Connect with us

Vijesti

11.6. – TIJELOVO – SVETKOVINA PRESVETOGA TIJELA I KRVI ISUSOVE

Published

on

Na najdublje značenje svetkovine Kristova Presvetoga Tijela i Predragocjene Krvi upućuje nas samo liturgijsko slavlje koje će se u crkvama diljem svijeta slaviti u tri dijela: euharistijsko slavlje, procesija te klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom – donosi don Mladen Parlov na svom fb profilu.

U euharistijskom se slavlju okupljamo oko oltara koji je žrtvenik i stol, Križ Kalvarije i dvorana Posljednje večere, žrtva i gozba, Isus Veliki Svećenik te istodobno Isus žrtva. Isus Svećenik prikazuje i žrtvuje sebe, žrtvu Novoga saveza, kako bi nas ljude pomirio s Bogom, kako bi nas spasio od naših otuđenja i lutanja, kako bi nas na pravi put vratio te na tom putu, koji vodi u vječni Očev dom, sobom hranio te od svega i pa i od nas samih branio.

Krist je kruh živi koji je s neba sišao kako bi sobom utažio egzistencijalnu glad koja postoji u svakom ljudskom srcu, glad za smislom, istinom, ljepotom i dobrotom. Njega primajući i blagujući s njime se sjedinjujemo na mističan način, njemu dajemo što je naše a od njega uzimamo što je njegovo; njemu dajemo svoje grješne živote, svoje padove, razočarenja i tuge; od njega uzimamo svjetlost i radost, mir i ljubav, od njega uzimamo i dobivamo „sve“, jer Onaj tko nam se pod prilikom kruha dariva u sebi obuhvaća i nebo i zemlju. On je naše „sve“.

Primajući euharistijskog Isusa u naše se srce spušta nebo, postajemo živa svetohraništa, živi, drugi Kristi. Po Kristu, s Kristom i u Kristu dolazimo u zajedništvo života s Ocem nebeskim i vezom njihove međusobne ljubavi, s Duhom Svetim, Duhom ljubavi koji povezuje Oca sa Sinom, a sve nas po Sinu s Ocem i međusobno.

Pavao piše Korinćanima: „Čaša blagoslovna nije li zajedništvo krvi Kristove? Kruh koji lomimo nije li zajedništvo tijela Kristova. Budući da je jedan kruh, jedno smo tijelo mi mnogi“ (1 Kor 10,16-17). Pavao naglašava drugi bitni vid svetkovine Tijelova, vid zajedništva braće i sestara koji se okupljaju oko oltara. Nema privatne svete mise, tj. euharistija nikada nije niti može biti privatan čin pojedinca. Ona uvijek uključuje Crkvu pa i onda kad je slavi sam svećenik, pojedinac. Blagujući jedan kruh blagovatelji su pozvani postati „jedan u Kristu“, kako Pavao piše Galaćanima (Gal 3,28).

Jedino u Kristu, jedino u kršćanstvu je moguće da osobe različitih nacionalnosti, kultura, jezika, zvanja i poslanja, različitih društvenih pripadnosti i političkih opcija mogu biti sjedinjeni, mogu postati jedno. Preduvjet tog jedinstva je naše sjedinjenje s Isusom Kristom, izvorom, uzrokom i uzorom tog jedinstva. Blagujući Krista, kruh koji je s neba sišao, istodobno znači reći vlastiti „Amen“, bratu i sestri koje Gospodin dovodi na moj životni put. Eto zašto se prije svete pričesti, prije primanja euharistijskog Krista, izmirujemo s braćom i sestrama, odnosno izmirujemo se s Kristom u njegovu otajstvenom, mističnom tijelu – Crkvi. S Kristom se pomirujemo kako bi ga mogli primiti, s njime se sjediniti te njime nahranjeni i okrijepljeni možemo dalje na put krenuti, na put svjedočenja Krista živa i uskrsla, donoseći njegovu ljubav srcima koja za njom žude.

Dolazeći u euharistijskom slavlju oltaru, tj. Kristu, Svećeniku i Žrtvi, iznova možemo doživjeti ono što je židovski narod iskusio u svom hodu kroz pustinju, u svom hodu prema Obećanoj zemlji. U pustinji, koja otkriva granice čovjekovih snaga, Bog ih je hranio i krijepio manom s neba da pokaže kako čovjek ne živi samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz usta Gospodnjih (usp. Pnz 8,3).

Ova nas misao približava drugom vidu svetkovine Tijelova. Naime, drugi dio proslave svetkovine Tijelova je svečana procesija s Presvetim Oltarskim Sakramentom. Krećemo na put s Isusom. Njime nahranjeni i okrijepljeni možemo na put. Zovemo ga da pođe s nama na naša životna putovanja kako bi posvetio naše korake, kako bi po nama izlio svoje blagoslove, kako bi svima donio svoje spasenje. Darivajući nam se kao kruh života Krist nam sobom rasvjetljava i krijepi kako bismo živjeli po njemu. Potom nas šalje, a naše se poslanje rađa iz njegova poslanja, iz poslanja koje mu je Otac dao: „Kao što je mene poslao živi Otac i ja živim po Ocu, tako će i onaj koji mene blaguje živjeti po meni“ (Iv 6,57). Na Posljednjoj večeri Isus se ponovno vraća na temu poslanja, moleći se Ocu nebeskom da bude s onima koje šalje: „Kao što ti mene posla na svijet tako i ja njih poslah u svijet. I za njih posvećujem sama sebe da i oni budu posvećeni u istini“ (Iv 17,18-19). Možemo ustati i hoditi, jer nas je za put ozdravio i okrijepio. Primajući Isusa uzeli smo božanski lijek protiv naše paraliziranosti, protiv naše zatvorenosti u vlastite živote u kojima nema mjesta za druge i drugačije. Procesija na svetkovinu Tijelova, hod s Isusom i za Isusom, podsjeća nas kako nas euharistijski Isus želi osloboditi malodušja i razočarenja. Često smo poput Ilije na brdu Horebu. Umoran i razočaran, poželio je umrijeti. No, Bog mu po gavranu šalje kruha da se okrijepi: „Ustani i jedi – reče mu – pred tobom je dug put“ (1 Kr 19,5. 7). S Isusom možemo naprijed, u naše velike i male životne bitke, znajući da je s nama Onaj koji je najjači, koji je već pobijedio svijet s njegovim silama zla. Krist nas uči kako nam je u životnim bitkama koje nas čekaju potrebna upravo božanska hrana, tj. „kako čovjek ne živi samo od kruha, nego od svake riječi što izlazi iz Božjih usta“ (Pnz 8,3). S Kristom, koji je s-nama-Bog, možemo na put puni nade da će naše životno hodočašće jednom dospjeti do kraja, do cilja. Euharistija je sakrament Boga koji nas ne ostavlja same na putu, nego hodi s nama, uz nas, štoviše nosi nas na svojim rukama.

Jedna priča veli kako je jedan čovjek sanjao kako s Bogom hodi na svome životnom putovanju. Iza njih su u pijesku ostajali tragovi stopa, njegovih i Božjih. Promatrajući stope primijetio je kako na pojedinim mjestima postoji samo jedan trag i to baš onda kad je proživljavao teške trenutke. S ljutnjom upita Boga: „A gdje si bio kad mi je bilo teško?“ „Kad ti je bilo teško tada sam te na rukama nosio“, odgovori mu Bog s osmijehom. To je priča, ali je i najdublja istina. Nikada nismo sami na našem životnom putu. Njegova je riječ kako će biti s nama u sve dane do svršetka svijeta; njegova je riječ kako nam se neće dati križ koji ne možemo nositi; njegova je riječ kako će nam se dati snaga za naše životno poslanje. Naša je snaga kruh koji je s neba sišao, Isus Krist, kruh za život svijeta. Pred tom istinom kako ne biti ganuti, kako srca ne ispuniti zahvalnošću i ljubavlju; kako od radosti ne klicati; kako se Kristu ne nakloniti i pokloniti. To nas dovodi do trećeg dijela svetkovine Tijelova, do klanjanja.

Klanjati se Bogu Isusu Kristu, kruhu živom koji je s neba sišao, ne znači samo ispuniti prvu i temeljnu zapovijed Dekaloga, nego također znači djelotvornu obranu protiv svih oblika idolatrije, osobito samoidolatrije. Svaki je čovjek veoma sklon trajno stvarati male bogove na vlastiti sliku i priliku te im se klanjati. U konačnici klanja se samome sebi, jer je vlastiti „ego“ stavio na pijedestal života. Pokloniti se euharistijskom Isusu znači ne samo ispovjediti da je Krist Bog kojemu se valja klanjati, nego je to klanjanje ujedno čin ljudske slobode, ljudskog oslobođenja; tko se Kristu klanja ne može i ne smije prignuti koljeno pred nikakvom drugom zemaljskom stvarnošću i moći, ma koliko jaka i velika bila. Mi kršćani prigibamo koljena pred našim Bogom, nazočnim u Presvetom Oltarskom Sakramentu, jer je se on prije nad nas prignuo, jer nam je noge oprao, jer je za nas krv prolio, jer nas je do kraja ljubio. Kristu se pokloniti znači u srcu nadu užariti, jer Onaj kome se klanjamo dariva istinsku slobodu.

>> Dekan KBF-a u Splitu: “Svećenike je čak trebalo potaknuti na herojski angažman i ljubav da umnože svete mise”

Advertisement

Vijesti

Elon Musk razotkrio Metu: “Djeca se treniraju društvenim mrežama, a AI se koristi za ‘maksimiziranje dopamina’

Published

on

Elon Musk upozorava da se djeca treniraju društvenim mrežama, razotkriva užas u kojem se AI koristi za ‘maksimiziranje dopamina’ (usmjeravanje ponašanja prema nagradi , pa i mogućoj ovisnosti) – piše Katabella Roberts u The Epoch Times.

Američki biznismen Elon Musk obraća se sudionicima putem videokonferencije tijekom 8. izdanja sajma tehnoloških startupa i inovacija Vivatech, u izložbenom centru Porte de Versailles u Parizu, 23. svibnja 2024. (slika: sreenshot/X)

Biznismen Elon Musk upozorio je roditelje na rizike koje njihova djeca provode previše vremena na društvenim mrežama, navodeći da se umjetna inteligencija (AI) učinkovito koristi kako bi se osigurala maksimizacija dopamina.

G. Musk, koji je vlasnik platforme društvenih medija X, izdao je upozorenje dok je govorio na tehnološkoj konferenciji VivaTech 2024 u Parizu u četvrtak, gdje se pojavio na daljinu putem web kamere.

Izvršni direktor Tesle pozvao je roditelje da ograniče količinu vremena koje svojoj djeci dopuštaju na društvenim mrežama, ističući sve veće rizike povezane s naprednom tehnologijom, osobito kada je riječ o algoritmima koji izazivaju ovisnost i koji djecu tjeraju da skrolaju na internetu.

“Brinem se da se današnja djeca obučavaju na društvenim mrežama”, rekao je g. Musk, dodajući da su algoritmi umjetne inteligencije “u osnovi maksimizatori dopamina”.

“Dakle, pokušavaju maksimizirati količinu dopamina koju dobivate gledajući ekran”, nastavio je. “Dakle, rekao bih, potaknuo bih roditelje da ograniče količinu društvenih medija koje djeca mogu vidjeti jer ih je programirala umjetna inteligencija koja maksimizira dopamin.”

G. Musk je kasnije podijelio video svog pojavljivanja na tehnološkoj konferenciji na svom X računu, napisavši uz njega: “Mnogi društveni mediji su loši za djecu, jer postoji ekstremno natjecanje između AI-ova društvenih medija za povećanje dopamina!”

Njegovi komentari dolaze dok se nastavljaju tužbe protiv Facebookove matične tvrtke Meta, koja također posjeduje Instagram.

U jednoj od tih tužbi, koju su podnijeli državni odvjetnici 33 savezne države, navodi se da je div društvenih medija osmislio i implementirao štetne značajke — uključujući umjetnu inteligenciju — kako bi iskoristio mlade korisnike i njihovu osjetljivost na ovisnost, čime je pomogao potaknuti krizu mentalnog zdravlja mladih.

Od Meta-e izmijenjena ‘društvena stvarnost’ mladih Amerikanaca’

“Meta je iskoristila snažne tehnologije bez presedana kako bi privukla, angažirala i naposljetku uhvatila u zamku mlade i tinejdžere”, stoji u pritužbi. “Njegov motiv je profit.”

Algoritmi Metine platforme, dodaje se u tužbi, dovode do toga da se korisnici spuštaju u “zečje rupe”, gdje obično ostaju dulje vrijeme, dok je tvrtka “duboko promijenila psihološku i društvenu stvarnost generacije mladih Amerikanaca” kroz tehnologije koje potiču angažman.

U tužbi se također navodi da je div društvenih medija aktivno radio na prikrivanju bilo kakvih dokaza u vezi s psihičkom štetom koju tvrtka uzrokuje.

Meta je oštro negirala tvrdnje iznesene u tužbi.

Međutim, tvrtka se također suočava s nizom drugih tužbi koje navode slične tvrdnje, uključujući da njezine aplikacije promiču tjelesnu dismorfiju i izlažu maloljetne korisnike potencijalno štetnom sadržaju.

Europska komisija, izvršna vlast Europske unije, također ispituje medijskog diva zbog zabrinutosti da ne štiti djecu na internetu i da možda krši zakone EU-a.

Umjetna inteligencija “učitelj s iznimnim znanjem”

Na drugom mjestu tijekom svog pojavljivanja na daljinu na VivaTechu 2024. g. Musk je raspravljao o tome kako vjeruje da će umjetna inteligencija “dramatično utjecati” na obrazovni krajolik u budućnosti, premošćujući praznine u područjima s ograničenim pristupom obrazovanju i pružajući djeci vlastite osobno prilagođene tutore.

“AI je izuzetno obrazovan učitelj, vrlo strpljiv, gotovo uvijek će biti u pravu i može prilagoditi lekcije posebno djetetu”, rekao je. “To bi bilo kao da svako dijete ima Einsteina za učitelja, pa bi to bilo prilično duboko.”

Poslovni čovjek također je upozorio publiku da će AI vjerojatno preuzeti većinu poslova u budućnosti.

Vjerojatno nitko od nas neće imati posao, rekao je Musk.

Prema takvom scenariju, postojao bi univerzalni visoki dohodak, koncept prema kojem svaki član društva prima visok dohodak i ne postoji “nestašica dobara ili usluga”, prema g. Musku.

Međutim, takav bi scenarij vjerojatno ostavio ljude da preispituju svoj smisao života, rekao je biznismen.

“Svaki posao koji netko radi bit će neobavezan, kao ako želite raditi posao koji je poput hobija, možete raditi posao”, rekao je. “Ali inače će umjetna inteligencija i roboti pružiti bilo koju robu i usluge koje želite.”

Izvor: Epoch Times

Continue Reading

Vijesti

Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku

Published

on

Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.

Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.

Oklop i kaciga mikenskog ratnika. Fotografija: Fotografija: Andreas Flouris and Marija Marković, PLOS ONE, 2024, CC-BY 4.0 (Fotor editor. GoArt)

Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci

Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma

Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.

Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?

Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.

Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?

Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.

Procjena potrebnih kalorija

Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.

Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Continue Reading

Vijesti

Legenda o nastanku hrvatskoga grba

Published

on

Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.

Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…

Freska iz 15. stoljeća s hrvatskim grbom

Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.

Povelja iz 1527. kojom hrvatski velikaši biraju Ferdinanda I. Habsburškog za kralja

Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.

Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.

Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.

Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved