Ovih se dana često spominje otočka Kraljevina Tonga zbog jedne od najsnažnijih erupcija i eksplozija vulkana u suvremenoj povijesti. Zbog te eksplozije uništeno je mnogo kuća a izazvani tsunami je također učinio mnogo štete kućama i poljoprivredi kao i velika količina pepela izbačenog u zrak pa je i zračni promet  bio prekinut više dana. Trebalo je očistiti pistu međunarodne zračne luke od 10 cm nataloženog pepela da bi zrakoplovi mogli slijetati i dopremiti hitnu pomoć u vodi (pepeo i morski valovi zbog tsunamija su očito onečistili spremnike za vodu) i hrani za 100.000 stanovnika. Erupcija podsjeća na erupciju Vezuva u Italiji kad je čitav grad Pompeji bio potpuno pokriveni pepelom pri čemu je većina stanovnika poginula od velike vrućine i ugušenja.

Otok Brač se do sada uspoređivao s otočkim državama Maltom i Barbadosom jer su po površini slični ili manji od otoka Brača ali na njima živi 450.000 stanovnika (Malta) i 300.000 stanovnika(Barbados) a na Braču nažalost samo 14.400 stanovnika.

Pažnju izaziva  i otočka Kraljevina Tonga koja se nalazi na jugozapadnom dijelu Tihog oceana i ima 177 otoka i otočića od kojih je 37 naseljeno a svi zajedno udaljeni su od najbližeg kopna Novog Zelanda 2000 km što je donekle jednako udaljenosti  Splita do Izraela ( Brač je udaljen od kopna  samo 15 km).

Na nastanjenim otocima Tonge živi 100.000 stanovnika od kojih 70.000 na najvećem otoku Tongatapu koji ima površinu od 257 km2 što je je skoro dvostruko manje od Brača ( 400 km2) pa se postavlja opravdano pitanje zašto na Braču živi samo 14.400 stanovnika, što je 8 puta manje od broja stanovnika Tonga iako su uvjeti na Braču u mnogo čemu bolji nego u Kraljevini Tonga. 

Otočka Kraljevina Tonga ustavna je monarhija kojoj je na čelu kralj koji je i vrhovni zapovjednik vojske (na Braču ima šest načelnika i dvije načelnice pa ne trebaju kralja). 

Dubina mora oko brojnih otoka Tonga iznosi do 11.000 m što se smatra največom dubinom mora do sada ( oko Brača more je duboko do 100 m). Najviši planinski vrh Tonge iznosi 1033 m (Vidova gora na Braču ima 778 m).

 Tonga ima 5 aktivnih vulkana uz česte potrese. Vulkan „Hungo Tonga“ koji je nedavno eksplodirao udaljen je 65 km od glavnog i najvećeg naseljenog otoka TongaTapu, pa je izazvani tsunami, (pored velike količine pepela), uzrokovao i na njemu štete na kućama i poljoprivredi. Tonga se stoga ubraja u države s visokom stopom prirodnih katastrofa.

 Brač nema nijedan vulkan, a manji potresi su vrlo rijetki, nema straha ni od tsunamija pa se može reći da se Brač ubraja u sigurnije djelove svijeta za živjeti.

Klima Tonga je tropska uz temperature od 8-35°c ( Brač ima tipičnu mediteransku klimu  s četiri godišnja doba). Godišnja količina oborina je oko 2000 mm (na Braču do 1000 mm). Većina otoka Tonga je pokrivena tropskom šumom ( 25% Brača pokriveno je šumom mediteranskog tipa).

Otoke Tonga su naselili Polinežani prije 3000 godina (Brač se počeo naseljavati također u davno doba još od Ilira, Grka, Rimljana itd.).

Neke od otoka Tonga otkrio je Nizozemc  J. Le Maire 1616. a detaljnije otkriće svih otoka otkrio je Britanac  J. Cook 1773. koji ih je nazvao Prijateljskim otocima (Friendly islands) jer su ljudi bili dobroćudni i pozdravljali su se dodirima vrhova noseva (Bračani se ni s maskama ne bi tako pozdravljali).

Otočka Kraljevina Tonga dobila je 1886. neovisnost na čelu s kraljem Tupou VI, a 1900. postala je britanski protektorat do 1970 kad je dobila potpunu neovisnost  iako je ostala u sastavu Commonwelta. Od 1999 članica je UN. Službeni jezici su tongoanski i engleski ( Bračanima su službeni jezici Hrvatski i donekle „Bročki“ a zbog razvijenog turizma govore  i mnoge druge jezike).

Stanovnici Tonga su pretežno Tongoanci (Polinežani 95%), 0,5% su mješanci a ima mali broj Kineza, Britanaca, Židova i Australaca ( Na Braču uglavnom žive samo Bračani i pridošli vikendaši).

Tongoanci su po vjeri pretežno kršćani-95% (protestanti- mormoni, metodisti) a ima i 15% katolika. Na Braču žive pretežno katolici (90%).

Očekivana duljina života Tongoanaca za muškarce je 67 g. a za žene 72 g. (većina Bračana živi duže od te dobi).

30% Tongoanaca radi u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, a 21% u industriji, građevinarstvu i rudarstvu. Bračani se najviše bave turizmom a dio radi u poljoprivredi, kamenarskoj industriji, ribarstvu, građevinarstvu itd.

Tonga ima dvije međunarodne zračne luke (Braču je dovoljna jedna jer se druga nalazi u Resniku pa se Bračani i turisti lako i relativno brzo prebace trajektom do Brača i obrnuto).

Tonga ima sveučilište u glavnom gradu Nuku˙alofa što je za očekivati jer su od kopna udaljeni 2000 km. Postotak pismenosti je 99% (kod Bračana je pismenost 100%).

Bračani ne trebaju sveučilište jer ga imaju u Splitu i ostalim gradovima Hrvatske.

O preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj zaštiti na Tongi brigu vodi Ministarstvo zdravstva  prilično uspješno kroz sistem javnog zdravstva i bolnica. U glavnom gradu nalazi se nacionalna bolnica a na nekim udaljenim otocima još 4 manje bolnice koje brinu o zdravstvenoj zaštiti stanovnika.

Veći zdravstveni problemi Tongoanaca su pretilost i prekomjerna težina kod 85% stanovnika. Smatra se da uvoz masne i slane hrane tome najviše doprinosi jer se u prošlosti prehrana oslanjala na ribi, povrću i voću pretilost nije bila izražena. Hepatitis A se često pojavljuje u ruralnim područjima zbog zagađenosti vode.

Bračani nemaju većih problema s pretilošću jer jedu zdravu hranu koju konzumiraju u racionalnim količinama.

Bračani također imaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu kroz ordinacije obiteljskih liječnika a sve hitne slučajeve preuzima služba hitne medicinske pomoći koja obavlja prijevoz bolesnika vozilima, gliserom i helikopterima. Za stacionarno liječenje imaju na raspolaganju KBC Split koji je regionalni medicinski centar za cijelu Dalmaciju. 

Turizam Tonga za razliku od Brača nije dovoljno razvijen zbog velike udaljenosti od kopna a dijelom zbog straha kod turista od erupcije vulkana, potresa, ciklone, vlage i učestalih tropskih kiša. Smatra se da broj turista koji u godinu dana posjete otoke Tonga iznosi oko 70.000 što je manje od godišnjeg broja turista na Braču (više od 150.000 turista posjeti godišnje Brač). Turisti uglavnom stižu zrakoplovima iz Australije, Novog Zelanada i SAD-a te s kruzerima. Turistima su zanimljivi otoci Tonga s lijepim plažama ali ni jedna se ne može usporediti s plažom Zlatni Rat iako Brač ima i mnogo drugih lijepo uređenih plaža i atrakcija (špilje, kamenolom, Vidova gora, Pustinja Blaca, kamenoklesarska škola, branje maslina, ronjenje itd). 

Električnu energiju Tonga dobiva pomoću termoelektrana pa je redoviti uvoz goriva bitan, ali se vlada sve više orijentira na solarnu energiju. Brač opskrbljuje  električnom energijom HEP iako bi bilo poželjno da se i Bračani više orjentiraju na solarne čelije za proizvodnju struje jer sunca ima dovoljno.

Telekomunikacijske veze provode se dugim podmorskim kabelom od Tonge do Novog Zelanda u dužini od 2000 km za razliku od Brača koji je udaljen od kopna 15 km pa je polaganje kabela brže, tehnički lakše i jeftinije.

Tonga izvozi uglavnom poljoprivredne proizvode (kokosov orah, banane, vaniliju) kao i ribu ali ovise o uvozu goriva, vozila, strojeva i razne vrste hrane itd. što sve dolazi prekooceanskim brodovima (11.000 kontejnera hrane i drugih proizvoda kodišnje stigne u luku glavnog grada Nuku´alofa).

 Brač izvozi kamen, kamene skulpture, suvenire, ribu, sardine, maslinovo ulje itd. a dobra  trajektna veza omogućava stanovnicima nabavu svih proizvoda potrebnih za život.

Zbog tropskih šuma, oceana i čestih kiša na Tongi vlada velika vlaga (prosječno 80%)  a to pogoduje i velikom broju lijepih i zanimljivih ptica na svim otocima Tonga. Posebno treba naglasiti  da se leteći šišmiš (flying bat) smatra svetom pticom (jedini sisavac koji leti) i da ga Kraljevina Tonga smatra svojim vlasništvom te je službeno zaštičen ( kao krava u Indiji). Vjerojatan razlog takvom stavu je činjenica da su šišmiši korisni jer se hrane insektima, ali i vočem kojeg na Tongu ima u izobilju, pa na taj način prenašaju sjeme voća na većim daljinama do drugih otoka što je s ekonomskog stajališta državi poželjno.

Najpoznatiji sisavac na Braču je janjac i on nije zaštićen. Puh se na stablima  kreće tolikom brzinom kao da ima krila, iako se lako ulovi u postavljene klopke i na kraju završi na ražnju kao gastro specijalitet.

Kraljevina Tonga ima oko 700 km izgrađenih cesta na naseljenim otocima što je više od Brača koji ima  oko 250 do 300 km cesta pa je očito da je veća i dobro projektirana mreža cesta nužna za brži ekonomski  razvoj i povećanje stanovnika na svakom otoku pa tako i na Braču.

Stanovnici Tonga za pitku vodu koriste kišnicu i desaliniziranu vodu iz mora za razliku od Bračana koji dobivaju vodu od rijeke Cetine, a 300 izvora bočate vode i kišnicu koriste kao rezervnu vodu za piće i druge potrebe.

Veliki broj Tongoanaca živi u inozemstvu (Novi Zeland-80.000, SAD-40.000, Australija- 10.000). Razlog je sličan problemu koje imaju i  mnoge druge države u svijetu jer mladi ljudi žele u kraćem vremenu zaraditi i uštediti što više novaca. Istovremeno dio svoje zarade i uštede šalju kao pomoć  svojim obiteljima na otocima Tonga.

 I iseljenih Bračana ima svuda po svijetu, naročito u Južnoj i Sjevernoj Americi. I oni su prije dok je na Braču vladalo siromaštvo financijski pomagali svojim obiteljima, a danas Bračani relativno dobro žive i praktički nema potrebe za pomoć od iseljenih Bračana (oni su sada poželjni kao investitori u razvoju Brača).

Najpopularniji sport u Tongu je ragbi (tu su među prvima u svijetu), box, squash, nogomet, plivanje itd ( na Braču su razvijeni nogomet, plivanje, tenis, jedrenje itd.)

Zaključak:

Od 100.000 stanovnika Tonga najviše ih živi ( 70.000 ) na najvećem otoku Tongatapu koji ima površinu od samo 257 km2 što je skoro dvostruko manje od Brača (400 km2) na kojem živi samo 14.400 stanovnika pa smatram da bi na Braču moglo i trebalo živjeti najmanje dvostruko više stanovnika pa čak i do 50.000 tisuća.

Svi napućeni otoci Tonga udaljeni  2000 km od najbližeg kopna, imaju površinu od 560 km2 na kojoj živi 100.000 stanovnika što je osam puta više od broja stanovnika na Braču iako njegova površina nije puno manja od ukupno svih naseljenih otoka Tonga.

Otok Brač je u svakom pogledu sigurniji za življenje od Tonge gdje su česte erupcije vulkana, potresi, tsunamiji, ciklone, velika udaljenost od kopna-2000 km, velika prosječna vlaga, raštrkanost 177 otoka koji su međusobno jako udaljeni, te ovisnost o uvozu vitalnih proizvoda koji se dopremaju prekooceanskim brodovima koji moraju prevaliti veliku udaljenost od svojih matičnih luka do Tonge).

Bračani trebaju biti zadovoljni da žive na jednom od najljepših i najsigurnijih otoka na svijetu koji je udaljen od kopna samo 15 km ( za razliku od države Tonga koja je udaljena od kopna 2000 km).

Za poboljšavanje života na Braču nužno je uporno raditi na širenju cestovne mreže jer će ona omogućiti još veći životni standard i povećanje broja stanovnika. Pored turizma i drugih aktivnosti kojima se Bračani bave, treba razvijati razne vrste obrta i malu industriju te prelaziti na solarne i vjetro izvore energije. Od sportskih sadržaja treba uz postojeće sportove naći investitora za izgradnju bar jednog (po mogućnosti i dva) golf terena za privući bogatu klijentelu iz cijeloga svijeta. Mnogi bi bogati pojedinci slijetali svojim zrakoplovom na Brački aerodrom, odigrali golf partiju, uživali u gastro ponudi od mlade janjetine, vitalca i bračkog sira uz dobro domaće vino i tako sretni i zadovoljni otputovali svojim avionom natrag svojim domovima.

Siguran sam da će vrijedni i radišni Bračani uspjeti u svojim planovima da se život na Braču digne na još veću razinu jer prirodnih uvjeta za to ima  pa treba omogućiti uspješnim bračkim iseljenicima da investiraju u razvoj otoka svojih roditelja, baka i djedova.

Dr. Joško Kalilić