Connect with us

Vijesti

ZANIMLJIVO: Razlike između sekularnog i religioznog (kršćanskog ili židovskog) – odgoja

Published

on

Svatko tko razmišlja o trenutačnom građanskom ratu u Americi dolazi do spoznaje da je to, u velikoj mjeri, rat između religioznih i antireligioznih. Ljevica s dobrim razlogom prezire evanđeoske protestante, tradicionalne katolike i ortodoksne Židove: Oni predstavljaju sve što ljevica mrzi; i dok, naravno, postoje sekularni konzervativci koji se bore protiv ljevice, najveća i najučinkovitija oporba dolazi od konzervativnih kršćana i Židova.

Razlike počinju u djetinjstvu. Većina religiozne djece — osobito one koja pohađaju tradicionalne kršćanske i židovske škole — odgajaju se s drugačijim vrijednostima od većine sekularne djece – prenosi Konzerva.hr.

Evo nekoliko primjera:

Broj 1: Religiozni odgoj: Bori se protiv sebe. Sekularni odgoj: Bori se protiv društva.

Pohađao sam ješivu (ortodoksnu židovsku školu, u kojoj sam pola dana učio Bibliju i druge vjerske predmete na hebrejskom, a pola dana sekularne predmete na engleskom) od vrtića do 12. razreda. Rano sam naučio da je najveći problem u životu Dennisa Pragera bio Dennis Prager. U gotovo svim sekularnim i liberalnim religioznim školama, djeca uče da je najveći problem u njihovim životima američko društvo — zapravo, sve osim njih samih.

Što mislite što proizvodi samokritičnije, samokontroliranije i općenito bolje ljudsko biće?

Što mislite što proizvodi ljuće i manje sretno ljudsko biće?

Broj 2: Religiozni odgoj: Učite se mudrosti. Sekularni odgoj: Ne prenosi se ništa od mudrosti.

Nimalo ne sumnjam da većina djece odgojene uz Bibliju i druga židovska i kršćanska djela posjeduje više mudrosti od gotovo bilo kojeg sekularnog profesora ili drugih sekularnih intelektualaca. Da, postoje sekularni pojedinci koji imaju mudrost (židovsko-kršćansko tijelo mudrosti ponekad nastavlja imati utjecaja na generaciju ili dvije), ali ne mogu se sjetiti niti jedne sekularne institucije s mudrošću. Zbog toga su institucije s najmanje mudrosti i koje vjeruju i podučavaju najviše gluposti, sveučilišta — ona su, uostalom, najsekularnije institucije u našem društvu.

foto: Shutterstock

Broj 3: Religiozni odgoj: Ljudi u osnovi nisu dobri. Sekularni odgoj: Ljudi su u osnovi dobri.

“Mudrost započinje”, kako uče Psalmi i Poslovice, “sa strahom od Boga”. Drugim riječima, nema Boga, nema mudrosti. Ali postoji još jedan način kako bismo potvrdili kako i gdje započinje mudrost. Mudrost započinje s priznavanjem manjkavosti ljudske prirode. Ili, da se izrazim što je moguće jasnije, ne možete biti mudri ako mislite da su ljudi u osnovi dobri. Možete biti draga, ljubazna i dobronamjerna osoba ako vjerujete da su ljudi u osnovi dobri, ali ne možete biti mudri. Doista, vjerojatnije je da ćete biti naivna budala.

Vjerovanje da su ljudi u osnovi dobri, vjerovanje koje ni judaizam ni kršćanstvo nikad nisu držali, glavna je prepreka stvaranju dobrog društva. Kao prvo, roditelji koji to vjeruju neće disciplinirati svoju djecu onoliko koliko je to potrebno. Oni će pretpostaviti, kao što je to slučaj s tri posljednje generacije američkih roditelja, da je ljubav sve što je djetetu potrebno. Drugo, ljudi koji vjeruju da je ljudska priroda dobra daleko su manje skloni kažnjavanju zločinaca jer će za ubojstvo, krađu, silovanje i druga zla okriviti ekonomske okolnosti, roditelje i društvo — bilo što osim neuspjeha zločinca da kontrolira svoju manjkavu prirodu.

Broj 4: Religiozni odgoj: Sveti dani. Sekularni odgoj: Nema svetih dana.

Religiozna djeca slave svete dane — sabat svaki tjedan i druge svete dane u svojim vjerskim kalendarima. Redovito vrijeme posvećeno Transcendentnom ima velikog utjecaja na razvoj djeteta. Sekularno dijete ima sekularne blagdane, ali oni malo znače većini američkih mladih ljudi. Četvrti srpanj je slobodan dan uz roštilj. Besmislena Noć vještica postala je važnija od smislenog Božića. Dan predsjednika ne znači ništa. A Dan zahvalnosti se sve više proglašava Danom genocida nad domorodačkim narodima.

Broj 5: Religiozni odgoj: Prijatelji plus zajednica. Sekularni odgoj: Prijatelji, ali bez zajednice.

Usamljenost je veća pandemija u modernom svijetu od COVID-19, takvih razmjera da Velika Britanija sad ima ministra za usamljenost koji će se pokušati boriti s tim problemom.

To je, u velikoj mjeri, još jedna posljedica sekularizma. Religiozna židovska i kršćanska (uključujući mormonsku) djeca odrastaju uz obilje prijatelja i čitavu vjersku zajednicu zahvaljujući vjerskoj školi i svojoj sinagogi ili crkvi. Što je ekvivalent crkve, sinagoge i religijske škole u sekularnom svijetu? Osim sporta (koji je, ionako, dostupan samo nekolicini mladih ljudi koji igraju u timu), ne postoji niti jedan.

Broj 6: Religiozni odgoj: Obaveza poštivanja roditelja. Sekularni odgoj: Nema takve obveze.

Religiozna židovska i kršćanska djeca uče Deset zapovijedi, od kojih je jedna “Poštuj svoga oca i majku”. Podrazumijeva se da mnoga sekularna djeca poštuju svoje roditelje, ali to čine samo ako žele. Religioznoj djeci se govori da poštuju svoje roditelje željeli to oni ili ne — što je važno jer vrlo malo djece želi izraziti poštovanje svojoj majci i ocu.

U Americi postoji još jedna pandemija — ona odrasle djece koja su odlučila nikad ne razgovarati s jednim ili oba roditelja. Kladio bih se za ozbiljnu svotu novca da su vrlo malo te djece religiozni Židovi ili kršćani.

Ima još puno stvari koje razlikuju religiozni i sekularni odgoj. Ali jedno se ističe: Religiozna djeca su općenito sretnija.

Je li jedan odgoj bolji od drugog? Vi odlučite.

Dennis Prager je američki radijski voditelj i publicist te jedan od istaknutih predstavnika američkih konzervativnih intelektualnih krugova početkom 21. stoljeća. Najpoznatiji je po pokretanju obrazovne zaklade “Prager University”, koja u petominutnim videozapisima proučava i razjašnjava brojna politička, povijesna i ekonomska pitanja s konzervativnog gledišta.

Advertisement

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved