Connect with us

Vijesti

Zar ne bi bilo bolje sredstva za obnovu m/b Galeb usmjeriti stradalima u potresu?

Published

on

Radi se o iznosu od 46.858.218,91 bez PDV-a odnosno 58.572.773,64 kuna  s PDV-om koji se financiraju EU sredstvima. Naime, m/b Galeb je, uz Palaču šećerane, dio projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ za koji je Grad Rijeka dobio 68.9 milijuna kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”

M/b Galeb simbol je Jugoslavije i Titovih putovanja putevima nesvrstanih. Mlađoj generaciji vjerojatno nije poznata priča o školskom brodu Galeb, na kojem je bilo za ono vrijeme ponos i čast služiti i raditi. S Galebom je predsjednik bivše, propale države Jugoslavije J.B.Tito oplovio svjetska mora u funkciji pokreta nesvrstanih, koji se po njegovoj smrti ugasio. Brod je najviše vremena bio usidren u splitskoj vojnoj luci Lora i u Puli zbog blizine Brijuna, gdje je Tito često boravio.

Od raspada Jugoslavije taj brod Galeb trunuo je i rđao u moru i na vezu u riječkoj luci. Međutim riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, zalagao se za obnovu broda, što se moglo zaključiti iz pobjedničkog govora nakon lokalnih izbora 4.  lipnja 2017. godine.

„… kad govorim o svjetonazoru ne mislim pri tom samo na ustaše i partizane, iako je i tu važno reći kakav nam je svjetonazor, ali svjetonazor je i kakve programe radimo u školama i vrtićima i koliko nam je širok socijalni program. Hvala vam još jednom i svima na angažmanu i naravno medijima koji su nas pratili kroz ovo razdoblje i što da kažem uz prigodnu pjesmu Bandiera Rossa poseban pozdrav za HRT iz Lenjingrada s krstarice Aurora.“

Obersnel je tako Galeb pretvorio u riječku krstaricu Auroru. Obnova Galeba, zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske, dio je projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, infrastrukturnog dijela projekta Europske prijestolnice kulture koji uključuje i uređenje Palače šećerane u bivšem industrijskom kompleksu Rikard Benčić. Za ovaj je projekt Grad Rijeka dobio 68.9 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, a po njegovom završetku Palača šećerane postat će sjedišta Muzeja grada Rijeke, dok će Galeb služiti kao brod muzej s pratećim komercijalnim sadržajima .

 „Za mene je ovo vrlo emotivan dan…..nije mi žao jer odluka o kupnji Galeba bila je dobra odluka, a dokaz tome je i činjenica da smo kroz projekt obnove dobili oko 69 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava. Siguran sam da će brod Galeb biti ponajveća turistička atrakcija u Rijeci, jer on već u sadašnjem stanju čini atrakciju koja u zadnjih dvadeset godina privlači interes bilo domaćih ili stranih novinara kao niti jedan drugi objekt, a interes se u posljednjih 10 godina i povećao“, rekao je Obersnel i zahvalio prof. Tvrtku Jakovini, suradniku Muzeja za dio povijesti koji se bavi pokretom Nesvrstanih, kao i Dalmontu na njihovoj ponudi na natječaju za javnu nabavu radova obnove. „Temeljem njihovog iskustva i reputacije vjerujem da ćemo u ugovorenom roku završiti obnovu i da će se brod u svom punom sjaju vratiti na Riječki lukobran i biti jedna od važnih turističkih atrakcija Grada Rijeke, a svi koji budu dolazili u Rijeku imat će priliku naučiti nešto o našoj povijesti, važnosti broda, Josipa Broza Tita i pokreta Nesvrstanih“, zaključio je Obersnel.

“Obnova m/b Galeb neće biti zamrznuta, kao ni ostali projekti financirani iz EU fondova, budući da se radi o namjenskim sredstvima koja se mogu iskoristiti isključivo za projekt za koji su dodijeljena. Sva financijska sredstva za provođenje EU projekata su osigurana, a Vlada RH je osigurala i povećano povlačenje sredstava i fleksibilniju dodjelu svim EU projektima radi likvidnosti.” izjavio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel uslijed zastoja u obnovi zbog korona epidemije!

Po pisanju udruge Primorski Hrvat M/b Galeb   zasigurno nije “spomenik riječke industrijske baštine” jer je poznata povijest broda Galeb koji osim što je bio potopljen u riječkoj luci i nema druge poveznice  sa Rijekom trebao ići u rezalište, ali on budi uspomene SDP-ovom gradonačelniku Rijeke, na njegovu ” milu i dragu” Jugoslaviju. Novac uložen u njega umanjit će ulaganja u stvarnu riječku kulturnu baštinu.

M/b Galeb kojeg je Ministarstvo kulture proglasilo kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Iz Rijeke je dotegljen u brodogradilišta Dalmont d.d. u Kraljevici, a zatim na dokovanje u brodogradilište Viktor Lenac d.d. u Martinšćici gdje se izvodi čitav niz radova, kako bi se brod obnovio i naposljetku pretvorio u brod muzej. Galeb više neće imati svoj pogon, već će po završetku obnove biti vraćen u Rijeku prvenstveno u funkciji kulture, a uz stalni muzejski postav, na brodu će biti i prostori za izložbe, kino te razne kreativne radionice. Manji dio broda bit će stavljen u komercijalnu funkciju pa će tako na brodu biti hostel, restoran/bar i suvenirnica.

Priča o Galebu za Guinnessovu knjigu rekorda.

Brod je izgrađen i porinut 1938. u brodogradilištu Ansaldo, u Genovi u Italiji, pod imenom “Ramb III” i bio u funkciji transportnog broda. Početkom Drugog svjetskog rata pretvoren je u ratni brod kao prateća krstarica.

Britanska podmornica »Triumph« torpedirala je brod kod Bengazija 30. svibnja 1941. godine i uništila mu pramac, no kako je talijanska flota tijekom rata ostala bez stotina brodova, trebalo ga je spasiti.
Stoga je posada golim rukama s broda demontirala sve što je bilo moguće – od topova do jarbola, a uz pomoć malih količina dinamita i kontroliranih eksplozija uspjela je odvojiti razoreni pramac i pustiti ga da potone. Da bi krnji brod mogao ploviti, kormilo su postavili na sredinu, a teret rasporedili tako da ga osposobe za vožnju unatrag, odnosno krmom naprijed. Na taj način je »Ramb III« plovio od Bengazija do Trsta, gdje je snagom vlastitih motora stigao 23. kolovoza 1941. godine, nakon tri mjeseca plovidbe.

Kako bi brod održao rutu, posada je posegla za rješenjem kakvo koriste ribari kad s broda izbace veslo da bi se brod sam okrenuo. U tu svrhu koristili su metalne šipke koje su podizali i spuštali u more, a upravljati tako brodom dugačkim 115 metara na udaljenosti od 925 milja je poseban pothvat, koji bi vrijedio biti upisan i u Guinnessovu knjigu rekorda. Nakon kapitulacije Italije 1943. godine, brod su preuzeli Nijemci, dali mu ime »Kiebizt« i ugradili mu šine za izbacivanje mina. »Kiebitz« je potopljen 5. studenoga 1944. u riječkoj luci, u savezničkom bombardiranju, odakle ga je 1947. godine izvukla ekipa splitskog »Brodospasa«. Nakon rekonstrukcije u pulskom brodogradilištu »Uljanik«, uvršten je u sastav mornarice kao Školski brod »Galeb«, koji je od 1953. postao Titova ploveća rezidencija.

Popravak broda bio je dugotrajan i mukotrpan, uz puni angažman radnika brodogradilišta i pripadnika ratne mornarice. S broda su izneseni svi glavni i pomoćni strojevi, a rastavljeni su i svi ostali uređaji. Svaki njihov dio se prokuhavao u slatkoj vodi kako bi se odstranili tragovi soli i ostali talozi. Nastojalo se iskoristiti baš svaki upotrebljiv dio kako bi se uštedjelo i izbjeglo nabavku novoga.

Brod je kršten imenom »Mornar«, no Tito se na prvi pogled zaljubio u njega i nazvao ga »Galebom«

Ukupan trošak projekta obnove broda Galeb i krajnji rok prema izvođaču za završetak projekta

Radovi su vrijedni 46.858.218,91 bez PDV-a odnosno 58.572.773,64 kuna  s PDV-om i financiraju se i EU sredstvima. Naime, Galeb je, uz Palaču šećerane, dio projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ za koji je Grad Rijeka dobio 68.9 milijuna kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”.

Radove na obnovi i prenamjeni broda Galeb u brod muzej s pratećim komercijalnim sadržajima, obavlja tvrtka Dalmont d.d. iz Kraljevice u vrijednosti 46.858.218,91 kn. Zahtjevi za nadoknadom sredstava se dostavljaju Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) češće, zbog osiguranja likvidnosti samog projekta.

Član udruge Primorski Hrvat Robert Orlović je uz suradnju nekolicine stručnjaka izradio tablicu koja pokazuje projekciju rashoda i prihoda vezanih uz održavanje Galeba kada bude u funkciji muzeja. Primorski Hrvat kao demokratska udruga kojoj su prihvatljive sve nacionalne, vjerske, političke, svjetonazorske skupine podržava obnovu m/b GALEB, ali samo od strane privatnih investitora koji će investirati vlastiti novac u projekt.

Sažetak tabele: u najboljem slučaju, uzevši u obzir da će dio ulaganja pokriti EU fondovi i da će brod imati prihodovne djelatnosti, grad Rijeka bi trebao idućih 10 godina (vrijeme vraćanja kredita) svake godine uložiti cca 15 milijuna kuna u brod. To je 15 milijuna kuna godišnje manje za stvarnu riječku baštinu!

Svi ti silni novci za promociju propale države i propale ideologije koju je i sam EU Parlament proglasio zločinačkom?

Svi ti silni novci da bi se SDP-ova  klika ili manjina koja upravlja Rijekom 30 godina pakosno iživljavala nad osjećajima državljana Republike Hrvatske, a naročito hrvatskih  branitelja, invalida, roditelja i udovica poginulih hrvatskih branitelja?

Svi ti silni novci da ta SDP-ova bolesna klika prikaže svijetu himnu propale države “Hej Slaveni ” koju je u vici i buci izvodio  finski zbor muškaraca u  Operi industrijale? I kao desert pjesmu talijanskih partizana Bella ciao?

Obnova m/b Galeb još nije završena, radovi bi se mogli konzervirati, a preostala sredstva usmjeriti prema potresom pogođenim krajevima. U ovom momentu, kada su velike potrebe ljudi za kućicama kontejnerima, da se obitelji sklone od zime i hladnoće, bilo bi bolje nabaviti kontejnere nego završiti brod koji će služiti kao muzej!

Lili Benčik/hrvatskepravice

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved