Connect with us

Vijesti

Život u suvremenom mračnom vijeku

Published

on

Oni koji su glavni odgovorni za okupljanje mračnog doba naporno rade kako bi spriječili nas ostale da to vidimo piše Regis Martin.

“Jednom sam pomislio da bi bilo zabavno”, piše Albert Jay Nock, “pokušati napisati esej o tome kako otkriti da netko živi u mračnom dobu.” Njegov odgovor, koji nije nimalo zabavan, jest jednostavno promatrati kako se sva svjetla gase i vidjeti je li tko primijetio.

I, naravno, nitko nije. Barem ne među takozvanim obrazovanim elitama, misaonom policijom koja se roji u našoj sredini, koja je glavna odgovorna za tamu koja se skuplja, čak i dok pokušavaju spriječiti nas ostale da to vidimo. Tako nas tjeraju da se vrtimo poput vrhova duž svijetle površine svijeta koji je, uza sav svoj sjaj, potpuno nestvaran.

“Ditracted from distraction by distraction” je kako pjesnik T.S. Eliot to stavlja u sumornu rečenicu kao i bilo koja druga u Četiri kvarteta:

Da, ali gdje je alternativa? Postoji li nešto što bi podiglo duh, zapalilo dušu, vratilo je na put prema Bogu? Ima, ali nije ovdje. “Ne ovdje”, kaže Eliot. “Ne ovdje u tami, u ovom cvrkutavom svijetu.” Drugim riječima, Sekularni grad ne pruža odskočnu dasku Bogu. Niti vječni život, niti počeci svetosti ovdje dolje, nisu proizvodi svjetovnosti. Umjesto toga, moramo ići dublje, spuštajući se niže, u svijet koji nije poput svijeta koji ostavljamo iza sebe, svijeta koji se samo kreće

U apetitu, na svojim metalnim putevima
Vremena prošlog i vremena budućeg.

Ono što zahtijevamo, ono za čim bismo trebali biti u potrazi svake minute svakoga dana – to već definira uspon svakog stvorenja stvorenog na Božju sliku – nije ništa manje od te “mirne točke svijeta koji se okreće,” o kojoj konačno sve ovisi . “Osim točke,” inzistira Eliot, “mirne točke,

Ne bi bilo plesa, a postoji samo ples.

Odbijte taj poziv, poziv koji je tako hitno uputio sam Bog, da prođete kroz ta vrata, to mjesto raskrižja gdje se prošlost i budućnost, vrijeme i vječnost, nebo i povijest spajaju i susreću, i svi ćemo postati izgubljene, napuštene duše, utonule u paklenu samoću i očaj.

Da, ali učiniti sve to, ići umom i dušom do mirne točke, do samog Križa koji, kako nam kažu sveti kartuzijanci, “pomno stoji dok se svijet vrti”, nije lak zadatak. Pogotovo ne kada se čini da ste već toliko zaljubljeni u nestvarni svijet. Pa, čovjek bi morao biti svetac! Ili, u najmanju ruku, netko tko želi to postati. Opet, da citiram pjesnika Eliota, koji je sve predvidio:

Muška radoznalost traži prošlost i budućnost
I drži se te dimenzije. Ali uhvatiti,
Točku sjecišta bezvremenog
S vremenom, to je zanimanje za sveca—
Niti jedno zanimanje, ali nešto dano
I uzeti, u životnoj smrti u ljubavi,
Žar i nesebičnost i samopredaja.

Reci mi, koliko svetaca imamo tamo? Dovoljno da nadvlada tamu koja ga okružuje? Jao, kako nas pjesnik turobno podsjeća,

Za većinu nas postoji samo ono bez nadzora
Trenutak, trenutak u i izvan vremena,
Smetnja pristaje, izgubljena u zraku sunčeve svjetlosti…

I tako se čini da je odgovor ne. Izgubljen u tom cvrkutavom sumračnom svijetu, gdje ne postoji oslonac koji nas sigurno vodi uz stepenice do Boga, pogled na nadu izgleda kao loša oklada.

Ipak, ne smijemo se prebrojavati. Barem ne u katoličkoj ekonomiji, okruženju prožetom milošću, gdje izvori nade nikada ne presušuju. Doista, po pitanju postajanja svecem, bušenja duboko u “mirnu točku”, Eliot nas savjetuje da nikada ne izgubimo ni najmanji tračak nade. To je zato što, još jednom,

Za većinu nas to je cilj
Nikad ovdje da se realizira;
Koji su jedino neporaženi
Zato što smo pokušavali…

Dakle, tu je izdajnička nota katoličkog realizma, zahvaljujući kojoj nam se najsvečanije zapovijeda da ne očajavamo. Nikada. U očaju ne može biti postotka.

Sve je to, kažem ti, u meni probudio Nockov upit. I nije me privuklo samo kulturno pitanje koje je on pokrenuo, tj. hoće li naslijeđe kršćanskog Zapada preživjeti nadolazeće barbarstvo. S obzirom na toliko alarmantnih znakova rastućeg barbarstva koje je već na snazi, teško je biti drugačiji nego duboko pesimističan u pogledu naših izgleda.

Čovjek bi morao biti namjerno tup da ne vidi sve šire dokaze raspada. Posvuda je, zahvaća čak i u život Crkve. Ali, onda, nikada nam nije obećan uspjeh u ovom svijetu, još manje trijumf na ovoj strana groba.

Rečeno nam je samo da trebamo ostati vjerni i postojani do kraja, užareni u nadi koju smo dobili na krštenju.

Dakle, ne brinem se zapravo hoće li Velike knjige preživjeti ili ne. Arnoldski ideal da se studenti natjeraju da urone u “najbolje što se mislilo i govorilo” – uzgred rečeno, temeljno načelo Programa počasti na Sveučilištu na kojem predajem – ne zaokuplja moju energiju onoliko koliko je nekada učinio. Hoće li književnost još postojati nakon što agenti ideologije Woke završe s nama? Mislim, nakon što su prilično dekonstruirali Canon, demontirali Republiku, što im preostaje za uništavanje? Vjera Isusa Krista? Ne mislim tako.

Čovjek ne smije biti previše samozadovoljan tim stvarima. A ipak nas je uvjerio ni manje ni više autoritet nego vlastiti Božji Sin da nas Vrata pakla neće nadvladati. U međuvremenu, nastavljam podučavati svoje učenike, pričajući im sve o T.S. Eliot, među ostalim svjetionicima kršćanskog Zapada.

Zapravo, ovih smo nekoliko dana lutali kroz Eliotovo veliko remek-djelo, Četiri kvarteta, prekretnicu u putovanju kroz stoljeća, uključujući mnoga druga zaustavljanja na putu. I dok je pomalo sporno znati koliko Eliota zapravo razumiju, nisam siguran da je to toliko važno u ranim fazama onoga što bi, molim vas, moglo postati doživotna zaljubljenost. Kažem to jer postoji neosporna magija u poeziji T.S. Eliota. Tu je čar jezika, usred glazbe i ritma riječi, koji ih možda nikada neće napustiti. Pomaže, naravno, angažirati glas ili dva nekoga poput Aleca Guinnessa ili Jeremyja Ironsa da izgovori riječi. Što ja činim, a oni su hipnotizirani.

Ali možda se zavaravam. Nisam siguran. Ipak, utjehu mi daje primjer samog Eliota. U svom eseju o Danteu, on priznaje da ga je prva privukla glazba poezije, da to što ne zna nijednu riječ talijanskog nije odmah promijenilo njegovu zahvalnost prema najvećem pjesniku svih vremena. Tek kasnije, naravno, nakon pomnijeg proučavanja, njegov je mladenački entuzijazam sazrio u učenije razumijevanje. Podsjetit ću svoje učenike na tu činjenicu sljedeći put kad se sretnemo. U međuvremenu, sve dok se riječi čuju, glazba sluša, tama je zadržana na odstojanju; potpuni mrak još neće doći.

Autor: Regis Martin/Crisis Magazine

Regis Martin je profesor teologije i fakultetski suradnik Centra za etiku u javnom životu Veritas na Franjevačkom sveučilištu u Steubenvilleu. Licencijat i doktorat iz svete teologije stekao je na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu. Martin je autor brojnih knjiga, uključujući Still Point: Loss, Longing, and Our Search for God (2012.) i The Beggar’s Banquet (Emmaus Road). Njegova najnovija knjiga, koju je objavio Scepter, zove se Looking for Lazarus: A Preview of the Resurrection.

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Vijesti

Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!

Published

on

Hrvatska slavi Dan državnosti – prije 34 godine, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski, višestranački Sabor i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Posebno, svečarsko raspoloženje vladalo je tog 30. svibnja diljem Hrvatske, osobito na zagrebačkom Trgu svetog Marka.

foto: mreže

Nakon desetljeća komunističke vlasti i jednoumlja, u Saboru su se okupili zastupnici izabrani na demokratskim i višestranačkim izborima koji su održani u dva kruga, u travnju i svibnju 1990., i na kojima je uvjerljivo pobijedio HDZ.

“Bio je to doista velik događaj – vlast u Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici“, zapisao je povjesničar Ivo Perić.

Na konstituirajućoj sjednici izabrano je vodstvo novog višestranačkog Sabora, za predsjednika Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

“Mislim da izražavam osjećanje svih zastupnika ako kažem da iskazano veliko povjerenje birača u ovaj Sabor nalaže svima da poštujući prošlost usmjerimo svoj poglede na budućnost, da okupimo sve ljude dobre volje, sve duhovne, stručne, materijalne potencijale zemlje u ostvarenju zajedničkoga cilja – slobodne, demokratske i suverene Hrvatske“, kazao je tada Domljan.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stipe Mesić, a za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

Tuđman: Nisam sumnjao da će hrvatski narod pokazati zrelost na izborima

Obratio se nazočnima i istaknuo kako je Hrvatski državni sabor kroz povijest bio čuvar suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, “iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će “on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće.

Sabor konstituiran 30. svibnja 1990. radio je nešto duže od dvije godine i u tom je razdoblju, odrađujući dio mandata u posebnim, ratnim okolnostima, donio povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza s bivšom SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Vijenci i svijeće za poginule za Domovinu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade u povodu Dana državnosti položit će vijence kod Spomenika domovini.

Povodom Dana državnosti i svetkovine Tijelova, koji padaju na isti dan, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša vodit će misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, nakon čega će premijer Plenković s članovima Vlade prisustvovati smjeni straže Kravat pukovnije.

Dan državnosti bit će obilježen i u drugim gradovima. Na vukovarskom Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskog rata predstavnici Grada odat će počast poginulima polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, a u crkvi sv. Filipa i Jakova služit će se sveta misa za Domovinu.

Predsjednik Vlade poslijepodne će u Zagrebu prisustvovati programu u Rekreacijsko-sportskom centru na Jarunu gdje će obići taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi te proizvoda i usluga braniteljskih zadruga. Nazočit će i pokaznim vježbama Hrvatske vojske i policije te letačkom programu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Obilježavanje Dana državnosti završit će svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved