Connect with us

Vijesti

Zašto čitati stare knjige?

Published

on

Zašto čitati stare knjige? Ovog sam se pitanja dotaknuo u post scriptumu teksta Stari magarci ili divovi?, u kojem branim mudrost starijih mislioca pred neopravdanim i pogrješnim osjećajem nadmoći koji njeguju neki suvremenici pred svime onime što im je prethodilo. Poanta je tog teksta da možemo naučiti mnogo toga od starih: ne samo da podsjećaju današnjega čovjeka na stvari koje je možda zaboravio već mu i pomažu riješiti probleme koji mu mogu djelovati nepremostivo tako što mu pružaju pogled iz druge perspektive. Ovom bih pak prilikom htio proširiti Lewisovo razmišljanje o tome zašto čitati stare knjige, a i uputiti čitatelja na neke korolare koji su relevantni za teologiju i život Crkve općenito.

Staro ili novo?

U svojemu nas uvodu u Atanazijevo djelo O utjelovljenju (lat. De Incarnatione) C. S. Lewis upozorava na čudnu ideju da bi stare knjige „trebali čitati samo profesionalci, a amater bi se trebao zadovoljiti s modernim knjigama“ (Lewis 1953, 3). Umjesto da čitaju što je napisao sâm Platon u Državi ili Gozbi, Aristotel u Metafizici ili Politici, brojni ljudi radije u ruke uzimaju suvremene uvode u Platonovu ili Aristotelovu misao, koji su često sumorni, nekoliko puta duži od Platonovih ili Aristotelovih knjiga i tek tu i tamo donose što su ti filozofi doista napisali. U tom kontekstu Lewis objašnjava da je jedno od njegovih glavnih učiteljskih nastojanja bilo „uvjeriti mlade ne samo da je vrjednije stjecati znanje iz prve ruke negoli iz druge već da je ono i obično mnogo lakše i ugodnije za steći“ (ibid).

Odakle pak dolazi ta (pogrješna) sklonost prema modernim knjigama i izbjegavanje starih? Lewis smatra da proizlazi iz poniznosti. Naime, čitatelj osjeća određeni strah suočiti se licem u lice s velikim filozofima poput Platona i Aristotela jer se smatra neprikladnim i misli da ih neće shvatiti. Međutim, i obični će student razumjeti, ako ne sve, onda dobar dio toga što su napisali Platon i Aristotel, upravo zato što je riječ o velikim filozofima (cf. ibid). Nadalje, Lewis objašnjava da je privilegiranje novijih knjiga naročito prisutno u teologiji, gdje su ljudi spremni dati prednost novijim autorima i trendovima, a ne evanđelistima, sv. Pavlu, sv. Atanaziju, kapadocijskim ocima, sv. Augustinu, sv. Tomi Akvinskom i nebrojenim drugima (cf. ibid).

Međutim, koja je alternativa privilegiranju modernih knjiga pred starima? Prije nego što odgovorimo na to pitanje, htio bih se kratko osvrnuti na Lewisovo razmišljanje iz prethodnoga paragrafa.

Stari magarci ili divovi?

Prvo, smatram da je poniznost u susretu s velikim autorima prošlosti prisutna kod nekih, ali zasigurno ne kod svih ljudi. Vjerujem da bi se Lewis složio da neki ne čitaju stare knjige zato što smatraju da ih Platon i Aristotel ne mogu ničemu naučiti jer su njihove spoznaje zastarjele. Taj stav „modernih“, kao što sam naznačio u tekstu Stari magarci ili divovi?, možemo izraziti riječima Ivana iz Salisburyja: „Što hoće taj stari magarac? Čemu nam tumači izreke i djela starih? Mi crpimo znanje sami iz sebe; mi, mladi, ne priznajemo stare“ (Curtius 1998, 62). Taj bismo put mogli nazvati putom oholosti i nadmoći nad starima kojem je sklono svako doba kada se uspoređuje s razdobljima koja su mu prethodila. No Bernard iz Chartresa nudi nam alternativu. Prema njemu, „[m]i smo poput patuljaka koji su se popeli na ramena divova. Tako možemo vidjeti više i dalje od njih, ne zato što smo oštrijeg vida ili viši rastom, nego zato što nas oni nose uvis i uzdižu nas svojom divovskom visinom“ (Goff 1982, 23). Drugim riječima, umjesto puta oholosti i osjećaja nadmoći nudi nam se put poštovanja i poniznosti spram starih.

„Teologija koja nije aktualna bila bi lažna“

Drugo, kao što je prije gotovo 900 godina svjedočio Ivan iz Salisburyja, među kršćanima je prisutan nemali broj onih koji su skloni „stare“ smatrati magarcima koji ih ne mogu ničemu naučiti (ili, ako bismo bili nešto optimističniji, koji misle da ih stari ne mogu mnogo čemu naučiti). Naime, oni smatraju da je kontekst starih, primjerice sv. Augustina ili sv. Tome, bio drugačiji od našega, u što nema sumnje, ali iz toga neopravdano zaključuju da je daleko bolje i korisnije dati prednost suvremenim kršćanskim i nekršćanskim autorima koji uzimaju u obzir kontekst svijeta u kojem žive i najnovije spoznaje društvenih znanosti. Prema njima, teologija (pa i Crkva) ostat će relevantna jedino ako je ažurna, ako se stalno mijenja, ako uzima u obzir današnji kontekst svijeta i prati današnje trendove. Ili kao što Henri Boulliard piše: „Teologija koja nije aktualna bila bi lažna“ (Lagrange 1998, 1).

Vjerujem da je već mnogima jasno da je riječ o stavu koji može imati katastrofalne posljedice za život Crkve. Naime, ako su nam mjerilo prvenstveno aktualnost, kontekstualnost i relevantnost, ono što je jučer vrijedilo kao nepromjenjiva istina danas se može dovesti u pitanje, pa i promijeniti ako se smatra zastarjelim, ako ne uzima u obzir kontekst današnjega čovjeka, ako nije u skladu sa suvremenim društvenim istraživanjima itd. Nažalost, ne trebamo zamišljati takve scenarije, tȁ već se odvijaju pred našim očima. Primjerice, u posljednje smo vrijeme svjedoci kako nemali broj katoličkih svećenikabiskupa (vidi također ovdje i ovdje), pa i kardinala poziva da se u kontekstu rasprave o blagoslovu istospolnih parova u obzir uzmu najnoviji rezultati društvenih znanosti i životne situacije ljudi današnjice. To što inzistiranjem na blagoslovu istospolnih unija idu protiv Božjega plana za brak i obitelj izgleda da je manje važno, već je važnije da katolički moral bude više u skladu sa svijetom oko nas da bismo kao katolici bili prihvatljiviji svijetu. I sa žaljenjem moramo primijetiti da je Božji plan za brak i obitelj samo jedna od stvari koja se u ime aktualnosti, kontekstualnosti, teološke nijansiranosti i relevantnosti dovode u pitanje.[1]

Zašto dati prednost starim knjigama?

No vratimo se mi našoj temi. Koja je Lewisova preporuka što se čitanja knjiga tiče? On preporučuje dijetu utemeljenu na redovitome čitanju starih knjiga. Lewis piše da nakon svake nove knjige trebamo pročitati jednu staru, a ako nam je to previše, onda bi nakon tri nove trebala uslijediti jedna stara knjiga (cf. Lewis 1953, 4). Pritom Lewis izričito afirmira da bismo trebali čitati novija djela, ali napominje da bismo trebali dati prednost starim knjigama.

Međutim, zašto Lewis privilegira stare knjige? Zato što se nove knjige još uvijek nalaze pred sudom i amater ih nije u stanju prosuditi na odgovarajući način. Lewis predlaže da bismo suvremene knjige trebali suočiti s kršćanskom mišlju koja se razrađivala kroz stoljeća da bi, među ostalim, na vidjelo izišle prikrivene implikacije novih knjiga (cf. ibid). Zašto? Zato što se nova knjiga „često ne može potpuno razumjeti bez poznavanja popriličnoga broja drugih modernih knjiga“ (ibid). Lewis objašnjava da

„rečenice u modernoj knjizi, koje djeluju sasvim obično, mogu biti usmjerene ‘na’ neku drugu knjigu; na taj bi vas se način moglo navesti da prihvatite nešto što biste s gnušanjem odbacili kada biste znali njegovo istinsko značenje. Jedina sigurnost jest imati standard jasnoga, osnovnoga kršćanstva … koje trenutačne kontroverze stavlja u njihovu ispravnu perspektivu. Takav se standard može steći samo iz starih knjiga“ (ibid).[2]

Nadalje, budući da svako doba ima svoj karakterističan pogled na stvarnost, koji mu omogućuje bolje vidjeti određene istine, ali ga istodobno čini sklonijim počiniti određene grješke, potrebne su nam knjige, i to stare, da bismo ispravile grješke koje su svojstvene našemu dobu (cf. ibid, 4-5). Kako bismo izbjegli sljepilo na te naše grješke, potrebno je da našim umom struji „čist morski povjetarac stoljećâ“, a to možemo ostvariti jedino čitanjem starih knjiga (ibid, 5).[3]

Kada pak govorimo o davanju prednosti starim knjigama, valja napomenuti da nije riječ o nekom romantičarskom pogledu na prošlost kao da su ljudi tada bili pametniji od nas i nisu činili grješke. Naravno da su griješili, ali to nisu bile iste grješke. Kao što Lewis napominje: „Neće nam laskati u pogrješkama koje već činimo, a njihove vlastite pogrješke, budući da su sada na otvorenom i opipljive, neće nas ugroziti. Dvije su glave bolje od jedne ne zato što je ijedna od njih nezabludiva, nego zato što je malo vjerojatno da će pogriješiti u istome smjeru“ (ibid). Lewis objašnjava da bi nam i knjige budućnosti jednako kao i knjige prošlosti mogle poslužiti kao dobar korektiv, ali nažalost do njih ne možemo doći.

Zaključak

Vjerujem da Lewis nudi dobre razloge zašto bismo trebali čitati stare knjige, a to na poseban način vrijedi za klasike kršćanske duhovne i intelektualne misli. Ako smo u posljednje vrijeme bili na dijeti isključivo suvremenih djela, vrijeme je da u ruke uzmemo stare knjige. Nemojmo se stoga bojati uhvatiti u koštac s evanđeljima i Pavlovim poslanicama, Platonovim dijalozima, Aristotelovim traktatima, Augustinovim djelima poput Ispovijesti ili O državi Božjoj ili pak Akvinčevim djelima kao što su Suma teologije ili Suma protiv pogana. Upravo nam ta i druga djela starih mogu poslužiti kao dobar protuotrov želji da budemo aktualni, kontekstualni i relevantni nauštrb istine.

Luka Ilić/KONZERVATIVAC.com

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved