”’

Published

on

Koje li radosti! Hrvatska-Francuska 2:0 u Splitu. Rekli bi da je bila superiorna igra i siguran rezultat.

Vraga, sedamdeset od devedeset minuta lopta je bila kod Francuza. Međutim, Dalićeva odlična taktika i Ante Budimir, puno strpljenja i putujemo u Pariz po reprizu Splita. Najbolji igrač? Igrač je to kojega su se odrekli i Hajduk i Splićani – Ivan Perišić. Za Francuze je na terenu bio Ivan Grozni. A tek kako su nas oduševili naši navijači.

Veličanstvena gesta navijača bila je kad su rasprostrli ogromni transparent legendarnom Jean Michelu Niicolieru, vukovarskom dragovoljcu, koji je dao život za Hrvatsku. Transparent je sigurno najviše oduševio Puljka i njegovog zamjenika. Orjuna je čkomila, a naši su se navijači opet jednom pokazali kao istinski domoljubi. Još da tako uspješno odradimo u nedjelju i utakmicu Parizu pa smo u polufinalu. Moj dobar frend Boris je strastveni navijač Dinama i repke i ovaj puta umjereni optimist. “Uspjet ćemo samo ako budemo zadržali posjed lopte”. Sjetih se one stare definicije optimiste: Optimist je obično loše obaviješteni pesimist. Ipak, volio bi da je Boris u pravu. Objektivno, sve ovisi o najboljem, a to je Luka Modrić. Za tri dana mogli bi biti u nogometnom raju ako Francuzi ne shvate koliko smo bolji od njih. Neki suhi realista poslao mi je na fejs sliku flaše šljivovice s mogućim stadijima pijanstva…

Prvi stadij je… smijeh.
Drugi… on voli sve i svakoga.
Treći… govori preglasno.
Četvrti… grli nepoznate.
Peti.. govori sve jezike svijeta.
Šesti… najbogatiji je na svijetu.
Sedmi… gubi koordinate.
Osmi… vidi Merlin Monroe.
Deveti… glasa za Možemo!
Deseti… u Parizu pobjeđujemo Francuze bez problema…

Jedino grijeh daje živost i boju svakodnevnom sivilu. A nema većeg grijeha od gluposti…

Sve o Luki…

No, vratimo se još malo Luki Modriću. Orjunaši su sretni kad ga mogu podcjenjivati. Na fejsu “Nogometne novosti…” Sve o Luki… Govorili su da je sitne građe, i da nije za profesionalni nogomet. Govorili su i da je Real Madrid prevelik zalogaj za njega te da je najgore pojačanje koje je ikada stiglo u Kraljevski klub. Govorili su da je povučen i da malo govori pa ne može biti kapetan repke. Brzo ih je sve demantirao.

Ispisao je povijest Reala, osvojio je Zlatnu loptu, postao najtrofejniji igrač Reala u povijesti kluba sa 28 trofeja. Luka Modrić postaje najbolji igrač koji je ikada igrao na “ovim” prostorima. Sad rokću da je njegovo vrijeme prošlo. Stalno rokću zašto već ne odlazi u nogometnu mirovinu. On ponovno šuti i dalje sjajno igra te polako, ali sigurno postaje najbolji igrač u povijesti hrvatskog nogometa. Dok oni laju, on šuti i radi. Psi laju, a karavana prolazi. Laju oni čak kad su karavane već prošle, ali to je samo dokaz njihove zajedljive nemoći.

Sad kad su mu sva vrata otvorena, ubiti ga može smo propuh pun jala…

Iako je vodio neuredan život, život ga je sredio…

Jedan mali touch

Vraćam se opet malo politici. “Može li rat dotaknuti i Hrvatsku” pita se Hrvatski tjednik. Ma, “dajte najte…”! Jedan mali touch ne smije nas izbaciti iz koncepta!? Mali smo, ne pretendiramo na tuđe, Talijane i Slovence ne zanima naša obala, Mađari traže samo autoput od Budimpešte do Rijeke, Crnogorci bi Dubrovnik i Prevlaku, domaća orjuna je u niskom startu, a mi se pitamo “može li rat dotaknuti Hrvatsku”.

Već samo zbog neke rezolucije o vojnoj suradnji između Hrvatske, Kosova i Albanije odmah je u Srbiji nastala nervoza i galama. Po meni pitanje koje postavlja Hrvatski tjednik uskoro neće biti retoričko. Treba se odmah početi pripremati. Naš ministar obrane je okorjeli realist. To je dobro. Ujedno je i odgovor na pitanje može li nas rat dotaknuti. Volio bih da sam samo loše obavješteni pesimist. U eri Trumpa i Putina tamni oblaci svaki dan postaju sve tamniji i mračniji.

Evo jednog primjera naših tzv. “dobrosusjedskih odnosa”. Jadranko Prlić, bosanski Hrvat, osuđen je u Haagu na 25 godina zatvora. Ovih dana Prlić je podnio molbu za prijevremeno puštanje na slobodu. Sve je bilo u skladu sa Statutom suda u Haagu. Međutim, zahtjev mu je odbijen jer su sve bošnjačke udruge odbile podržati Prlićev zahtjev. I tako Prlić ostaje na izdržavanju kazne sve do 2032. godine. Haaško ponižavanje Hrvata se nastavlja uz poltronski pljesak hrvatskih ljevičara… Sjetite se u koliko su samo slučajeva hrvatske vlasti, upravo u ime dobrih odnosa s BiH, uvijek podržavale bošnjačke zahtjeve za pomilovanja, prijevremeno puštanje na slobodu itd. Opet jedan od bezbrojnih primjera hrvatskog političkog poltronstva.

Oscar Wilde je jednom napisao: “Svakog treba uzeti kao da je zao dok se ne dokaže suprotno”.

Još jedno razmišljanje Oscar Wildea o sebi: “Kao osoba na zlu glasu, potpuno sam podbacio. Neki me već toliko ogovaraju da tvrde kako u životu nisam učinio ni jednu lošu stvar. Naravno to mi se usude govoriti samo iz leđa”.

Odahnuo sam

U subotnjem Jutarnjem, na drugoj stranici veliki članak “Bruxelles potvrdio da je vojna suradnja Hrvatske s Albanijom i Kosovom legitimna”. Odahnuo sam! Hvala Bruxellesu! Svijet je pred velikim ratom, a EU nam dozvoljava da se započnemo pripremati za njega. Zagorci bi rekli “Smo se pripravili”. Samo onako usput, Kosovo već ima slične sporazume s Turskom, Britanijom, Norveškom, Amerikom, a sad su se i Hrvateki ohrabrili.

Vučić se odmah nakon objave deklaracije odjurio požaliti šefu NATO-a Rutteu kako se Hrvati i Albanci naoružavaju ne bi li napali njegovu zemljicu u kojoj teče med i mlijeko. Uostalom, zna se da Hrvati vole ratovati u Srbiji, baš kao 1990. g. kad su se Srbi morali braniti od “hrvatske agresije na Srbiju” tako što su ratovali po Hrvatskoj. Naravno, tako dugo dok nisu dobili po onoj stvari. Davor Ivanković u nedjeljnom Večernjem piše kako nas Vučićevo glasilo “Informer” ili bolje “Dezinformer” obavještava “Crknite dušmani: Srbija i Mađarska uskoro sklapaju jako moćan vojni savez!”. Naš ministar obrane Anušić na to se počeo bjesomučno tresti – od smijeha.

Uvijek nam spuštaju oni koji su se digli…

Od svih dizanja još mi se samo živci lagano dignu…

Već mjesecima naši mediji pomno pate prosvjede u Srbiji. Kažu nam kako su to prosvjedi protiv Vučića, njegove diktature, a za europsku Srbiju. Moš’ mislit’! Zvonimir Despot je u Večernjaku dobro detektirao kako se uopće ne radi o prosvjedima kojima bi se željelo promijeniti smjer aktualne srpske politike. Kad je na jednom od brojnih prosvjeda koji su do sada održani došla nekolicina mladih i istakla zastavu EU, Ukrajine i Gruzije, tzv. antirežimski prosvjednici su nasrnuli na njih vičući kako su sramota, da provociraju te da su dopuštene samo srpske i ruske zastave.

Međutim, nitko od tih istih prosvjednika nije se bunio kad je netko na prosvjedima nosio transparent s likom Gavrila Principa, a drugi s likom Draže Mihajlovića. Dakle, kroz cijelo to vrijeme navodne “mirne revolucije” nisu istaknute bilo kakve svježe ili bar proeuropske ideje i vrijednosti, sve se svodi na razbuktali srpski nacionalizam i pokušaj da se svrgne “kurta” da bi uzjahao “murta”. Zato nemam nikakvo razumijevanje za ovo višemjesečno divljanje koje me podsjeća na onu srpsku “igrale se delije nasred zemlje Srbije…”

Oscar Wilde upozorava: “Smijeh je dobar za početak prijateljstva, a daleko je najbolji za njegov kraj”.

Rusi su Ukrajinu poslali korpus padobranaca kao potporu tamošnjim Rusima koji su ondje ionako padobranci…

Prijateljice noći uhvatili su kako rade po danu. Radile su prekovremeno!

Kurve rata još nisu izgubile ni jedan rat…

Zvonimir Hodak/direktno.hr

Continue Reading

Vijesti

Pokrenuta nova trojezična inačica povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini”

Published

on

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini

Predstavljena je nova, redizajnirana verzija povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini“, sada dostupna na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal pruža dubinski uvid u komunističke zločine, kršenja ljudskih prava i ideološke temelje totalitarnih režima, s ciljem edukacije globalne publike. Portal je opremljen novim vizualnim identitetom, redizajniranim logom i moderaniziranim korisničkim sučeljem, što omogućava jednostavno pretraživanje i brz pristup obrazovnim materijalima.

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini.

Osim temeljnih informacija, portal nudi detaljne povijesne analize, svjedočanstva, arhivske dokumente i slučajeve, sve s ciljem rasvjetljavanja stvarnosti komunističkog režima.

Sadržaj će se kontinuirano nadopunjavati novim video materijalima, člancima, fotografijama i resursima, s posebnim naglaskom na članke na engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal ne samo da služi kao obrazovni alat za povjesničare, studente i edukatore, već i kao ključni izvor informacija za razumijevanje važnosti očuvanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Također, predstavlja središte Hrvatske međunarodne mreže za istraživanje komunističkih zločina i sjećanje, osnovane u travnju 2024. godine.

Portal je dostupan putem ovdje.

Continue Reading

Vijesti

Boksač Imane Khelif izaziva Trumpa da ga spriječi u borbi protiv žena na Olimpijskim igrama 2028. u Los Angelesu

Published

on

Alžirski boksač Imane Khelif upozorio je da se planira boriti protiv žena tijekom Olimpijskih igara 2028. u Los Angelesu i inzistira da neće dopustiti da ga predsjednik Donald Trump “zastraši”.

U poruci Trumpu, Khelif je rekao da me se Trumpova izvršna uredba o zabrani sportaša u ženskom sportu “ne tiče”.

Trumpova “odluka u vezi s transrodnom politikom u Americi… me ne zastrašuje”, upozorio je.

Khelif tvrdi da se Trumpova naredba ne odnosi na njega jer “nisam transrodna osoba”.

Boksač tvrdi da je žensko, iako DNK testovi dokazuju da je muško.

Khelif je postao kontroverzna osoba nakon što je nasilno pretukao žene u boksu na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.

Bilo mu je dopušteno da se natječe protiv žena na temelju njegovog “rodnog identiteta”, unatoč tome što je više grupa zaključilo da je muškarac.

Međunarodna boksačka asocijacija i Svjetska boksačka organizacija odredile su da je Khelif muškarac.

Tim endokrinologa također je navodno otkrio Khelifovu MRI zdjelice koja je pokazala “odsutnost maternice” i prisutnost “gonada u ingvinalnim kanalima”, što znači testisa u abdomenu.

Tijekom nedavnog intervjua, Khelif je nastavio negirati ove navode.

I dalje tvrdi da je žena, a ne transrodna osoba.

U intervjuu se nadovezao na svoju višemjesečnu kampanju optuživanja javnih osoba za govor mržnje.

“Osvojio sam zlatnu medalju, što je bio najbolji odgovor nakon svih maltretiranja kojima sam bio izložen”, rekao je Khelif.

“Moj odgovor tijekom Olimpijskih igara u Parizu uvijek je bio u ringu.

“A odgovoriti osvajanjem zlatne medalje bilo je još bolje.”

“Vidim sebe kao djevojčicu, baš kao i svaku drugu djevojku”, kasnije je dodao boksač.

“Rođena sam kao djevojčica, odgajana kao djevojčica i cijeli život sam živjela kao djevojčica.”

Khelif je za britansku mrežu ITV rekao da je njegova “pobjeda” u ženskoj boksačkoj kategoriji najvažniji trijumf na prošlim Olimpijskim igrama.

Tvrdio je da to nije imalo samo “etičke” i “atletske” implikacije, nego je njegova “pobjeda” također bila značajna za ideju “sportskog ponašanja”.

Alžirac je priznao da je bio šokiran kada su “šefovi država, poznate ličnosti i bivši sportaši” govorili o iskušenju.

Pitanja o njegovom spolu dovela su do toga da je boksač podnio kaznene prijave zbog govora mržnje u Francuskoj, uključujući tvrdnje o “otežanom kibernetičkom uznemiravanju”.

Autoricu J.K. Rowling, Elona Muska i predsjednika Trumpa sportaš je optužio da šire “mržnju” izražavajući zabrinutost zbog muškaraca koji se bore protiv žena.

Ipak, Khelif je rekao da kritičari govore “bez ikakvih pouzdanih ili dokumentiranih informacija”.

I dalje inzistira na tome da svi dokazi koji pokazuju da je muško nisu “pouzdani”.

“IBA nije priznata od strane Međunarodnog olimpijskog odbora, što znači da ovoj federaciji nedostaje kredibilitet i da joj se ne vjeruje na Olimpijskim igrama”, tvrdi Khelif.

“U ovom trenutku mogu reći da je IBA stvar prošlosti.”

25-godišnjak(inja) je inzistira(la) na tome da izvršna uredba predsjednika Trumpa usmjerena na sprječavanje muškaraca da se natječu u ženskim sportovima neće biti problem na Olimpijskim igrama u Los Angelesu.

Igre u LA-u održat će se tijekom Trumpova mandata.

Iskreno, Khelif je rekao da “nije transrodan”.

“Dat ću vam izravan odgovor: američki predsjednik donio je odluku vezanu uz politiku prema transrodnim osobama u Americi”, rekao je Khelif.

“Nisam transrodna.

“Ovo me se ne tiče i ne zastrašuje me.

“To je moj odgovor.”

“Kao što mi kažemo u Alžiru, oni koji nemaju što skrivati ​​ne trebaju se bojati”, dodao je Khelif.

Kontroverzni zlatni olimpijac namjerava nastupiti na Igrama u Los Angelesu.

Izvješća sugeriraju da će od MOO-a biti zatraženo da zabrani sportaše koji tvrde da su transrodni.

Međutim, Khelifova tvrdnja da on “nije transrodan” mogla bi dovesti do vrlo javnog zastoja koji vodi do igara 2028.

MOO obično prepušta testiranje sportaša i pravila upravljačkim tijelima koja se odnose na svaki sport.

Međutim, nakon što je IBA odbačena od Olimpijskih igara prije Igara 2020., MOO je odlučio samostalno upravljati boksom, što nije uključivalo testiranje spola.

Olimpijske igre koriste samo “rodni identitet” sportaša za određivanje njihove kategorije i ne zahtijevaju dodatne dokaze.

“Naravno, branim sa svime što imam, ovu zlatnu medalju”, zaključio je Khelif.

“Nastavljam svoj san, moje sve.”

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved