Connect with us

Vijesti

Danas je Veliki petak

Published

on

Veliki petak kršćanski spomendan Isusove muke i smrti slavi se u petak prije Uskrsa i dan je kada se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu, dio je Vazmenoga trodnevlja kojega čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, i jedini je dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.

Na Veliki petak se u Katoličkoj crkvi ne slave sveta misna otajstva jer je sveta misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na Veliki petak je sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu – prenosimo s portala Kamenjar.

Tišina je u crkvi i srcima vjernika, tišina kojom Bog progovara onima koji su ga spremni slušati – Spasitelj je mrtav da bi nas smrtne izveo u vječni život.

Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

Duhovno promišljanje na Veliki Petak

Na kraju Mise Večere Gospodnje, na Veliki Četvrtak, svećenik sa asistencijom, đakonom i ministrantima „ ogoljuje“ oltarni stol gdje se služila sveta misa. To čini po liturgijskim propisima koji su zapisani i određeni u Rimskom Misalu: „Po završetku mise neka se oltar slavljenja ogoli. Korisno je da se križevi u crkvi zastru crvenim ili ljubičastim velom, ako nisu bili zastrti već u subotu prije Pete korizmene nedjelje. Neka se ne pale svijeće pred slikama svetaca.“ Kada je sa oltara skinuto sve. i kada je oltarni stol ostao bez svijeća, oltarnika, raspela, stalka za knjigu, baš svega, tada svećenik obično okupljene vjernike poziva da se u sabranosti i tišini raziđu. I da Veliki Petak provedu u molitvi, postu i sabranosti.

Što znači biti sabran

Sabrana osoba je osoba koja je sve misli usmjerila u jednom pravcu, na određeni problem, na određenu muku. Biti sabran znači biti pribran, usredotočen, koncentriran, smireno i trezveno reagirati. Duhovna sabranost Velikog Petka je koncentriranost na meditaciju o Isusovoj muci, patnji, križnom putu, i njegovoj smrti na križu. I ne samo to! U tu sabranost ulazi promišljanje o našim mukama, našim patnjama, ljudskoj zloći i našim lošim stranama osobnog karaktera. O grijehu suvremenog čovjeka, grijehu koji opterećuje mene osobno.

Grijesi koje rijetko ispovijedamo

Svako vrijeme nosi svoje probleme, teškoće u komunikaciji s ljudima i osobnom stilu duhovnog života, pa tako i „ nove grijehe“. Zapravo stare, ali u novom pakovanju: zloća, ljubomora, arogancija, pakost, ne-inteligencija, znatiželja, malograđanština, prepotencija, sitničavost, lakomost, podmuklost, umišljenost, gramzivost, ignorancija, pohlepa, himba, obijest, egoističnost. To su grijesi koji su u posljednje vrijeme evidentni u hrvatskom društvenom sustavu. Pogotovo arogancija, prepotencija i pohlepa i ignorancija. Pitajmo se: kako često mi ignoriramo sposobnije ljude od nas? I kako smo često bili ignorirani od raznih postojećih struktura, stranačkih moćnika, ili nekih lobija. A u Hrvatskoj gotovo nema organizacije u kojoj ne caruje neki lobi koji pokušava „gaziti“ one druge. Grijeh struktura! Tko to ispovijeda? Često znam čuti: Tom čovjeku, toj ženi nikad dosta, baš je lakom i pohlepan. Ma, tko još danas razmišlja i kaje se da je lakom, pohlepan, da mu nikad nije dosta novaca, materijalnih dobara. I da je to grijeh. A takvi spomenuti grijesi bi trebali biti duhovno promišljani, i izrečeno barem osobno kajanje na Veliki Petak. To je važnije od toga hoće li se za ručak jesti sardele, papaline ili bakalar. Dakako, nužan je dobar ispit savjesti u osobnoj sabranosti i tišini. Ili u kutku svoje sobe ispred Isusova križa. Ne, nisu samo oni drugi pohlepni, gramzivi, arogantni, ignoranti, često smo to mi. Takvih nažalost ima u svakoj hrvatskoj obitelji.

Veliki Petak nekad na selu

Svaki imalo katolički osviješten seljak na Veliki Petak je znao da kao poljodjelac neće dirati, a kamo li kopati, ili orati zemlju. Kada su ljudi na selu planirali radove, računali su da je nabolje da ih završe do Velikog Četvrtka. Ne Veliki Petak je sve stalo. Svi poljodjelski i vinogradarski radovi  stali su sve do utorka iza Uskrsa. Te dane Svetog Vazmenog Trodnevlja se smatralo svetim i Bogu posvećenim danima. Nitko ni pomišljao nije da bi se ženio, ili udavao u korizmi, ili u Velikom Tjednu. Ma, kakvi svatovi, kakve zabave? Sve je to stalo u to spomenuto vrijeme. A danas?

Veliki Petak – koncentriranost na Isusovu muku i naše patnje.

Što to znači koncentrirati se na Isusovu muku? To znači na temelju Svetog pisma, ili preko molitve Križnog puta razmatrati događaje uz montirani proces protiv Isusa, na mržnju, patnju, bičevanje, krunjenje krunom od trnja, ruganje Isusu. I ne samo to! To znači pratiti Isusa od prve do četrnaeste postaje Križnog puta. Znači postajati svjestan da i mi svojim nezrelim katoličanstvom vrijeđamo Isusa, Crkvu, Boga. Ali to razmatranje mora polučiti neke poteze na bolje u našem osobnom duhovnom životu. Jedan od divnih primjera kako promatrati Isusa, je sveti Bernard iz Clairvauxa. Sveti Bernard iz Clairvauxa ( 1090./1091 ., dvorac Fontaines kod Dijona – 20. kolovoza 1153. , samostan Clairvaux ) bio je srednjovjekovni teolog , filozof , mislilac i mistik , važan član novoformiranog cistercitskog reda. Slikari ga slikaju sa bijelim psom, knjigom, križem, krunom od trnja, čavlima i košnicom pčela. Zaštitnik je cistercitskog reda, pčelara i voskara. Rođen je u dvorcu Fontaines u blizini Dijona kao član važne aristokratske obitelji. Nedugo prije njegovog rođenja, prema usmenoj predaji, Bernardova majka je vrlo živo sanjala da će roditi psa s hrđavom mrljom na leđima. Ispovjednik je protumačio njezin san, tako da će roditi sina koji će poput vjernog psa čuvati kuću Božju i „lajati“ na neprijatelje vjere. Bernard je doista imao nepokolebljivu vjeru i izrastao je u čestitog mladića. Obrazovanje je stekao u samostanskoj školi, a nakon diplome odlučio se za redovnički život. S trideset pobožnih kandidata, muževa, naselio se na očevim farmama u Châtillonu i zajedno su se pripremali za ulazak u novoosnovani red . Godine 1112. ušli su u samostan u Cîteauxu . Novi red cistercita 1100. godine odobrio je papa Paschalis II.

Promišljanja sv. Bernarda o Isusovoj muci i raspeću

„ Glavu onu, pred kojom dršću anđeoski dusi, probada gusto trnje, lice ljepše nego li u sinova ljudskih nagrđuje pljuvačka Židova; oči sjajnije od sunca u smrti tama zastire; uši koje se čule anđeoske pjesme slušaju uvrede grešnika; usta koja poučavaju Anđele poje se žuči i octom; noge kojih se podnožje štuje jer je sveto čavlom se na križ pribijaju; ruke koje načiniše nebesa raskriljene su na križu i čavlima pribijene; tijelo biva bičevano, a bok kopljem proboden. Što da više nabrajam? Nije na njemu preostalo ništa do samo jezik, da za grešnike moli i Majku učeniku preporuči.“

Paradoks – proturječje

Koji je to paradoks? Koja je to proturječnost između onog što Isus jest i onog što je od ljudi doživio i propatio do smrti na križu. Ovaj paradoks kojeg je napisao sveti Bernard daje snažan poticaj za razmišljanje. On otkriva naše slabosti, naših sposobnosti da ponekad duboko ili često duhovno meditiramo nad Isusovom mukom, raspećem i smrću na križu.

Ispit savjesti na Veliki Petak

Pitanja vezana uz moju katoličko duhovnu zrelost.

Jesam li osoba koja sudi druge po svojoj volji, bez dovoljno argumenata?

Pljujem li psovkom po svetinjama Katoličke crkve ?

Jesam li povodljiv, te sudim li i pljujem po Katoličkoj crkvi, papi, biskupima i svećenicima?

Imam li empatije za one koji pate u mojoj obitelji, suosjećanja za bližnje u potrebi?

Koliko često se godišnje temeljito ispovjedim i pričestim?

Jesam li Šimun Cirenac, Veronika, kada mojim bližnjima treba podrška, životni oslonac i pomoć?

Kako stojim u odnosu prema materijalnim dobrima: imovini, novcu? Jesam li nepravedan, lakom, pohlepan?

Narušavam li svojim zlim i zlobnim komentarima drugima ugled i njihovo dostojanstvo?

Sramim li se svoje katoličke vjere, u društvu onih koji ignoriraju ili preziru katoličanstvo?

Molim li za svoje pokojne pretke: djedove i bake, pokojne roditelje, i ostale rođake?

Ignoriram li one koji mi nisu po volji, ili bolji od mene?

Jesam li bahat i arogantan na poslu, ili u odnosu prema svojim suradnicima?

Umišljam li si da sam ja netko i nešto. A drugi da su manje vrijedni od mene?

Kada je u pitanju rad drugih, njihovo ispunjenje radnih obaveza, jesam li sitničav i prepotentan?

Priklanjam li se nekim lobijima kako bi napredovao u karijeri, a samim time pokorio one druge, drugačije?

Odobravam li liberalizam koji želi uništiti brak, obitelj, i narušiti biblijsku sliku o čovjeku, obitelji i spolnosti?

Kako se odnosim prema članovima moje obitelji, župi, klijentima ili onima kojima bih trebao biti uzor?

Jesam li požrtvovan za opće dobro, dobro Katoličke crkve i hrvatskog naroda?

Molitva pod križem

Isuse, ti si iz ljubavi preuzeo patnju I tako je pretvorio u patnju izbavljenja.

Hvala Ti za križ, Hvala Ti za rane, I za tri sata smrtne agonije.

Hvala Ti za tvoju riječ na križu Kojom si nam Mariju dao za Majku:» Evo ti majke» ( Iv.19,27 )

Hvala ti za tvoju riječ na križu Kojom nam pokazuješ što je praštanje:

« OČE, OPROSTI IM JER NE ZNAJU ŠTO ČINE.» (LK 23,34 )

U ovaj čas dolazimo pred tvoj križ I podastiremo ti sve naše patnje, Patnje u obiteljima, u Crkvi i u svijetu. Mi znamo: O Isuse, ti ćeš nas osloboditi.

Marijo, majko puna ljubavi koja stojiš pred križem Moli sada s nama i za nas: Neka nas Svemogući Bog, pomoću križa, tog znaka ozdravljenja, oslobodi utjecaja zla.

Uz pomoć križa, znaka pobjede, neka Svemogući Bog oslobodi sve one koji pate pod utjecajem zla.

Pomoću tog svetog križa Neka nam Bog udijeli sve potrebne milosti, milost pomirenja, mira, ljubavi, vjere i ozdravljenja.

Neka nas tim znakom križa, blagoslovi i zaštiti, Svemogući Bog, Otac, Sin i Duh Sveti. Amen.

Advertisement

Vijesti

Elon Musk razotkrio Metu: “Djeca se treniraju društvenim mrežama, a AI se koristi za ‘maksimiziranje dopamina’

Published

on

Elon Musk upozorava da se djeca treniraju društvenim mrežama, razotkriva užas u kojem se AI koristi za ‘maksimiziranje dopamina’ (usmjeravanje ponašanja prema nagradi , pa i mogućoj ovisnosti) – piše Katabella Roberts u The Epoch Times.

Američki biznismen Elon Musk obraća se sudionicima putem videokonferencije tijekom 8. izdanja sajma tehnoloških startupa i inovacija Vivatech, u izložbenom centru Porte de Versailles u Parizu, 23. svibnja 2024. (slika: sreenshot/X)

Biznismen Elon Musk upozorio je roditelje na rizike koje njihova djeca provode previše vremena na društvenim mrežama, navodeći da se umjetna inteligencija (AI) učinkovito koristi kako bi se osigurala maksimizacija dopamina.

G. Musk, koji je vlasnik platforme društvenih medija X, izdao je upozorenje dok je govorio na tehnološkoj konferenciji VivaTech 2024 u Parizu u četvrtak, gdje se pojavio na daljinu putem web kamere.

Izvršni direktor Tesle pozvao je roditelje da ograniče količinu vremena koje svojoj djeci dopuštaju na društvenim mrežama, ističući sve veće rizike povezane s naprednom tehnologijom, osobito kada je riječ o algoritmima koji izazivaju ovisnost i koji djecu tjeraju da skrolaju na internetu.

“Brinem se da se današnja djeca obučavaju na društvenim mrežama”, rekao je g. Musk, dodajući da su algoritmi umjetne inteligencije “u osnovi maksimizatori dopamina”.

“Dakle, pokušavaju maksimizirati količinu dopamina koju dobivate gledajući ekran”, nastavio je. “Dakle, rekao bih, potaknuo bih roditelje da ograniče količinu društvenih medija koje djeca mogu vidjeti jer ih je programirala umjetna inteligencija koja maksimizira dopamin.”

G. Musk je kasnije podijelio video svog pojavljivanja na tehnološkoj konferenciji na svom X računu, napisavši uz njega: “Mnogi društveni mediji su loši za djecu, jer postoji ekstremno natjecanje između AI-ova društvenih medija za povećanje dopamina!”

Njegovi komentari dolaze dok se nastavljaju tužbe protiv Facebookove matične tvrtke Meta, koja također posjeduje Instagram.

U jednoj od tih tužbi, koju su podnijeli državni odvjetnici 33 savezne države, navodi se da je div društvenih medija osmislio i implementirao štetne značajke — uključujući umjetnu inteligenciju — kako bi iskoristio mlade korisnike i njihovu osjetljivost na ovisnost, čime je pomogao potaknuti krizu mentalnog zdravlja mladih.

Od Meta-e izmijenjena ‘društvena stvarnost’ mladih Amerikanaca’

“Meta je iskoristila snažne tehnologije bez presedana kako bi privukla, angažirala i naposljetku uhvatila u zamku mlade i tinejdžere”, stoji u pritužbi. “Njegov motiv je profit.”

Algoritmi Metine platforme, dodaje se u tužbi, dovode do toga da se korisnici spuštaju u “zečje rupe”, gdje obično ostaju dulje vrijeme, dok je tvrtka “duboko promijenila psihološku i društvenu stvarnost generacije mladih Amerikanaca” kroz tehnologije koje potiču angažman.

U tužbi se također navodi da je div društvenih medija aktivno radio na prikrivanju bilo kakvih dokaza u vezi s psihičkom štetom koju tvrtka uzrokuje.

Meta je oštro negirala tvrdnje iznesene u tužbi.

Međutim, tvrtka se također suočava s nizom drugih tužbi koje navode slične tvrdnje, uključujući da njezine aplikacije promiču tjelesnu dismorfiju i izlažu maloljetne korisnike potencijalno štetnom sadržaju.

Europska komisija, izvršna vlast Europske unije, također ispituje medijskog diva zbog zabrinutosti da ne štiti djecu na internetu i da možda krši zakone EU-a.

Umjetna inteligencija “učitelj s iznimnim znanjem”

Na drugom mjestu tijekom svog pojavljivanja na daljinu na VivaTechu 2024. g. Musk je raspravljao o tome kako vjeruje da će umjetna inteligencija “dramatično utjecati” na obrazovni krajolik u budućnosti, premošćujući praznine u područjima s ograničenim pristupom obrazovanju i pružajući djeci vlastite osobno prilagođene tutore.

“AI je izuzetno obrazovan učitelj, vrlo strpljiv, gotovo uvijek će biti u pravu i može prilagoditi lekcije posebno djetetu”, rekao je. “To bi bilo kao da svako dijete ima Einsteina za učitelja, pa bi to bilo prilično duboko.”

Poslovni čovjek također je upozorio publiku da će AI vjerojatno preuzeti većinu poslova u budućnosti.

Vjerojatno nitko od nas neće imati posao, rekao je Musk.

Prema takvom scenariju, postojao bi univerzalni visoki dohodak, koncept prema kojem svaki član društva prima visok dohodak i ne postoji “nestašica dobara ili usluga”, prema g. Musku.

Međutim, takav bi scenarij vjerojatno ostavio ljude da preispituju svoj smisao života, rekao je biznismen.

“Svaki posao koji netko radi bit će neobavezan, kao ako želite raditi posao koji je poput hobija, možete raditi posao”, rekao je. “Ali inače će umjetna inteligencija i roboti pružiti bilo koju robu i usluge koje želite.”

Izvor: Epoch Times

Continue Reading

Vijesti

Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku

Published

on

Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.

Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.

Oklop i kaciga mikenskog ratnika. Fotografija: Fotografija: Andreas Flouris and Marija Marković, PLOS ONE, 2024, CC-BY 4.0 (Fotor editor. GoArt)

Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci

Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma

Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.

Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?

Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.

Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?

Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.

Procjena potrebnih kalorija

Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.

Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Continue Reading

Vijesti

Legenda o nastanku hrvatskoga grba

Published

on

Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.

Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…

Freska iz 15. stoljeća s hrvatskim grbom

Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.

Povelja iz 1527. kojom hrvatski velikaši biraju Ferdinanda I. Habsburškog za kralja

Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.

Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.

Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.

Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved