Poznati turistički časopis koji dodjeljuje nagradu pod nazivom Conde Nast Traveller’s Readers’ Choice Awards izabrao je najprijateljskije zemlje Europe. Rangirali su deset zemalja diljem kontinenta na temelju toga koliko ih čitatelji smatraju gostoljubivima.

Stvari koje treba uzeti u obzir kada rezervirate odmor iz snova: smještaj, klima i kuhinja, samo je dio lepze faktora. Ipak, u konačnici, ljudi su ti koji čine ili uništavaju mjesto, a postoji mnogo izbora u bogatoj europskoj šarenoj šari kultura.

Kako bismo smanjili mogućnosti, zamolili smo naše čitatelje da odaberu europska odredišta za koja se osjećaju najpoželjnijima za našu nagradu Readers’ Choice Awards za 2024.

“Neke su nacije poznata lica s prošlogodišnjeg rangiranja – poput Portugala i Hrvatske – dok je kruna pripala iznenađujućem pridošlici na našoj listi. Svaka je zemlja impresionirala naše čitatelje iz različitih razloga, od sigurnih zajednica na Islandu do veselog duha u Irskoj , ali sve dijele duboku prijateljsku atmosferu koja mjesto čini nezaboravnim.”

Na prvom mjestu, kao najprijateljskija zemlja našla se Austrija. Postigavši impresivnih 93.88 od 100. Austrija je zbacila prošlogodišnjeg prvaka – Irsku. Tome je pridonio – Lebensgefühl – svijest o životu – jer lokalno stanovništvo cijeni jedinstvenu ljepotu Austrije i poziva i druge da uživaju u njoj

“Malo se mjesta može mjeriti s prirodnim krajolikom ovdje, s obiljem jezera i planina koje Austrija čini jednom od najljepših zemalja na svijetu , kao i uzbudljivim središtem za sportove na snijegu i vodi. Austrijski “Lebensgefühl” (što znači svijest o životu) sažima koliko lokalno stanovništvo duboko cijeni ljepotu svoje zemlje i svesrdno poziva posjetitelje da i oni uživaju u njoj.”

Na drugom mestu je Irska, a zanimljivo je da se Dublin nije našao na listi najprijateljskih gradova, dok je Beč na listi. Isto važi i za Hrvatsku, treću najprijateljskiju državu, koja je dobila 92.45 od 100 bodova.

O Hrvatskoj autori o teksta pišu: 

“Dospjevši na 10. mjesto na popisu za 2023., Hrvatska se sada etablirala kao jedna od najprijateljskijih zemalja Europe i zaslužila mjesto među prve tri. Ova zemlja je možda mala, ali je bogata nacionalnim parkovima, UNESCO-vom svjetskom baštinom i mnoštvom šljunčanih plaža.

Lutajte kamenitim uličicama dubrovačkog Starog grada, okruženog srednjovjekovnim zidinama tvrđave, ili se sunčajte na prekrasnoj, šiljastoj plaži otoka Brača poznatoj kao Zlatni rat.”

U nastavku pogledajte cijeli popis 10 najprijateljskih zemalja u Europi:

1. Austrija
2. Irska
3. Hrvatska
4. Portugal
5. Grčka
6. Island
7. Švicarska
8. Turska
9. Španjolska
10. Francuska

foto: Unforgetteble Croatia

Brojna pitanja matičara i naših građana o gledištima Matice hrvatske o stanju u našoj zemlji i budućnosti Hrvatske potiču nas na promišljanje o zajedničkome djelovanju. 

Želja nam je da Hrvatska u još većoj mjeri postane zemlja obrazovanih ljudi, zemlja znanja i poduzetništva, društvo jednakih mogućnosti za sve. Povrh svega zemlja u kojoj se poštuju demokracija, civilizacijska načela i zakoni. Želimo da se u našoj državi poštuje i provodi trodioba vlasti. Želimo da državne službe i njezine institucije služe svim hrvatskim građanima. Želimo Hrvatsku neupitne sigurnosti i gospodarskoga blagostanja, a ustrajemo na većem ulaganju u znanje i kulturu jer samo to jamči očuvanje našega nacionalnog identiteta.

PROŠLOST I POVIJEST

Pozivamo hrvatske intelektualce i umjetnike, znanstvenike, posebice povjesničare, u prvom redu nastavnike na svim školskim razinama, sve one koji svojom profesijom dolaze u dodir s mladim naraštajima da našu društvenu i političku prošlost bez predrasuda podvrgnu znanstvenoj analizi. Samo nepristrana znanstvena analiza može donijeti objektivan cjelovit sud.

Matica hrvatska kao najstarija kulturna ustanova u Hrvata – posvećena skrbi za hrvatski jezik i književnost, umjetnost, znanost i gospodarstvo – najoštrije osuđuje svaki oblik veličanja totalitarnih režima i ideologija. Ta carstva jednoumlja doživjela su svoje civilizacijsko poniženje, a našemu hrvatskom narodu priuštila neizmjerne patnje i uzastopne poraze.

Moderna Hrvatska nastala je u okrilju pobjeda u Domovinskom ratu i stoljetnome htijenju hrvatskoga naroda za obnovom vlastite državnosti. Nemojmo zaboraviti da sljedeće godine slavimo 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. To nas posebno obvezuje da sve one koji su svoj život žrtvovali za ostvarenje hrvatske neovisnosti trajno pamtimo i poštujemo.

Matica hrvatska na svojim tribinama, okruglim stolovima i znanstvenim skupovima, te u svojoj nakladničkoj djelatnosti, nastavit će raditi na rasvjetljavanju naše prošlosti, imajući na umu izazove koji nas očekuju.

DEMOKRACIJA I ZAJEDNIČKE VRIJEDNOSTI

Neprijeporno je da smo proteklih desetak godina uspjeli ući u sve bitne integracije slobodnoga svijeta, što sa zadovoljstvom pozdravljamo. No kao dio judeokršćanske uljudbe znamo da za sreću čovjeka i naroda nisu dovoljne samo materijalne pretpostavke. Unatoč materijalnim probitcima svjedočimo dubokoj društvenoj krizi u kojoj se, osim Hrvatske, nalaze i neke od najrazvijenijih europskih zemalja. Budućnost jednoga naroda gradi se na očuvanju i njegovanju njegovih tradicionalno ovjerenih vrijednosti, na svim pozitivnim sastavnicama njegove prošlosti i na ostvarenju njegovih nacionalnih interesa, nipošto na ponižavajućim kompromisima.

Mišljenja smo da je društveno stanje u Hrvatskoj nezdravo i dugoročno opasno. Nažalost, ideološki prijepori postoje u gotovo svim zemljama, osobito u onima gdje je vladao komunizam, i po tome Hrvatska nije iznimka. Međutim, u Hrvatskoj su svjetonazorski sukobi prerasli u pravi politički kulturni rat koji je po svojoj naravi poguban. U Hrvatskoj se ne uvažava drukčije mišljenje i nema približavanja stavova ni toliko nužnih političkih ciljeva. Taj se sukob stalno u medijima naglašava i zanemaruje ono malo preostale dobronamjernosti, a građane dovodi u stanje apatije i tjeskobe.

Svjesni smo da je za boljitak i ozdravljenje svake zajednice bitno učinkovito i pravedno funkcioniranje političkoga sustava, ali su jednako važni i društveni i kulturni čimbenici. Kulturno ozračje, zbir ukorijenjenih ideja i činjenica koje čine bit, duh određene kulture (tzv. paideuma), odgaja ljude te iste kulture i stvara najobrazovaniji segment društva bilo da je riječ o intelektualcima, umjetnicima, znanstvenicima, medijima ili udrugama građana. Stoga pozivamo na dijalog sve one koji prihvaćaju različita mišljenja i valjane argumente. Apeliramo na sve koji dobronamjerno i znanstveno nastoje raspravljati o našoj prošlosti i budućnosti, o obrazovnom i političkom sustavu, gospodarstvu i o duhovnom stanju nacije. Pozivamo sve matičare i ljude dobre volje da svojim djelovanjem učine našu zemlju poželjnim mjestom za život i odgoj mladih naraštaja.

Hrvatska je suverena država parlamentarne demokracije, no ipak se često uočava nametanje takvoga društvenog poretka u kojemu za drugu stranu/stranku nema mjesta. Vidljivi su pojedinci i skupine, recidivi jugokomunističkih vremena, koji taj društveni jaz nastoje produbiti i inicirati sukobe do razine mržnje. Demokratska zrelost mjeri se sposobnošću države i njezinih institucija (od političkih do akademskih, kulturnih i medijskih) da društvene suprotstavljenosti i konflikte rješavaju unutar svojih institucija, a ne na ulici. Svi smo odgovorni graditi društveno ozračje u kojemu će uzajamna tolerancija i uvažavanje argumenata biti temelj svake plodonosne javne rasprave. Neprihvatljivo je javno prihvaćanje govora i rječnika isključivosti karakterističnog za nedemokratske režime.

GOSPODARSTVO, DEMOGRAFIJA I ŠKOLSTVO

U vremenu kada umjetna inteligencija postaje dionikom naše stvarnosti – a nove tehnologije iz temelja mijenjaju naš život i običaje, ali i potrebe tržišta rada – moramo razmisliti koliko naš obrazovni sustav odgovara izazovima vremena i jesu li naše znanstveno-obrazovne institucije opremljene i pripremljene dati građanima primjerena znanja i suvislu potporu. Želimo li da hrvatski narod u budućnosti ne bude ničiji objekt, nego aktivan i suveren čimbenik, moramo učiniti sve što je potrebno da hrvatska nacija bude svjesna sebe, svojih kvaliteta i manjkavosti, kao i svojega položaja u neposrednom susjedskom okruženju, u Europi i svijetu.

Na tržištu rada događaju se veliki potresi s dalekosežnim posljedicama za sve hrvatske građane. Svjedočimo stihijskom i profiterskom uvozu radne snage iz drugih vrlo udaljenih zemalja, a istodobno smo svjedoci odljeva pismenih i radno najspremnijih stanovnika, čime se smanjuje naš radni i znanstveni potencijal. Ubrzano se raslojava naša demografska struktura, pa se hrvatsko stanovništvo suočava s ozbiljnim prijetnjama eksponencijalnog starenja, gubitka sigurnosti i gubitka identiteta.

Nakon državnog osamostaljenja Hrvatska se opet suočava, kao i tijekom cijeloga 20. stoljeća, s velikim iseljeničkim valom. U odnosu na broj stanovnika Hrvatska je zabilježila, samo u posljednjih desetak godina, oko 400 000 iseljenih osoba. Projekcije stanovništva u budućnosti kazuju da će Hrvatska do 2051. imati milijun stanovnika manje, ali i daleko manje Hrvata. Ta bi činjenica trebala zabrinuti sve sudionike hrvatske vlasti.

Ozbiljne analize pokazuju da mladi ljudi više ne odlaze iz Hrvatske samo zbog ekonomskih razloga, nego zbog neučinkovitoga i korumpiranog pravosuđa, nepovjerenja u institucije i politiku; zbog prezasićenosti općom društvenom klimom beznađa i politikantstva, te stalnoga naglašavanja sukoba iz prošlosti. Demografski slom kojemu svakodnevno svjedočimo rezultat je loših politika u proteklih više od stotinu godina.

Kako riješiti pitanje manjka našega stanovništva? Mišljenja smo da „zamjena stanovništva“ može imati nesagledive posljedice. Stoga Europska unija i Republika Hrvatska moraju iznaći nove strategije kako bi se to pitanje moglo riješiti. Matica hrvatska ne želi biti sudac u ideološkim i političkim prijeporima. Željeli bismo otvoriti prostor za objektivan dijalog o imigracijama i inzistirati na iznalaženju najboljih rješenja. Smatramo da država u tome smislu mora biti vrlo konkretna i mnogo aktivnija nego što je dosada bila.

Neprestano se piše i govori o nestašici radne snage, dok se u vrijeme velikih iseljavanja iz Hrvatske taj problem prešućivao, a odlazak objašnjavao kao način rješavanja problema nezaposlenosti. Sve je veći pad broja živorođenih i posvemašna depopulacija ruralnih naselja, malih gradova, gradova srednje veličine, a sada je depopulacija zahvatila i velike gradove. Nužna je strategija demografske politike koja će jamčiti ostanak Hrvata u domovini i učinkovit povratak naših iseljenika i njihove djece iz inozemstva. Država mora poticajnim mjerama pomagati u vraćanju nedavno iseljenoga stanovništva i dovođenju radnika iz tradicionalnih hrvatskih iseljeničkih sredina. Stoga je nužna dugoročna pronatalitetna i povratnička politika koja uključuje konkretna zakonska rješenja.

ZAKLJUČAK

Duboko smo uvjereni da uočavajući stanje u hrvatskoj zbilji i uvažavajući znanstvena istraživanja – a uz nesebično zauzimanje akademske, političke, civilne i medijske zajednice – možemo i moramo preokrenuti negativne trendove u pozitivne, provesti nužne reforme i našu zemlju učiniti prosperitetnom i sigurnom. Treba nam društvena paradigma koja će jamčiti prosperitet svakomu pojedincu, obitelji, svakoj manjinskoj skupini i cijelomu hrvatskom narodu.

Glavni odbor Matice hrvatske
Zagreb, 7. listopada 2024.

Izjava je jednoglasno usvojena na 29. sjednici Glavnoga odbora Matice hrvatske održanoj 7. listopada 2024.

Na Youtube kanalu Štokajča, Nenad Predovan iznosi vrlo ozbiljne procjene kandidata za predsjednika Hrvatske države.

Prema svemu sudeći, iako ga mediji izbjegavaju, čak ignoriraju, jedino je Tomislav Jonjić ravan protivnik aktualnom Predsjedniku. Ni na Jonjićevu izjavu da je Milanović – kvisling, te objasnio zašto tako misli, Milanović, da li zatečen, uplašen ili nešto treće, jednostavno nije odgovorio. Objasnio je da je Milanović suradnik ‘stranih zavojevača i izdajnik‘. To je do sada najteža kvalifikacija koju su si izazivači međusobno dodijelili i vidjet ćemo, koliko dugo ćemo čekati Milanovićev odgovor.

Ali Milanović ne će imati još puno vremena za svoju obranu, na jasnu i argumentiranu Jonjićevu prozivku.

Poslušajte kratki komentar kanala Štokajča.