Connect with us

Vijesti

Z. Mršić: Katoličanstvo i kršćanstvo

Published

on

Sustav uvjerenja za cijelu vrstu može biti samo sustav uvjerenja Isusa iz Nazareta

Nedavno sam u osvrtu „Što je dobro za našu vrstu“ spomenuo, da se u Hrvatskoj pojavio novi naraštaj katoličkih propovjednika, koji traže novi smisao katoličanstva, primjeren današnjem stanju svijeta, u kojemu vlada duboka politička, gospodarska, sigurnosna i ljudska zbrka te koji opako ugrožava život na Zemlji. Napisao sam da naglašavam katolištvo, jer „vjere koje su smišljene poslije pojave Isusa iz Nazareta smatram otpadničkima“. Tu tvrdnju ću nastojati poduprijeti u ovom osvrtu. Ključ tog nastojanja je u dobrom objašnjenju iznimne povijesne pojave Isusa iz Nazareta – donosi HKV.hr

Isus je bio jedincat tvorac sustava uvjerenja. Svaka životna zajednica mora imati sustav uvjerenja, kakav god on bio. Pravi smisao sustava uvjerenja je stvaranje kohezije ili sljubljenosti u životnoj pa i u političkoj zajednici te održavanje životnog zajedništva. Životno zajedništvo svih vrsta života je baština biološke evolucije. Homo sapiens je također baštinio životno zajedništvo, koje je bilo ujednačeno usađeno u organizme i u mozgove prvih ljudi, koji su u svojem mozgu imali iste slike stvarnosti. Međutim, s razvitkom pojmovnog mišljenja stvarnost se neujednačeno pretvara u pojmove pa jedinični ljudski umovi imaju različite predodžbe o stvarnosti. Pojmovno mišljenje može u ljudskim umovima stvarati želju za samoživosti. Stoga su religije u izvornim životnim zajednicama sastavljenim od ljudi s razvijenim pojmovnim mišljenjem rabile i um i osjećaje ljudi za jačanje zajedništva, o kojemu je ovisio opstanak svih pripadnika zajednice. Ljudi su morali skupno živjeti i skupno raditi, jer su fizičke sile jediničnih ljudi bile slabe prema prirodnim silama.

U svakoj životnoj zajednici su četiri izvora utjecaja: politika, gospodarstvo, zaštita i sustav uvjerenja. Međutim, primjeren sustav uvjerenja pomaže i proizvodnju odnosno gospodarstvo i zaštitu, a znatno olakšava i vođenje politike.

S početka su čovjekove životne zajednice upravljale same sobom i one su same smišljale svoje sustave uvjerenja, koji su se rađali iz života. Međutim, u civilizacijskoj revoluciji od prije kojih šest tisuća godina vlast je bila oteta zajednicama i stavljena iznad njih. Vlast je postala vezanom uz privatnu, a ne kao dotad uz skupnu imovinu. Ljudi su od bližnjih postali podanicima vladara. Novu vrstu vjere su propisivali vladari, a nad njom je bdio poseban svećenički stalež.

U vrijeme Isusa iz Nazareta rimska imperijalna vlast globalizirala je Sredozemlje, Europu i Prednju Aziju. Jedna jedina vlast nadvila se nad dotad najširi zemljopisni prostor te nad nebrojene narode i plemena, koji su imali svoje izvorne vjere. Rimsko višeboštvo kao vjera nije moglo stvoriti potrebnu životnu ili političku koheziju među podanicima carevine. Počelo je vjersko previranje unutar svih naroda i vjera carevine.

Vjerski zahvat Isusa iz Nazareta očitovao se u ponudi jednog sustava uvjerenja svim pritisnutim i podjarmljenim narodima, a ne samo njegovom, židovskom narodu. On svoj sustav uvjerenja – suprotno tomu što su činili svi raniji i svi kasniji utemeljitelji religija – nije ponudio vlastima, ni rimskim ni svojim, židovskim vlastima. On nije uspostavio javnu vjersku ustanovu, nego samo životni pokret za uspostavu potpuno novog i nečuvenog sustava uvjerenja. Zauzimao se za postupno i prirodno širenje novog skupnog uvjerenja, a ne za naglu vladavinsku uspostavu nove vjere. Širenje i postupnost nisu značajke vjera, koje se nameću silom vlasti. Isus je naglašavao, da će ljudi svoj i njegov novi svijet izgraditi mimo političkih vlasti pa čak i protiv njih. Zato su Isusa na smrt osudile sve tri tadašnje vlasti: židovska vjerska, židovska kraljevska i rimska carska vlast, koje su imale pravo smaknuća kamenovanjem, odsijecanjem glave odnosno raspinjanjem. Isus je pod cijenu života izveo civilizacijsku kontrarevoluciju upravo vraćanjem sustava uvjerenja i stvarne vlasti u životne zajednice.

Što se dogodilo Isusovu pokretu poslije Isusova smaknuća? Kao temeljni rezultat Isusova pokreta stvaranja novoga, ljudskog, necivilizacijskog svijeta bilo je neosporno slamanje rimske carevine, ali je Crkva za to platila cijenu vezanja uz već slabu carsku vlast. Židovi su zavazda odbacili Isusov novi sustav uvjerenja i na smrt osudili Isusa. Usto, u kršćanstvu su se u njegovu ranom razdoblju pojavile brojne sljedbe ili frakcije, koje su bile vezane uz različite prostore, narode i govore, iako su se očitovale u različitim objašnjenjima teoloških zasada, koje u katoličanstvo nije unio Isus, nego Pavao iz Tarza, obraćeni farizej i rabin te progonitelj katolika. U Europi je poslije sloma Rima Red sv. Benedikta stvorio pokret obnove na izvornim Isusovim zasadama, koje se nazivane „pustinjačkim idealom“. („Pustinjaci“ su živjeli u povučenim zajednicama, jer su smatrali da u matici opće zajednice ne mogu živjeti kao katolici.)

Stoljeće poslije Benedikta iz Nursije pojavio se islam kao „vjera za Arape“, koja je svoj radikalizam prikrila prihvaćanjem Abrahama kao praoca i Isusa kao jednog od proroka nove vjere. Židovi su ostali narodom – za sebe, a katoličanstvo Muhamedu nije moglo poslužiti kao osnova za arapski imperijalizam u vrijeme kad je prestao rimski. Muhamedu nije odgovaralo ni Isusovo opće ljudsko zajedništvo ni Isusovo protivljenje uspostavi sustava uvjerenja putem vlasti i ovlaštene vjerske ustanove. Separatistima nikad ne odgovara opće ljudsko zajedništvo.

Crkvene raskole kojima su uspostavljeni pravoslavlje, evangelištvo i anglikanstvo jedva treba spomenuti. Te su se vjere bile vezale uz carsku bizantsku, njemačku kneževsku ili englesku kraljevsku vlast. Evangelištvo je potaknulo pojavu kapitalizma i liberalizma, koji kao sustav uvjerenja promiče svjetovnu vjeru samoživosti. Kapitalizam je upravo djelatnim promicanjem samoživosti doveo svijet u sadašnje teško stanje.

Sadašnje stanje Zemlje i života na njoj nameće dvojbu: katoličanstvo ili iščezavanje vrste i života na Zemlji. Kako bi spasila Zemlju i život, Crkva ne treba provoditi „novu evangelizaciju“, o kojoj se mnogo govorilo za pape Ivana Pavla II. niti treba tratiti snage i vrijeme na „sjedinjenje kršćana“ i na takozvani ekumenizam. Crkva će dobiti pravi smisao djelovanja i postojanja, ako obnovi Isusov pokret stvaranja općeg životnog zajedništva u našoj vrsti. Neka se pripadnici ostalih vjera pridružuju tom pokretu, koji će predvoditi Katolička crkva, ali bez stupanja u crkvu kao ustanovu. Takav opći pokret u vrsti i za vrstu može predvoditi samo Crkva, jer su ostale vjerske ustanove ostale vezane uz posebne probitke. (Predvodnici tih ustanova privrženi su načelima, koja su vodila u otpadništvo.) Jedino se tako može provesti civilizacijska kontrarevolucija.

Sustav uvjerenja za cijelu vrstu može biti samo sustav uvjerenja Isusa iz Nazareta, koji uključuje pripadnost čovjeka samo vrsti i dijelu Zemljine plohe, na kojemu čovjek skupno izgrađuje životni prostor. Pripadnost čovjeka narodu, plemenu, političkoj stranci, boji kože ili spolu isključuje pripadnost vrsti. Pripadnost tržištu, novcu ili vlasti isključuje pripadnost prostoru.

Zdravko Mršić

Advertisement

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved