Connect with us

Vijesti

DA SE NE ZABORAVI: Referendum o hrvatskoj samostalnosti, 19. svibnja 1991.

Published

on

Proglas hrvatskom narodu u povodu referenduma o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske

Hrvatskom narodu!

Svim građanima Republike Hrvatske!

U okolnostima završnih razgovora o rješenju krajnje zaoštrene državnopolitičke krize jugoslavenske zajednice vrhovništvo Hrvatske donijelo je Odluku o provedbi referenduma 19. svibnja ove (1991.) godine.

Opći referendum treba nam dati vaš odgovor na glavno sporno pitanje između republika dosadašnje SFRJ.

Drugi put u godini dana hrvatski narod, i svi građani Hrvatske, imaju mogućnost da na najdemokratskiji način slobodno izraze svoju volju o budućnosti svoje domovine.

Kao državljani i slobodni ljudi, pozivate se da se izjasnite kojim će putem naša Republika Hrvatska, koju smo svojim Ustavom odredili kao samostalnu i suverenu državu – dalje u budućnost.

Referendum nam daje mogućnost – a naša nas nacionalna i građanska svijest obvezuje – da odlučno očitujemo svoju volju jesmo li za to:

  • da Republika Hrvatska kao suverena država može stupiti u Savez suverenih država s drugim republikama,
  • ili pak da ostane u sastavu Jugoslavije, koja bi bila federativna jedinica država.

Opredjeljenje za to da suverena i samostalna Hrvatska može stupiti u Savez s drugim suverenim državama znači zahtjev za oživotvorenje onih temeljnih odredbi Ustava Republike Hrvatske koje predviđaju da Hrvatska ima i svoj međunarodni subjektivitet i svoje oružane snage.

A opredjeljenje za Jugoslaviju kao saveznu federativnu državu značilo bi suglasnost da toj jedinstvenoj jugoslavenskoj državi pripada i međunarodni subjektivitet i da ona ima jedinstvene oružane snage.

Ovo je, dakle, povijesni, sudbonosni trenutak iskazivanja vaše demokratske volje. Na temelju rezultata referenduma vrhovništvo Republike dobit će – nakon prvih slobodnih izbora – novu legitimaciju i novi nalog za postupanje i odlučivanje u sadašnjim i budućim pregovorima o rješenju neizdržive jugoslavenske državne, političke i gospodarske krize. Rezultat referenduma imat će snagu ovlasti, ali i obveza, za donošenje konačne odluke u okviru vrhovnih tijela Republike Hrvatske.

Hrvatska je nedvojbeno već na prošlogodišnjim prvim višestranačkim izborima kazala što želi i kamo želi ići. Upravo na temelju tako iskazane volje Hrvatski je Sabor u prosincu prošle (1990.) godine donio Ustav Republike kojim su položeni temelji novoj demokratskoj i suverenoj Hrvatskoj. Vodeći državnu politiku slijedom ustavnih naloga i zadaća, da se i u stvarnosti oživotvori puna suverenost i samostalnost Hrvatske, vrhovništvo Republike izradilo je nacrt za pretvaranje dosadašnje SFRJ u savez suverenih i samostalnih država-republika. Prijedlog za takav savez temelji se na prosudbi da tako možemo demokratskim putem ostvariti cilj suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, u skladu sa sadašnjim općim prilikama i odnosima u Jugoslaviji, a i s imperativima i okolnostima međunarodnog poretka u Europi, pa i svjetskim čimbenicima.

Istodobno smo odlučno navijestili, da bi u slučaju da je nemoguć sporazum o takvome savezu suverenih i samostalnih država jedina razumna alternativa mogao biti samo razlaz sa sadašnjom jugoslavenskom državom.

I jedno i drugo rješenje ponudili smo kao politički odgovoran, demokratski i razuman način rješenja duboke krize koja je zahvatila jugoslavensko društvo i državu. Vrhovništvo Republike Hrvatske nije prihvatilo prijedlog da se izlaz iz krize traži u okviru postojećeg, ili nekog novog “demokratsko” federativnog uređenja Jugoslavije, jer imamo dovoljno iskustva i spoznaja da su bilo kakvi prijedlozi o održanju jedinstvene jugoslavenske države – za Hrvatsku neprihvatljivi.

Dugi i zamorni pregovori između vrhovništva jugoslavenskih republika i saveznih tijela do sada nisu, nažalost, urodili zadovoljavajućim rezultatima. Vrhovništvo Republike Hrvatske, i ja osobno, ulagali smo najveće napore da se stvore sigurni, jasni i određeni temelji za uređenje novih odnosa u okviru mogućeg za nas prihvatljiva saveza suverenih država, po uzoru na Europsku zajednicu. U tome smo polazili od spoznaje da samo slobodni i suvereni narodi mogu trajno živjeti u miru i prijateljstvu, ili barem dobrosusjedstvu. Samo narodi koji su svoji na svome mogu slobodno, bez ikakve vanjske ili unutarnje prisile, graditi svoje uzajamne državne, gospodarske i sve druge odnose i spone.

U mogući savez suverenih država Republika Hrvatska bila bi spremna stupiti pod pretpostavkom da ga i drugi prihvaćaju kao oblik demokratskog suživota samostalnih republika pod istim uvjetima koji važe za sve.

U skladu s općim dogovorom između jugoslavenskih republika u referendumu je pružena i druga mogućnost: da se po svom uvjerenju izjasnite jeste li za ostanak Republike Hrvatske u Jugoslaviji kao federativnoj ili jedinstvenoj saveznoj državi, što je izvorni prijedlog Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore.

Obraćajući se svim građanima Republike Hrvatske, posebno bih želio ovom prigodom pozvati Srbe u Hrvatskoj, kao i pripadnike svih drugih nacionalnosti – Muslimane, Talijane, Mađare, Čehe, Slovake, Židove, Albance i druge – da se na referendumu izjasne za suverenu Republiku Hrvatsku, i da budu uvjereni da će im ona osigurati i jamčiti svestran kulturni razvitak, sva građanska prava i punu sigurnost i gospodarsko blagostanje, u zajednici s hrvatskim narodom i sa svim državljanima Republike!

Prema tome, konačna odluka o državno-pravnom položaju samostalne i suverene Republike Hrvatske mora biti izraz volje većine njezinih građana.

Vaša volja bit će poštovana. Ona obvezuje vrhovnu hrvatsku državnu vlast da je bezuvjetno ostvari. Radi toga vaš izbor mora biti slobodan i odgovoran, a odluka će biti dokaz naše odlučnosti da budemo gospodari vlastite sudbine o kojoj neće odlučivati ničija sila i nikakvi drugi interesi do interesi hrvatskog naroda i svih građana naše Republike. Takav demokratski postupak, i odluku koja iz njega proizlazi, prihvatit će naravno i sav slobodni svijet. Uvjereni smo da će nam kao i do sada sva europska i svjetska demokratska javnost pružiti potporu u našim nastojanjima da osiguramo svoju slobodu i suverenost Republike Hrvatske, jer i svjetsku će javnost rezultat našeg referenduma na to obvezivati.

Stoga vas pozivam, dragi Hrvati i Hrvatice i svi poštovani građani Republike Hrvatske, da iziđete svi do jednoga na referendum radi učvršćenja tek izvojevane slobode i demokracije, i oživotvorenja pune suverenosti naše domovine.

Neka referendum protekne slobodno i demokratski, mirno i dostojanstveno, onako kako dolikuje slobodnom narodu i svjesnim ljudima koji odlučuju o sudbini svoje Hrvatske!

Predsjednik dr. Franjo Tuđman je 25. travnja 1991. godine donio odluku o raspisivanju referenduma 19. svibnja 1991. Na referendumu su građani odgovarali na sljedeća pitanja:

„1. Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?”

„2. Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?”

Na referendum je izašlo 83,56% hrvatskih glasača, a čak 94,17% zaokružilo je “ZA” na prvom pitanju. Za drugo pitanje tj. za ostanak u Jugoslaviji glasovalo je samo 1,2% glasača. Srbi su većinom bojkotirali referendum.

Nakon službenih rezultata referenduma predsjednik Republike objavio je 23. svibnja 1991. sljedeće:“1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. 2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“.

Sukladno rezultatima referenduma Sabor RH mogao je 25. lipnja 1991. donijeti Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske i Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.

Zbog međunarodnog pritiska odluka je bila odgođena do 8. listopada 1991. Toga dana  prekinute su sve državno-pravne veze s Jugoslavijom.

Slika 1. Plakat za referendum o neovisnosti (Wikipedia)

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved