Connect with us

Vijesti

Višnja Starešina: Pogubljeni Biden i sumrak zapadnog lidershipa

Published

on

Četvrtak 26. kolovoza. Zapadne obavještajne službe su javno upozoravale da je teroristički napad u Afganistanu potpuno izvjestan. Pitanje je samo gdje i kad? A onda su u pet poslijepodne po lokalnom vremenu dva bombaša (samo)ubojice eksplodirala na ulazu u kabulsku zračnu luku, koja je središnje mjesto za evakuaciju preostalih zapadnih vojnika i civilnog osoblja te njihovih afganistanskih suradnika.

Posljedica: 13 mrtvih američkih vojnika, osamdesetak mrtvih Afganistanaca, uglavnom suradnika američke misije i njihovih obitelji, više od 150 ranjenih. U Washingtonu, u Bijeloj kući čekalo se hoće li pogubljeni predsjednik Joe Biden pronaći put od svojeg ureda do dvorane za konferencije za novinare? I hoće li preuzeti odgovornost za katastrofalno organiziranu evakuaciju?

Joe je pronašao put do novinara, preuzeo je odgovornost. Pokušao je ostaviti i dojam odlučnosti i snage, poručivši organizatorima napada, odnosno nečem što samo sebe trenutačno naziva ISIS-K: “Uhvatit ćemo vas i natjerati vas da platite za ovo.“ Ali odlučnim riječima unatoč, Amerika od 11. rujna 2001. i terorističkih napada na New York nije izgledala tako izgubljeno i tako bespomoćno. Uz jednu razliku: 11. rujna 2001. bespomoćnom su je učinili drugi, svijet je upoznao Osamu bin Ladena i Al Quaidu, a 26. kolovoza 2021. bespomoćnom ju je učinilo njezino najuže vodstvo, na čelu s predsjednikom Bidenom.

Eksplozija bombaša (samo)ubojice u kabulskoj zračnoj luci otvorila je stara pitanja loše organiziranog i kaotičnog povlačenja Amerike i zapadnih saveznika iz Afganistana. Zašto je povlačenje, koje je prema ranijem dogovoru Trumpove administracije s talibanima trebalo biti dovršeno do kraja svibnja ove godine, odgođeno za ljeto, koje je tradicionalno sezona ratovanja u Afganistanu? (Ratnici u natikačama loše podnose zimske uvjete.)

Ako je već odgođeno, zašto nije pomaknuto u jesen i zimu? Zašto je još 5. srpnja američka vojska doslovce preko noći napustila vojnu zrakoplovnu bazu Bagram, kao najsigurnije mjesto za evakuaciju, a evakuacija je usmjerena prema civilnoj zračnoj luci u Kabulu? Zašto je najprije evakuirana glavnina vojnih snaga, a na terenu su ostavljeni civili: kako američki tako i saveznički, ali i Afganistanci koji su bili u njihovoj službi i koji su naprosto isporučeni talibanima? Zašto nisu uništili podatke o njihovom identitetu već su talibanima ostavili popise?

Zašto nisu uništili vlastitu vojnu tehniku, već su je ostavili talibanima? Ukratko, zašto očito nije bilo plana B, za slučaj da talibani ne poštuju dogovor o povlačenju, već ekspresno preuzmu vlast? I zašto Biden i njegov najuži tim nisu slušali upozorenja i preporuke svojih vojnih obavještajaca koji su unaprijed upozoravali na ovakav scenarij?

Sve do terorističkog napada 26. kolovoza, u kojem je poginulo i 13 američkih vojnika, Biden se mogao nadati da će nakon okončanja evakuacije 31. kolovoza ta pitanja biti zaboravljena, gurnuta pod tepih. Nakon što zapadnjaci službeno odu i Afganistan utone u kaos i plemenske ratove, njihove žrtve postaju interna, lokalna stvar. A zapadni vođe na čelu s Joe Bidenom posvetit će se menadžiranju problema migranata i izbjeglica iz Afganistana, jesenjoj bitci protiv xy vala korone, vlastitom BDP-u, jačanju svojih savezništava, Amerika će se vraćati Europi… Međutim, eksplozije u kabulskoj zračnoj luci vratile su Bidena u Afganistan, kao trenutak istine njegova, ali i šireg zapadnog lidershipa.

Ključ američkog vodstva u zapadnom svijetu je u tome da ih se protivnici plaše, a saveznici vjeruju njihovoj riječi i njihovoj snazi, njihovu kapacitetu za operativno djelovanje. Bidena i njegov tim talibani ismijavaju, a saveznici ih se počinju plašiti i ne vjeruju im. Joe Biden, ovih je dana to posve očito, više nema mentalni kapacitet za vođenje države u izazovnim vremenima.

No još je poraznija spoznaja da njegova potpredsjednica Kamala Harris, koja na najdelikatnije izazove obično odgovara glasnim hihotanjem, nikada neće imati kapacitet za vođenje Amerike. A tek im je prva godina mandata. To znači da u sljedeće tri i pol godine, u najvećim globalnim izazovima, kada je potrebno brzo i kompetentno odlučivanje i jednako takvo djelovanje, Zapad ne može računati na odlučno američko vodstvo.

No i od toga ima gore. I u povlačenju iz Afganistana Europa je pokazala koliko je vojno i sigurnosno vezana uz SAD, između ostalog i moleći na summitu G7 Bidena da ih spašava. A uz to, EU prolazi kroz još veću krizu vodstva. Na jesen ostaje bez svoje glavne krizne menadžerice i velemajstorice kompromisa Angele Merkel. Merkel će sigurno nedostajati. Ali i njezino nasljeđe (migrantska kriza) i njezini izbori (Armin Laschet) će opterećivati. Prema njezinu izabranu nasljedniku Laschetu, Joe Biden je karizmatski vođa.

U usporedbi s njegovom glavnom konkurenticom za kancelarsku poziciju, zelenom Annalenom Baerbock, Khamala Harris djeluje kao Bismarck našeg doba. Emmanuel Macron, koji ne zna što bi s Francuskom, postaje vođa EU-a, čije države članice danas umjesto vođa uglavnom imaju političke instant patuljke i patuljčice i nadolazeću najveću (migrantsku) prijetnju na svojim vanjskim granicama. Gdje je tu optimizam? Trenutačno nema optimizma. Ali, kažu da vođe izrastaju u krizama…

Višnja Starešina/SlobodnaDalmacija.hr

Advertisement

Vijesti

Pokrenuta nova trojezična inačica povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini”

Published

on

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini

Predstavljena je nova, redizajnirana verzija povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini“, sada dostupna na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal pruža dubinski uvid u komunističke zločine, kršenja ljudskih prava i ideološke temelje totalitarnih režima, s ciljem edukacije globalne publike. Portal je opremljen novim vizualnim identitetom, redizajniranim logom i moderaniziranim korisničkim sučeljem, što omogućava jednostavno pretraživanje i brz pristup obrazovnim materijalima.

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini.

Osim temeljnih informacija, portal nudi detaljne povijesne analize, svjedočanstva, arhivske dokumente i slučajeve, sve s ciljem rasvjetljavanja stvarnosti komunističkog režima.

Sadržaj će se kontinuirano nadopunjavati novim video materijalima, člancima, fotografijama i resursima, s posebnim naglaskom na članke na engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal ne samo da služi kao obrazovni alat za povjesničare, studente i edukatore, već i kao ključni izvor informacija za razumijevanje važnosti očuvanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Također, predstavlja središte Hrvatske međunarodne mreže za istraživanje komunističkih zločina i sjećanje, osnovane u travnju 2024. godine.

Portal je dostupan putem ovdje.

Continue Reading

Vijesti

Boksač Imane Khelif izaziva Trumpa da ga spriječi u borbi protiv žena na Olimpijskim igrama 2028. u Los Angelesu

Published

on

Alžirski boksač Imane Khelif upozorio je da se planira boriti protiv žena tijekom Olimpijskih igara 2028. u Los Angelesu i inzistira da neće dopustiti da ga predsjednik Donald Trump “zastraši”.

U poruci Trumpu, Khelif je rekao da me se Trumpova izvršna uredba o zabrani sportaša u ženskom sportu “ne tiče”.

Trumpova “odluka u vezi s transrodnom politikom u Americi… me ne zastrašuje”, upozorio je.

Khelif tvrdi da se Trumpova naredba ne odnosi na njega jer “nisam transrodna osoba”.

Boksač tvrdi da je žensko, iako DNK testovi dokazuju da je muško.

Khelif je postao kontroverzna osoba nakon što je nasilno pretukao žene u boksu na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.

Bilo mu je dopušteno da se natječe protiv žena na temelju njegovog “rodnog identiteta”, unatoč tome što je više grupa zaključilo da je muškarac.

Međunarodna boksačka asocijacija i Svjetska boksačka organizacija odredile su da je Khelif muškarac.

Tim endokrinologa također je navodno otkrio Khelifovu MRI zdjelice koja je pokazala “odsutnost maternice” i prisutnost “gonada u ingvinalnim kanalima”, što znači testisa u abdomenu.

Tijekom nedavnog intervjua, Khelif je nastavio negirati ove navode.

I dalje tvrdi da je žena, a ne transrodna osoba.

U intervjuu se nadovezao na svoju višemjesečnu kampanju optuživanja javnih osoba za govor mržnje.

“Osvojio sam zlatnu medalju, što je bio najbolji odgovor nakon svih maltretiranja kojima sam bio izložen”, rekao je Khelif.

“Moj odgovor tijekom Olimpijskih igara u Parizu uvijek je bio u ringu.

“A odgovoriti osvajanjem zlatne medalje bilo je još bolje.”

“Vidim sebe kao djevojčicu, baš kao i svaku drugu djevojku”, kasnije je dodao boksač.

“Rođena sam kao djevojčica, odgajana kao djevojčica i cijeli život sam živjela kao djevojčica.”

Khelif je za britansku mrežu ITV rekao da je njegova “pobjeda” u ženskoj boksačkoj kategoriji najvažniji trijumf na prošlim Olimpijskim igrama.

Tvrdio je da to nije imalo samo “etičke” i “atletske” implikacije, nego je njegova “pobjeda” također bila značajna za ideju “sportskog ponašanja”.

Alžirac je priznao da je bio šokiran kada su “šefovi država, poznate ličnosti i bivši sportaši” govorili o iskušenju.

Pitanja o njegovom spolu dovela su do toga da je boksač podnio kaznene prijave zbog govora mržnje u Francuskoj, uključujući tvrdnje o “otežanom kibernetičkom uznemiravanju”.

Autoricu J.K. Rowling, Elona Muska i predsjednika Trumpa sportaš je optužio da šire “mržnju” izražavajući zabrinutost zbog muškaraca koji se bore protiv žena.

Ipak, Khelif je rekao da kritičari govore “bez ikakvih pouzdanih ili dokumentiranih informacija”.

I dalje inzistira na tome da svi dokazi koji pokazuju da je muško nisu “pouzdani”.

“IBA nije priznata od strane Međunarodnog olimpijskog odbora, što znači da ovoj federaciji nedostaje kredibilitet i da joj se ne vjeruje na Olimpijskim igrama”, tvrdi Khelif.

“U ovom trenutku mogu reći da je IBA stvar prošlosti.”

25-godišnjak(inja) je inzistira(la) na tome da izvršna uredba predsjednika Trumpa usmjerena na sprječavanje muškaraca da se natječu u ženskim sportovima neće biti problem na Olimpijskim igrama u Los Angelesu.

Igre u LA-u održat će se tijekom Trumpova mandata.

Iskreno, Khelif je rekao da “nije transrodan”.

“Dat ću vam izravan odgovor: američki predsjednik donio je odluku vezanu uz politiku prema transrodnim osobama u Americi”, rekao je Khelif.

“Nisam transrodna.

“Ovo me se ne tiče i ne zastrašuje me.

“To je moj odgovor.”

“Kao što mi kažemo u Alžiru, oni koji nemaju što skrivati ​​ne trebaju se bojati”, dodao je Khelif.

Kontroverzni zlatni olimpijac namjerava nastupiti na Igrama u Los Angelesu.

Izvješća sugeriraju da će od MOO-a biti zatraženo da zabrani sportaše koji tvrde da su transrodni.

Međutim, Khelifova tvrdnja da on “nije transrodan” mogla bi dovesti do vrlo javnog zastoja koji vodi do igara 2028.

MOO obično prepušta testiranje sportaša i pravila upravljačkim tijelima koja se odnose na svaki sport.

Međutim, nakon što je IBA odbačena od Olimpijskih igara prije Igara 2020., MOO je odlučio samostalno upravljati boksom, što nije uključivalo testiranje spola.

Olimpijske igre koriste samo “rodni identitet” sportaša za određivanje njihove kategorije i ne zahtijevaju dodatne dokaze.

“Naravno, branim sa svime što imam, ovu zlatnu medalju”, zaključio je Khelif.

“Nastavljam svoj san, moje sve.”

Continue Reading

Vijesti

JOŠ NISMO RAŠČISTILI NI SA DRUGIM …a “Franjo” bi sazivao III Vatikanski…

Published

on

Hospitalizirani Franjo najavljuje sazivanje III “Trećeg vatikanskog sabora” kao na novom “crkvenom saboru” sazvanom kao dio “sinodalnog procesa”: Papa odobrio sazivanje postsinodalne Crkvene skupštine 2028, saznaje Rorate Caeli.

Papa Franjo službeno započinje novu fazu u sinodalnom hodu Crkve odobravanjem procesa pratnje koji će kulminirati Crkvenom skupštinom 2028. [Vatican News]

Čekaj, Franjo? Ili “Franjo”?

Radi li to kao “Bidenova” administracija u kojoj je očito toliko stvari odlučeno, a da sam Biden toga nije bio svjestan?

Zato što je pravi Franjo u ozbiljnom trenutku hospitalizacije od 14. veljače, i čini se da nije u poziciji sazvati veliku svjetsku crkvenu skupštinu koja bi se okupila tri godine kasnije.

Vrati li se iz bolnice Gemelli u Vatikan, prvo bi trebao provjeriti je li on zapravo uopće glavni i odgovorni…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved