Connect with us

Vijesti

ZANIMLJIVO: Usporedba otoka Brača i otočke Kraljevine Tonga

Published

on

Ovih se dana često spominje otočka Kraljevina Tonga zbog jedne od najsnažnijih erupcija i eksplozija vulkana u suvremenoj povijesti. Zbog te eksplozije uništeno je mnogo kuća a izazvani tsunami je također učinio mnogo štete kućama i poljoprivredi kao i velika količina pepela izbačenog u zrak pa je i zračni promet  bio prekinut više dana. Trebalo je očistiti pistu međunarodne zračne luke od 10 cm nataloženog pepela da bi zrakoplovi mogli slijetati i dopremiti hitnu pomoć u vodi (pepeo i morski valovi zbog tsunamija su očito onečistili spremnike za vodu) i hrani za 100.000 stanovnika. Erupcija podsjeća na erupciju Vezuva u Italiji kad je čitav grad Pompeji bio potpuno pokriveni pepelom pri čemu je većina stanovnika poginula od velike vrućine i ugušenja.

Otok Brač se do sada uspoređivao s otočkim državama Maltom i Barbadosom jer su po površini slični ili manji od otoka Brača ali na njima živi 450.000 stanovnika (Malta) i 300.000 stanovnika(Barbados) a na Braču nažalost samo 14.400 stanovnika.

Pažnju izaziva  i otočka Kraljevina Tonga koja se nalazi na jugozapadnom dijelu Tihog oceana i ima 177 otoka i otočića od kojih je 37 naseljeno a svi zajedno udaljeni su od najbližeg kopna Novog Zelanda 2000 km što je donekle jednako udaljenosti  Splita do Izraela ( Brač je udaljen od kopna  samo 15 km).

Na nastanjenim otocima Tonge živi 100.000 stanovnika od kojih 70.000 na najvećem otoku Tongatapu koji ima površinu od 257 km2 što je je skoro dvostruko manje od Brača ( 400 km2) pa se postavlja opravdano pitanje zašto na Braču živi samo 14.400 stanovnika, što je 8 puta manje od broja stanovnika Tonga iako su uvjeti na Braču u mnogo čemu bolji nego u Kraljevini Tonga. 

Otočka Kraljevina Tonga ustavna je monarhija kojoj je na čelu kralj koji je i vrhovni zapovjednik vojske (na Braču ima šest načelnika i dvije načelnice pa ne trebaju kralja). 

Dubina mora oko brojnih otoka Tonga iznosi do 11.000 m što se smatra največom dubinom mora do sada ( oko Brača more je duboko do 100 m). Najviši planinski vrh Tonge iznosi 1033 m (Vidova gora na Braču ima 778 m).

 Tonga ima 5 aktivnih vulkana uz česte potrese. Vulkan „Hungo Tonga“ koji je nedavno eksplodirao udaljen je 65 km od glavnog i najvećeg naseljenog otoka TongaTapu, pa je izazvani tsunami, (pored velike količine pepela), uzrokovao i na njemu štete na kućama i poljoprivredi. Tonga se stoga ubraja u države s visokom stopom prirodnih katastrofa.

 Brač nema nijedan vulkan, a manji potresi su vrlo rijetki, nema straha ni od tsunamija pa se može reći da se Brač ubraja u sigurnije djelove svijeta za živjeti.

Klima Tonga je tropska uz temperature od 8-35°c ( Brač ima tipičnu mediteransku klimu  s četiri godišnja doba). Godišnja količina oborina je oko 2000 mm (na Braču do 1000 mm). Većina otoka Tonga je pokrivena tropskom šumom ( 25% Brača pokriveno je šumom mediteranskog tipa).

Otoke Tonga su naselili Polinežani prije 3000 godina (Brač se počeo naseljavati također u davno doba još od Ilira, Grka, Rimljana itd.).

Neke od otoka Tonga otkrio je Nizozemc  J. Le Maire 1616. a detaljnije otkriće svih otoka otkrio je Britanac  J. Cook 1773. koji ih je nazvao Prijateljskim otocima (Friendly islands) jer su ljudi bili dobroćudni i pozdravljali su se dodirima vrhova noseva (Bračani se ni s maskama ne bi tako pozdravljali).

Otočka Kraljevina Tonga dobila je 1886. neovisnost na čelu s kraljem Tupou VI, a 1900. postala je britanski protektorat do 1970 kad je dobila potpunu neovisnost  iako je ostala u sastavu Commonwelta. Od 1999 članica je UN. Službeni jezici su tongoanski i engleski ( Bračanima su službeni jezici Hrvatski i donekle „Bročki“ a zbog razvijenog turizma govore  i mnoge druge jezike).

Stanovnici Tonga su pretežno Tongoanci (Polinežani 95%), 0,5% su mješanci a ima mali broj Kineza, Britanaca, Židova i Australaca ( Na Braču uglavnom žive samo Bračani i pridošli vikendaši).

Tongoanci su po vjeri pretežno kršćani-95% (protestanti- mormoni, metodisti) a ima i 15% katolika. Na Braču žive pretežno katolici (90%).

Očekivana duljina života Tongoanaca za muškarce je 67 g. a za žene 72 g. (većina Bračana živi duže od te dobi).

30% Tongoanaca radi u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, a 21% u industriji, građevinarstvu i rudarstvu. Bračani se najviše bave turizmom a dio radi u poljoprivredi, kamenarskoj industriji, ribarstvu, građevinarstvu itd.

Tonga ima dvije međunarodne zračne luke (Braču je dovoljna jedna jer se druga nalazi u Resniku pa se Bračani i turisti lako i relativno brzo prebace trajektom do Brača i obrnuto).

Tonga ima sveučilište u glavnom gradu Nuku˙alofa što je za očekivati jer su od kopna udaljeni 2000 km. Postotak pismenosti je 99% (kod Bračana je pismenost 100%).

Bračani ne trebaju sveučilište jer ga imaju u Splitu i ostalim gradovima Hrvatske.

O preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj zaštiti na Tongi brigu vodi Ministarstvo zdravstva  prilično uspješno kroz sistem javnog zdravstva i bolnica. U glavnom gradu nalazi se nacionalna bolnica a na nekim udaljenim otocima još 4 manje bolnice koje brinu o zdravstvenoj zaštiti stanovnika.

Veći zdravstveni problemi Tongoanaca su pretilost i prekomjerna težina kod 85% stanovnika. Smatra se da uvoz masne i slane hrane tome najviše doprinosi jer se u prošlosti prehrana oslanjala na ribi, povrću i voću pretilost nije bila izražena. Hepatitis A se često pojavljuje u ruralnim područjima zbog zagađenosti vode.

Bračani nemaju većih problema s pretilošću jer jedu zdravu hranu koju konzumiraju u racionalnim količinama.

Bračani također imaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu kroz ordinacije obiteljskih liječnika a sve hitne slučajeve preuzima služba hitne medicinske pomoći koja obavlja prijevoz bolesnika vozilima, gliserom i helikopterima. Za stacionarno liječenje imaju na raspolaganju KBC Split koji je regionalni medicinski centar za cijelu Dalmaciju. 

Turizam Tonga za razliku od Brača nije dovoljno razvijen zbog velike udaljenosti od kopna a dijelom zbog straha kod turista od erupcije vulkana, potresa, ciklone, vlage i učestalih tropskih kiša. Smatra se da broj turista koji u godinu dana posjete otoke Tonga iznosi oko 70.000 što je manje od godišnjeg broja turista na Braču (više od 150.000 turista posjeti godišnje Brač). Turisti uglavnom stižu zrakoplovima iz Australije, Novog Zelanada i SAD-a te s kruzerima. Turistima su zanimljivi otoci Tonga s lijepim plažama ali ni jedna se ne može usporediti s plažom Zlatni Rat iako Brač ima i mnogo drugih lijepo uređenih plaža i atrakcija (špilje, kamenolom, Vidova gora, Pustinja Blaca, kamenoklesarska škola, branje maslina, ronjenje itd). 

Električnu energiju Tonga dobiva pomoću termoelektrana pa je redoviti uvoz goriva bitan, ali se vlada sve više orijentira na solarnu energiju. Brač opskrbljuje  električnom energijom HEP iako bi bilo poželjno da se i Bračani više orjentiraju na solarne čelije za proizvodnju struje jer sunca ima dovoljno.

Telekomunikacijske veze provode se dugim podmorskim kabelom od Tonge do Novog Zelanda u dužini od 2000 km za razliku od Brača koji je udaljen od kopna 15 km pa je polaganje kabela brže, tehnički lakše i jeftinije.

Tonga izvozi uglavnom poljoprivredne proizvode (kokosov orah, banane, vaniliju) kao i ribu ali ovise o uvozu goriva, vozila, strojeva i razne vrste hrane itd. što sve dolazi prekooceanskim brodovima (11.000 kontejnera hrane i drugih proizvoda kodišnje stigne u luku glavnog grada Nuku´alofa).

 Brač izvozi kamen, kamene skulpture, suvenire, ribu, sardine, maslinovo ulje itd. a dobra  trajektna veza omogućava stanovnicima nabavu svih proizvoda potrebnih za život.

Zbog tropskih šuma, oceana i čestih kiša na Tongi vlada velika vlaga (prosječno 80%)  a to pogoduje i velikom broju lijepih i zanimljivih ptica na svim otocima Tonga. Posebno treba naglasiti  da se leteći šišmiš (flying bat) smatra svetom pticom (jedini sisavac koji leti) i da ga Kraljevina Tonga smatra svojim vlasništvom te je službeno zaštičen ( kao krava u Indiji). Vjerojatan razlog takvom stavu je činjenica da su šišmiši korisni jer se hrane insektima, ali i vočem kojeg na Tongu ima u izobilju, pa na taj način prenašaju sjeme voća na većim daljinama do drugih otoka što je s ekonomskog stajališta državi poželjno.

Najpoznatiji sisavac na Braču je janjac i on nije zaštićen. Puh se na stablima  kreće tolikom brzinom kao da ima krila, iako se lako ulovi u postavljene klopke i na kraju završi na ražnju kao gastro specijalitet.

Kraljevina Tonga ima oko 700 km izgrađenih cesta na naseljenim otocima što je više od Brača koji ima  oko 250 do 300 km cesta pa je očito da je veća i dobro projektirana mreža cesta nužna za brži ekonomski  razvoj i povećanje stanovnika na svakom otoku pa tako i na Braču.

Stanovnici Tonga za pitku vodu koriste kišnicu i desaliniziranu vodu iz mora za razliku od Bračana koji dobivaju vodu od rijeke Cetine, a 300 izvora bočate vode i kišnicu koriste kao rezervnu vodu za piće i druge potrebe.

Veliki broj Tongoanaca živi u inozemstvu (Novi Zeland-80.000, SAD-40.000, Australija- 10.000). Razlog je sličan problemu koje imaju i  mnoge druge države u svijetu jer mladi ljudi žele u kraćem vremenu zaraditi i uštediti što više novaca. Istovremeno dio svoje zarade i uštede šalju kao pomoć  svojim obiteljima na otocima Tonga.

 I iseljenih Bračana ima svuda po svijetu, naročito u Južnoj i Sjevernoj Americi. I oni su prije dok je na Braču vladalo siromaštvo financijski pomagali svojim obiteljima, a danas Bračani relativno dobro žive i praktički nema potrebe za pomoć od iseljenih Bračana (oni su sada poželjni kao investitori u razvoju Brača).

Najpopularniji sport u Tongu je ragbi (tu su među prvima u svijetu), box, squash, nogomet, plivanje itd ( na Braču su razvijeni nogomet, plivanje, tenis, jedrenje itd.)

Zaključak:

Od 100.000 stanovnika Tonga najviše ih živi ( 70.000 ) na najvećem otoku Tongatapu koji ima površinu od samo 257 km2 što je skoro dvostruko manje od Brača (400 km2) na kojem živi samo 14.400 stanovnika pa smatram da bi na Braču moglo i trebalo živjeti najmanje dvostruko više stanovnika pa čak i do 50.000 tisuća.

Svi napućeni otoci Tonga udaljeni  2000 km od najbližeg kopna, imaju površinu od 560 km2 na kojoj živi 100.000 stanovnika što je osam puta više od broja stanovnika na Braču iako njegova površina nije puno manja od ukupno svih naseljenih otoka Tonga.

Otok Brač je u svakom pogledu sigurniji za življenje od Tonge gdje su česte erupcije vulkana, potresi, tsunamiji, ciklone, velika udaljenost od kopna-2000 km, velika prosječna vlaga, raštrkanost 177 otoka koji su međusobno jako udaljeni, te ovisnost o uvozu vitalnih proizvoda koji se dopremaju prekooceanskim brodovima koji moraju prevaliti veliku udaljenost od svojih matičnih luka do Tonge).

Bračani trebaju biti zadovoljni da žive na jednom od najljepših i najsigurnijih otoka na svijetu koji je udaljen od kopna samo 15 km ( za razliku od države Tonga koja je udaljena od kopna 2000 km).

Za poboljšavanje života na Braču nužno je uporno raditi na širenju cestovne mreže jer će ona omogućiti još veći životni standard i povećanje broja stanovnika. Pored turizma i drugih aktivnosti kojima se Bračani bave, treba razvijati razne vrste obrta i malu industriju te prelaziti na solarne i vjetro izvore energije. Od sportskih sadržaja treba uz postojeće sportove naći investitora za izgradnju bar jednog (po mogućnosti i dva) golf terena za privući bogatu klijentelu iz cijeloga svijeta. Mnogi bi bogati pojedinci slijetali svojim zrakoplovom na Brački aerodrom, odigrali golf partiju, uživali u gastro ponudi od mlade janjetine, vitalca i bračkog sira uz dobro domaće vino i tako sretni i zadovoljni otputovali svojim avionom natrag svojim domovima.

Siguran sam da će vrijedni i radišni Bračani uspjeti u svojim planovima da se život na Braču digne na još veću razinu jer prirodnih uvjeta za to ima  pa treba omogućiti uspješnim bračkim iseljenicima da investiraju u razvoj otoka svojih roditelja, baka i djedova.

Dr. Joško Kalilić

Vijesti

VIRALNO Propovjednik: “Preko 90% katolika ne razumije misu”

Published

on

Viralni 33-minutni govor oca Jonathana Meyera o pravoj prirodi katoličke mise otvara srca – piše Sarah Robsdottir u Aletea-i.

Otac Jonathan Meyer iz župe Svih svetih u okrugu Dearborn, Indiana, izazvao je pomutnju na internetu svojim 33-minutnim govorom koji je nedavno održao na katoličkoj muškoj konferenciji o žrtvi mise. Njegovu su poruku uhvatili na YouTube Kanal Sluga Božjih i prikupili je više od 440.000 pregleda i više od tisuću komentara u samo nekoliko tjedana.

Otac Meyer istaknuti je propovjednik u Nacionalnoj euharistijskoj obnovi koja se odvija dijelom kao reakcija na studiju Pew Research iz 2019. koja je pokazala da 69% katolika ne vjeruje u stvarnu Kristovu prisutnost u euharistiji.

“Ali postoji veći problem od toga”: Fr. Meyer se bavi ovom zapanjujućom statistikom na početku svog govora objašnjavajući da, prema njegovoj procjeni, “više od 90% katolika” nema pristojno razumijevanje zašto uopće idu na misu. Otac Meyer rješava ovu alarmantnu procjenu svojim tipičnim šaljivim stilom i uključivanjem publike u živahnu vježbu pitanja/odgovora.

Na kraju je vlč. Meyer citira Katekizam, jasno stavljajući do znanja da je razlog broj jedan zašto katolici moraju sudjelovati u misi taj što je to “ponovno predstavljanje Kalvarije, vječnu žrtvu Jaganjca Božjeg za grijehe svijeta”.

A odaziv je bio nevjerojatan. Ne samo da je poruka postala viralna, već i komentari na YouTube stranici Sluga Božjih govore sami za sebe.

Na primjer, @angelahagemeyer398 je napisao: “Ovaj svećenik je u 35 minuta upravo objasnio ono za što su mi trebale godine da naučim. OVO bi se trebalo igrati u svakom RCIA-u, razredu prve pričesti, pripremi za krizmu i u župi. Nedostatak tih informacija doista je razlog zašto naši ljudi posrću. Slava Bogu za ovog svećenika.”

Continue Reading

Vijesti

Organizira se tribina i pokreće inicijativa za povratkom Hrvata iz Južne Amerike

Published

on

Potaknuti informacijama koje je dobila redakcija Hrvatskog glasnika o situaciji u kojoj se nalaze Hrvati u Južnoj Americi poglavito u Argentini, Paragvaju, Boliviji i Venezueli, od kojih neki trebaju vizu da bi došli u Hrvatsku, a na temelju općeg demografskog sloma u Hrvatskoj, te nekontroliranim uvozom radne snage iz Nepala, Indije, Filipina ili pokušaju integracija ilegalnih migranata redakcija Hrvatskog glasnika odlučila se na ovaj pokušaj. Povratak Hrvata nacionalni je interes i inicijativa neće i ne smije imati političku konotaciju.

Cilj nam je pokrenuti stvari s mrtve točke, inzistirati da vlast pojednostavi dobivanje hrvatskih dokumenata, maksimalno ubrza izdavanje istih, ne dozvoliti da dijaspora čeka bez razloga dokumente po tri godine. Hrvatska diplomacija nije samo tu da se bavi međunarodnim odnosima, već da konzularni dijelovi veleposlanstava i konzulata budu dijaspori na raspolaganju, te da rade posao za koji su plaćeni, a izdavanje dokumenata nacionalni je interes. Razotkriti ćemo tkome smeta hrvatska dijaspora. Tko je taj koji onemogućava povratak Hrvata u svoju domovinu i revitalizaciju demografski devastiranih područja.

Na tribini ćemo okupiti najeminentnije hrvatske stručnjake iz demografije, koji će objasniti koliki demografski učinak može polučiti organizirana akcija povratka hrvatske dijaspore, njihovih potomaka u demografski opustošene krajeve Hrvatske, te što će taj povratak značiti za budućnost opstanka hrvatskog naroda i hrvatske države.

Pozvat ćemo najbolje stručnjake s područja ekonomije i financija koji će objasniti ekonomski značaj za hrvatsko gospodarstvo, financijski učinak na državni proračun, oporavak zdravstvenog i socijalnog sustava, te koliko znači dolazak obrazovanih deficitarnih zanimanja za hrvatsko gospodarstvo. Što znači kada novac puni državni proračun, ne odlazi van Hrvatske, novac koji će potaknuti rast dodatne vrijednosti i rast hrvatske ekonomije.

O uključenju tih ljudi u hrvatsko društvo, njihovoj socijalizaciji i uključivanju u sve tokove društva, govorit će najeminentniji sociolozi i psiholozi.

Pravnici će govoriti o ustavno pravnim aspektima i izazovima koji bi se mogli pojaviti u organizaciji njihovog povratka.

Iznijeti ćemo prijedloge o uključenju hrvatske države, Vlade Republike Hrvatske, od organiziranih charter avionskih linija u organiziranom prijevozu jer najveći broj hrvatskih iseljenika nema novaca da plati avionske karte za odlazak u nepoznato, pogotovo ako se vraćaju cijele obitelji. Poneki od njih, pogotovo u državama poput Bolivije ili Venezuele preživljavaju s dvadesetak dolara mjesečno. Nekima su konzularni uredi udaljeni nekoliko tisuća kilometara u nekoj drugoj državi.

Spremaju li se brodovi s Hrvatima u suprotnom smjeru…

Ponudit ćemo vlasti ideju o kupovini praznih nekretnina po Slavoniji, Lici Banovini i davanje na višegodišnje korištenje ili prodaju pod povoljnim višegodišnjim uvjetima. U Hrvatskoj su tisuće nekretnina prazne, a uslijed ne održavanja propadaju.

Stoga, naselimo Hrvatsku Hrvatima, zaposlimo Hrvate, neće nam trebati ni Filipinci, ni Indijci, ni Nepalci ni ilegalni imigranti, imat ćemo Hrvate, spasit ćemo narod, a narod tvori državu. Sat otkucava, kazaljka se neumoljivo primiče prema 12 sati kada će zvonio označiti kraj i zato – Vratimo ih!

Na tribinu ćemo pozvati sve strukture vlasti, od premijera, ministara, predsjednika države i predsjednike svih parlamentarnih stranaka. Sve ćemo ih izvesti na brisani prostor da vidimo, i da saznamo imali političke volje i tko od njih nije za našu inicijativu za spas naroda i države. Gospodo sat otkucava, piše Hrvatski glasnik

Continue Reading

Vijesti

SODOMIZAM i druga tri u Nebo vapijuća grijeha

Published

on

Biblijsko utemeljenje: U kršćanskom proučavanju grijeha (hamartiologiji), grijesi koji vape u Nebo za osvetom (latinski: peccata clamantia, doslovce „vrišteći grijesi“) posebni su grijesi koji su kao takvi navedeni u Svetom Pismu – piše mr. Petar Marija Radelj u Vjera i Djela.

Sveto Pismo spominje određene postupke biblijskih likova kao vapaj u Nebo za osvetom. U zapadnom kršćanstvu ta su navođenja proširena i obrađena kao uspostava kategorije posebno ozbiljnih grijeha. Uz sedam smrtnih grijeha[1] i vječne grijehe,[2] grijesi koji vape u nebo za osvetom najteži su prijestupi protiv Kristova zakona.

Svi grijesi remete naravni poredak, ali u Nebo vapijući grijesi pogađaju same korijene ljudske naravi.

Pojam i značenje

Grijesima koji vape u nebo (peccata in coelum clamantia) zovu se oni koji, zbog posebne zlobe (malitia), donose božansku osvetu onima koji su ih počinili. Tako uči nizozemski isusovac i crkveni naučitelj sv. Petar Kanizije (1521.–1597.) sa sv. Augustinom i sv. Grgurom Velikim. Smatra se da vrište, kriče ili vape u Nebo jer su počinjeni izravno protiv najvišega dobra koje je svakomu društvu potrebno kao temelj. Nabrajaju se četiri tako opisana u Svetome Pismu: hotimično ubojstvo (homicidium voluntarium), sodomski grijeh (peccatum sodomiticum), ugnjetavanje siromašnih, udovica i siročadi (oppressio pauperum, viduarum atque pupillorum) i zakidanje radnika za plaću (merces operariorum defraudata).

Rječnik moralne teologije godine 1957. donosi sljedeću natuknicu:[3]

„Grijeh koji pred Bogom vapi za osvetom – 1. Narav. Od XVI. stoljeća postao je običaj ‘grijesima koji vape za osvetom pred licem Božjim’ nazivati grijehe koji ozbiljno krše društveni poredak, a za koje se u Svetom Pismu izričito kaže da vape pred Gospodinovim licem, to jest da zazivaju Božju kaznu na one koji ih počine. 2. Broj. Četiri su: čovjekoubojstvo (Postanak 4, 10); sodomstvo (Postanak 19, 13); tlačenja udovica i siročadi (Izlazak 22, 22 i dalje); uskrata plaće koja se duguje radnicima (Ponovljeni zakon 24, 14 i dalje; Jakovljeva 5, 4).“

Katekizam Katoličke Crkve iz godine 1992. povećao je njihov klasični broj s četiri na pet tako što je nakon prva dva, a prije tlačenja udovica i siročadi, dodao tlačenje porobljenoga naroda. Tako Katekizam Katoličke Crkve uči:

1867. Katehetska predaja podsjeća da postoje također „u nebo vapijući grijesiU nebo vape:
[1.] krv Abelova (usp. Postanak 4, 10);[4]
[2.] sodomski grijeh (usp. Postanak 18, 20; [5] 19, 13); [6]
[3.] jauk potlačena naroda u Egiptu (usp. Izlazak 3, 7–10); [7]
[4.] jauk stranca, udovice i sirote (usp. Izlazak 22, 20–22); [8]
[5.] nepravda prema zaposlenom radniku (usp. Ponovljeni zakon 24, 14–15; [9] Jakovljeva 5, 4). [10]

Drugi svezak rječnika hrvatskoga jezika koji je uređivao Ljudevit Jonke, objavljen godine 1967., kaže da „grijeh vapijući na nebo, u nebo, do neba“ znači: „velik, težak prijestup“.[11]

Vladimir Anić piše godine 1991. (a to se ponavlja u nizu kasnijih izdanja) da izraz „u nebo vapijući“ znači „silno izražena nepravda ili zlo“.[12]

Opći religijski leksikon godine 2002. određuje da je „u nebo vapijući grijeh“ – „osobito sablažnjiv grijeh“.[13] Nebo je ovdje drugo ime za Boga (v. objašnjenje), a sablazan je ono što izaziva javno ogorčenje i zgražanje (v. više).

O grijehu protiv naravi

Godine 398. u Hiponu (pokraj današnje Annabe), odgovarajući na pitanje: „Što je uvijek zlo?“, sv. Augustin (354.–430.) u Ispovijestima (III. knjiga, 8. poglavlje) piše:[14]

„opačine koje su protiv naravi, kakve su primjerice bile opačine Sodomljana, treba svagdje i uvijek osuđivati i kažnjavati. Kad bi ih svi narodi počinjali, po božanskom bi zakonu svi bili jednakom krivnjom okrivljeni, jer taj zakon nije ljude učinio takvima da na taj način opće među sobom. Time se, naime, povrjeđuje i samo zajedništvo koje moramo imati s Bogom, kad se ona narav koju je On stvorio kalja izopačenom požudom.“

Godine 1256. u Parizu sv. Toma Akvinski u Spisu nad Mislima Petra Lombarda, IV. knjizi, 14. razlučivanju, 2. pitanju, 5. članku, u razlaganju teksta, piše:[15]

„Ako bi nas zatekla neka smrtna krivnja, koja se ne sastoji u smrtnom zločinu ili poroku ponašanja, ta se krivnja uvijek može popraviti. Treba znati kako je smrtna krivnja ona koja oduzima milost po kojoj postoji život duše, i to je razlog zašto je svaka smrtna krivnja protiv milosti, ali neka je protiv razuma kao krivokletstvo, neka protiv naravi kao sodomstvo, neka je zločin koji zaslužuje optužbu na sudu, a neka je bogohuljenje, što je nametanje nečega lažnoga Bogu ili oduzimanje Njemu čega što postoji u Njemu ili pripisivanje Njemu čega što nije u Njemu.“

Dakle, sodomstvo (spolni odnos s osobom istoga spola) jest školski primjer krivnje protiv milosti i naravi.

Godine 1272. u Parizu sv. Toma Akvinski u Sumi teologije, drugomu odsjeku drugoga dijela, 154. pitanju, 12. članku, u odgovoru, piše:[16]

„U svakom je rodu najgore od svega kvarenje načela o kojem ovise ostala. Načela pak razuma jesu one stvari koje su u skladu s naravi, jer razum, pretpostavljajući onim što je narav odredila, raspoređuje druge stvari prema tomu kako dolikuje. To dolazi na vidjelo i u motrilačkim i u praktičnim stvarima. I stoga, kao što je u mislenim stvarima najteža i najgadnija zabluda oko onih stvari čija je spoznaja čovjeku prirođena po naravi, tako je u stvarima djelovanja najteže i najgadnije djelovati protiv onoga što je po naravi određeno. Budući dakle da u porocima koji su protiv naravi čovjek krši ono što je narav odredila u pogledu uporabe ljubavne naslade, slijedi da je u takvoj stvari ovaj grijeh najteži od svih. Nakon njega dolazi rodoskvrnuće koje je protiv naravnoga poštovanja što ga dugujemo združenim osobama. Drugim pak vrstama razbludnosti mimoilazi se samo ono što je, iz pretpostavljanja ipak naravnih načela, po razumu određeno kao pravo (pošteno). Razumu se pri tom više protivi što se netko služi spolnim općenjem ne samo suprotno onomu što pristaje rađanju djece, nego i da drugomu nanese nepravdu.“

A odmah zatim, odgovarajući na 1. poteškoću, dodaje:[17]

„kao što je poredak ispravnoga razuma od čovjeka, tako je naravni poredak od samoga Boga. I stoga se u grijesima protiv naravi, u kojima se krši sam naravni poredak, nanosi nepravda samomu Bogu, ureditelju naravi“.

Katekizam Katoličke Crkve (1992.) na temelju Svetoga Pisma i neprekinute katehetske predaje uči da je sodomski grijeh jedan od grijeha koji vape u nebo.[18]

– – – – –

Laurence Vaux (1519.–1585.), katolički svećenik koji je po nalogu engleske kraljice Elizabete I. zbog ispovijedanja katoličke vjere bačen u tamnicu, gdje je umro od izgladnjivanja, u Katekizmu kršćanske nauke, objavljenom godine 1567., piše:

Koji je grijeh tako odvratan da vapi do neba k Bogu za osvetom?

„Sveto Pismo spominje četiri, koja su najstrašnija i najgadnija u Božjim očima.

Prvi je hotimično ili namjerno ubojstvo čovjeka. Poznato je kako je nedužna Abelova krv vapila iz zemlje k Bogu i kako je Kain bio kažnjen (Postanak 4).

Drugi je sodomski grijeh: spolno općenje muškarca s muškarcem ili žene sa ženom, protiv naravi. U Svetom je Pismu (Postanak 18) opisano kako je vapaj toga vrlo gnusnoga grijeha došao do Boga sa zemlje i kako je Bog izlio oganj i sumpor da uništi izopačene Sodomljane. Taj strašni primjer podsjeća da je kazna za one koji počine grijeh protiv naravi vječno gorjeti u paklu u ognju i sumporu.

Treće je ugnjetavanje siromašnih, djece bez roditelja i udovica. Sveto Pismo pokazuje kako je Bog kaznio faraona i Egipćane zbog tlačenja Izraelaca. Tlačitelji ne mogu izbjeći Božjoj kazni (Izlazak 22).

Četvrti grijeh koji vapi k Bogu za osvetom jest zadržati plaću najamniku ili radniku nakon što je obavio svoju službu ili posao (Jakovljeva 5).“

– – – – –

U Nebo vapijuće grijehe školski je u svom udžbeniku obradio 59. rektor Sveučilišta u Zagrebu Andrija Živković (1886.–1957.):[19]

Grijesi što u nebo vapiju

„Vanjski razlog što se neki grijesi tako nazivaju jest Sv. Pismo: kadgod ih ono spominje, navodi da vape k Bogu (za osvetom). Unutrašnji je razlog u činjenici što izvjesni grijesi na osobit način vrijeđaju osjećaj pravednosti, čovječnosti i ljudski socijalni osjećaj za društveni poredak. Ruše dakle socijalno dobro kao potrebno i korisno svima, izravno se protive volji Božjoj i vape k njemu za osvetom. Nabrajaju se četiri takova grijeha:

1) hotimično ubojstvo. Kad je Kain ubio brata svoga Abela reče mu Gospodin: Što učini? Glas krvi brata tvojega sa zemlje vapi k meni (1 Mojs 4, 10).

2) sodomija. Za taj grijeh veli sv. Pismo: Vika je u Sodomi i Gomori velika i grijeh je njihov velik. Razorit ćemo to mjesto jer je porastao glas njihov pred Gospodom (1 Mojs 18, 20).

3) tlačenje ubogih, udova i sirota. Kad ih spominje govori sv. Pismo ovako: Zar ne teku udovi suze niz lice, zar ne viču na onoga koji ih izmamljuje? S njihova se lica uzdižu gore u nebo (Crkv 35, 18). Udovi i siroti nemoj učiniti štete; ako ih povrijedite zavapit će k meni i ja ću čuti glas njihov (Ex 22, 22).

4) Prijevara (zakidanje) radnika u plaći: ne uskrati plaće potrebnomu i siromašnomu bratu svomu; da ne zavapi protiv Tebe Gospodu i da Ti se ne upiše u grijeh (Deut 24, 14). Gle kako vapi zakinuta plaća poslenika što su želi njive vaše, jauk njihov dođe do ustiju Gospoda Sabaota (Job 5, 4).

Navedeni su grijesi doista upereni proti društvenoga života. Prva dva uništavaju pojedinca i vrstu, a druga dva socijalnu pravdu. Život je dar Božji s kojim se čovjek ima služiti prema Božjoj nakani. Gospodar je života samo Bog, čovjek život tek uživa. Socijalna pravda nije drugo nego volja Božja da svima i svakome na zemlji bude dano što mu je potrebno, a sačuvano što je pravedno stečeno.

Za praksu. 1) U današnje naše doba treba često govoriti o ovim, grijesima s propovjedaonice i na zborovima. Komunistička otrovna i razorna ideja obilazi nam sela i gradove. Na žalost nalazi obilno potporu ne samo kod pomagača nekršćanskoga podrijetla i mentaliteta, nego i kod samih kršćana-katolika. Nije kapitalističko izrabljivanje samo ono u velikim i najvećim dimenzijama; ono je i u manjem opsegu vidljivo i osjetljivo, jer je kapitalističko zlo u duhu koji vlada poslovnim svijetom. Ono je ušlo i u duše kršćana-katolika, čak i u duše službenika oltara.

2) Drugo je rašireno zlo protuprirodni odnos u brakovima; ne mislimo na sodomiju, nego na bračni onanizam. I on je uperen protiv održanja vrste te se poput »bijele kuge« širi po čitavim krajevima. Samo duboki moralni preporod kršćanskih obitelji, spasit će nam narod od ovoga zla svoje vrsti. Organizacije katoličke omladine bit će obrambeni zid u mladosti, a društva kršćanskih majki i kršćanskih muževa najbolji štit u kasnijoj dobi. Uvijek se pretpostavlja da je veza s Isusom u Presvetom Oltarskom Sakramentu – prvo i ničim nenadoknadivo sredstvo.

3) Svećenik mora najaktivnije sudjelovati u pobijanju socijalnog izrabljivanja kojegod vrsti u svojoj župi (nadnice, prenaporni rad, rad djece i slabunjavih žena, javne prijevare). Za uspješan rad na ovomu teškom području valja da je sam ne samo prožet duhom socijalne pravde i kršćanskog Caritasa, nego da i praktički prednjači svima i svakom u svojoj župi.“

– – – – –

U nastavku se daje pregled svetopisamskih mjesta i ključnih riječi koje su dovele do okupljanja tih grijeha u skupinu „u Nebo vapijućih grijeha“.

Caakostatak pročitajte OVDJE!

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved