Connect with us

Vijesti

Višnja Starešina: Tko je ubacio Dayton u NATO-ovu deklaraciju i spasio Hrvate u BiH?

Published

on

Hrvatska trenutačno ima dobro raspoređen tim koji je u vrijeme rata zajedno odradio desetke sličnih dokumenata: Marija Nobila kao veleposlanika pri NATO-u, Nevena Pelicarića na Pantovčaku i Vladimira Drobnjaka u Banskim dvorima. A i Milanović i Plenković napokon vuku političke poteze prema BiH

Vjerojatno ste zapazili najnoviju razmjenu vatre vezanu uz deklaraciju NATO-ova sastanka na vrhu između predsjednika Milanovića i ministra Grlića Radmana. Vadili su si međusobno čak i stare partijske kartone, što osobne, što obiteljske. Možda ste se pitali napada li to NATO nas ili mi napadamo NATO. Je li to Zoki zbilja sâm skočio na NATO i u pola minute spasio konstitutivnost Hrvata u BiH kao i sâm Daytonski sporazum od njegovih supotpisnika, pa čak i od njegovih tvoraca?

Dokumenti međunarodnih organizacija ili saveza ipak se ne pripremaju ovako:

– Halo, Zoki, je l’ dolaziš?

– Halo, Jens! Je l’ ti to mene z…bavaš? Kakav ti je to završni papir? Ko da ga je mačka pisala. Ili neka nevladina udruga iz Sarajeva?

–​ Šta fali?

– Kako šta? Fali cijeli Dejton agriment i cijela promjena izbornog zakona. Ili to ubacuj ili ja ne dolazim. I ne potpisujem. Čuješ li me? Nema šanse!

– Okej, Zorane, nemoj da se ljutiš. Smatraj to riješenim…

I tako Zoki u pola minute jednim razgovorom s Jensom Stoltenbergom, glavnim tajnikom NATO-a, riješi ono što cijela hrvatska diplomacija na čelu s ministrom Grlićem Radmanom i premijerom Plenkovićem mjesecima nije mogla riješiti. I spasi Zoki Hrvate u BiH i njihovu konstitutivnost.

Izborni zakon u daytonskom okviru

Stvari su ipak ponešto kompleksnije. Završna deklaracija NATO-ova sastanka na vrhu nije nikakav spasiteljski dokument i BiH nije njezina prioritetna tema. Međutim, budući da se očekuje snažniji međunarodni angažman u BiH koji će ponajprije ciljati na izmjenu izbornog zakona, važno je da je BiH ušla u nju.

A osobito je važno da se deklaracija referira na Daytonski sporazum, koji je, zapravo, i Ustav BiH, ali i čuvar konstitutivnosti naroda, što je za Hrvate i njihov opstanak u BiH vrlo važno. I drugo, važno je zbog dinamike procesa što se u deklaraciji spominje da je potrebno izmijeniti izborni zakon. Ali bez daytonskog okvira u koji je ugrađena konstitutivnost naroda ta promjena izbornog zakona u kombinaciji s ustavnim promjenama može proizvesti za Hrvate u BiH još gore efekte od sadašnjeg stanja u Federaciji, kad ih Bošnjaci preglasavaju i biraju im predstavnike, ne samo u Predsjedništvu već i na drugim razinama vlasti.

Dakle, u interesu je Hrvata, a i u hrvatskome nacionalnom interesu, da se izborni zakon promijeni što prije. Vjerojatno će proces započeti dolaskom novoga visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta u BiH potkraj kolovoza. Važno je da novi izborni zakon bude donesen prije sljedećih parlamentarnih izbora u BiH, koji se trebaju održati iduću jesen. Nadalje, važno je da taj novi zakon osigura Hrvatima da sami biraju svoje predstavnike i dokine dosadašnju praksu bošnjačkog preglasavanja. Okvir za takvo rješenje sadržan je u Daytonskom sporazumu i konstitutivnosti naroda.

Ciljevi i praksa bošnjačke politike potpuno su suprotni: ne žele promjenu izbornog zakona, žele zadržati praksu preglasavanja Hrvata i mogućnost biranja hrvatskih predstavnika; ako se pak izborni zakon mijenja, žele njime još više dokinuti formu i sadržaj konstitutivnih naroda i koncepta federalnosti promičući načelo građanske države, što je, zapravo, formula za njihovu političku dominaciju. Srbima u BiH odgovara status quo vezan uz ta pitanja.

Lobiranje protiv Erdoğ​anovih interesa

Hrvatska kao članica NATO-a (i EU) danas je u drugoj poziciji kad se razgovara o međunarodnom angažmanu oko BiH nego u vrijeme rata devedesetih. Međutim, Bošnjaci imaju u NATO-u snažnoga zagovornika u Turskoj i R. T.-u Erdoğ​anu.

A ni mnogim zapadnim državama, uključujući one najangažiranije u BiH – Njemačku i SAD – koncept konstitutivnih naroda nije osobito blizak, koncept građanske države nije im mrzak i ne smeta im osobito praksa preglasavanja Hrvata. Na tome bi vrlo rado popustili Erdoğanu. Radije nego na pitanju imigranata. Zato nije bilo jednostavno ‘ubaciti’ Daytonski sporazum i novi izborni zakon u završni dokument NATO-ova sastanka na vrhu.

Ali Hrvatska trenutačno ima dobro raspoređen tim za takve operacije koji je u vrijeme rata zajedno odradio desetke sličnih dokumenata u UN-u u New Yorku: Marija Nobila kao veleposlanika pri NATO-u, Nevena Pelicarića na Pantovčaku i Vladimira Drobnjaka u Banskim dvorima. A i Milanović i Plenković napokon vuku političke poteze prema BiH. To je ključ za promjenu deklaracije.

A Zokijeva bitka protiv NATO-a i lažnih saveznika? To je dio iste predstave. I ne može se reći da mu ta uloga teško pada. Dvojba je samo ovo: uživa li više pobijediti NATO u pola minute – ili pobjeđivati Plenkovića i Grlića Radmana tjednima i mjesecima.

Višnja Starešina / Lider media

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved