Connect with us

Vijesti

Didier RAOULT – Sabotaža ili nemar? – Znanstvena studija o lijeku protiv koronavirusa…

Published

on

Hoće li o ovome presuditi francusko parlamentarno povjerenstvo ?

Dok pišemo ovaj članak, mainstream mediji su se raspisali o neučinkovitosti tretmana profesora Didiera Raoulta. Upravo izašla studija govori da tretman profesora Raoulta nije učinkovit, čak što više da izaziva više problema nego koristi. Međutim, perfidno se prešućuje moguća sabotaža. Donosimo analizu cijele priče, a vi presudite što je istina.

Izgubljena su dva mjeseca tijekom koja nije primijenjena terapije protiv Covid-19, koju su predložili profesor Didier Raoult i njegov tim? Profesor Didier Raoult tvrdi da će ovo morati ispitati istražna parlamentarna komisija – prenosi s France Soir-a, Logicno.com.

Ovaj je članak plod brojnih dokumentarnih pretraga, ali i intervjua. Danas smo stekli intimno uvjerenje da je za rezultat kliničkog ispitivanja Discovery potrebna ozbiljna polemika. Velika je vjerojatnoća da se radi o velikom skandalu. Samo pažljiva analiza ove drame, omogućava njeno razumijevanje.

ŽELJA PREDSJEDNIKA

5. ožujka Didier Raoult – koji još nije objavio ništa – susreće se s predsjednikom Republike i razgovara s njim o svom radu. Čini se da kontakt ide dobro. Prije 17. ožujka predsjednik Republike, zainteresiran za ovaj problem, zatražio je od svog ministra zdravlja Oliviera Vérana da pokrene odobrenja za klinička ispitivanja kako bi se proučio klorokin na kome Didier Raoult već radi.

Profesor Didier Raoult objavio je 17. ožujka jednu studiju koja će biti dopunjena drugom 27. ožujka. Prethodno objavljeni rezultati 17. ožujka potiču uporabu hidroksiklorokina u kombinaciji s azitromicinom protiv Covid-19. Primjenom ove terapije nestajanja virusa dolazi nakon 6 dana liječenja u više od 50% slučajeva, ako se koristi samo hidroksiklorokin i nestanak u velikoj većini – ali u vrlo malom uzorku – ako se doda azitromicin. Međutim, mnoge su kritike upućene zbog metodološkog pristupa studije Didiera Raoulta, a pojavljuju se mnogi glasovi koji govore kako ova studija ne znači ništa. Pojavljuju se svađe oko metodologije. Upravo u tom kontekstu postaje očigledno da se protokol profesora Raoulta mora proučavati metodologijom bez ikakvih kritika i stoga mora biti uključena u kliničko ispitivanje studije Discovery.

UKLJUČIVANJE HIDROKSIKLOROKINA U KLINIČKOM ISPITIVANJU DISCOVERY

Istraživači koji rade na kliničkom ispitivanju Discovery slažu se – čini se oklijevajući – da u svoje ispitivanje uključe i četvrti element, hidroksiklorokin. Tako je sam hidroksiklorokin dodan 22. ožujka 2020. kao antivirusni potencijal kliničkom ispitivanju Discovery.  Ispitivanje su predstavili 23. ožujka na konferenciji za novinare profesori Bruno Lina i Florence Ader. Tijekom ove konferencije za novinare, profesor Bruno Lina objašnjava: “Četvrti element je hidroksiklorokin, to je krak koji je dodan malo na zahtjev WHO-a i francuske države, tako da i za ovu molekulu možemo imati pouzdane rezultate, da znamo postoji li interes ili ne.” Profesorica Florence Ader upotpunjava odgovor na pitanje “Ne postoji zastoj oko ove molekule? Trebamo li biti oprezni ili se naprotiv nadati da je ova molekula čudo rješenje?”, te nastavlja “Ocjenjivat će se kao i ostali i uspoređivati ​​poput ostalih. Za nas to znači da za idemo na pragmatičan test koji treba odgovoriti na pitanja čvrstim znanstvenim argumentima. Stoga će, kao i sve ostale molekule koje se testiraju u ovoj studiji, rezultati i analize biti izuzetno zanimljivi. Vidjet ćemo što je. Na ovoj konferenciji za novinare azitromicin nije spomenula.

Čini se da je kronologija događaja vrlo važna. Zapravo, vjerojatno prije 17. ožujka predsjednik Emmanuel Macron zahtijeva da proučimo klorokin. Ali tek 17. ožujka shvaćamo da sam klorokin ima ograničen učinak i da samo njegova povezanost s azitromicinom daje značajne rezultate. Discovery se stoga smatra legitimnim proučavati samo klorokin, jer je to bio zahtjev predsjednika upućen prije 17. ožujka. Ali Discovery ne uzima u obzir objavu Didiera Raoulta sljedećeg dana, koja precizira da mu je apsolutno potrebno dodati azitromicin, jer su rezultati mnogo bolji.

DISCOVERY SUGERIRA DA ĆE BRZO REAGIRATI NA RAOULTOV ZAHTJEV

Istraživači koji rade na Discoveryju sugeriraju da će rezultati otkriti djeluje li Raoultov protokol ili ne. Ne izgovarajući to izravno, kliničko ispitivanje Discovery nagovijestilo je, posebno na tiskovnoj konferenciji koja je javno dostupna.

Nakon toga, ova insinuacija postaje potvrda uključujući i one koji sudjeluju u ovom testiranju. Slijedom toga, ovu tvrdnju preuzima veliki broj medija: novine i televizije. Zbog toga smo mogli iznova i iznova čuti kako će nam kliničko ispitivanje Discovery donijeti određeni rezultat i to brzo, te potvrditi valjanost ili ne, protokola profesora Raoulta. Dok se glas mnogih ljudi i liječnika diže sa zahtjevom da se hidroksiklorokin koristi za borbu protiv koronavirusa, ministar zdravlja Olivier Véran podsjeća da su nade nastale liječenjem ponekad bile narušene. Ministar je 22. ožujka 2020. za LCI izjavio: “Ako bi ovaj tretman bio učinkovit, ponudili bismo ga bez odlaganja Francuzima”, te dodao da je “nekoliko pacijenata liječenih u francuskim bolnicama eksperimentiralo s tim tretmanom. Na kraju, dodaje: “u roku od 15 dana trebali bismo imati konsolidirane podatke”, a ako izračunamo to će biti do 5. travnja.

NESPOSOBNOST DISCOVERYJA DA ODGOVORI NA PITANJE

U stvari, kliničko ispitivanje Discovery uopće ne ponavlja Raoultov protokol. Stoga ne može odgovoriti na pitanje učinkovitosti ili ne liječenja koje se temelji na dva kriterija: kombinacija hidroksiklorokina i azitromicina, i to čim se pojave prvi simptomi.

Didier Raoult i njegov tim potvrđuju da: “Uporaba samo hidroksiklorokina ima relativnu djelotvornost. Samo kombinacija dvaju lijekova je stvarno učinkovita. Vrijednost ovog liječenja je u tome da lijekove treba dati odmah, prije pojave upale pluća, jer učinkovitost u teškim uvjetima je ograničena”.

Didier Raoult u jednom od videa koje objavljuje od početka zdravstvene krize izjavljuje: “moj terapijski protokol uglavnom je namijenjen pacijentima s umjerenim, srednjim ili početnim oblicima pogoršanja… Na terapijskom planu, ono što vidimo je da pacijenti, kada imaju respiratorni zastoj i vrate se na intenzivnu njegu, gotovo da više nemaju virusa. Tada je prekasno za liječenje ljudi antivirusnim lijekovima”.

Međutim, kliničko ispitivanje Discovery ne slijedi ovaj protokol u ove dvije točke. Kliničko ispitivanje, koristi samo hidroksiklorokin, a ne kombinaciju dvaju lijekova  tj.  i ​​azitromicin, osim u već uznapredovalom upalom pluća, a ne kada se  pojave prvi simptomi.

Stoga je pogrešna tvrdnja da će nam kliničko ispitivanje Discovery omogućiti da kažemo djeluje li liječenje dr. Raoulta ili ne. Još gore, način dizajniranja ovog kliničkog ispitivanja može samo fatalno dovesti do dokazivanja da hidroksiklorokin ne djeluje.  Bivši ministar zdravstva Philippe Douste-Blazy također je to napomenuo na televiziji.

26. ožujka, profesor Didier Raoult rekao je u intervjuu internetskom časopisu Marcelle, o kliničkom ispitivanju Discovery i njegovom protokolu: “Da smo htjeli dokazati da to ne djeluje, učinili bismo to na drugi način. Nakon svega ovoga uslijedit će parlamentarna istraga i bit će krvava, kao slučaj kontaminirane krvi. A bit će još gore ako vlada odluči uskratiti pristup lijeku.”

Stoga je legitimno zapitati se je li izbor Discoveryja da izbaci jedan lijek namjeran da se pokaže kako liječenje profesora Raoulta ne djeluje ili se radi o inerciji i brzina slijeda događaja koja nije omogućila primjenu protokola profesora Raoulta. Zapravo, postoji samo 6 dana između prve studije tima Didiera Raoulta od 17. ožujka i uvrštavanja hidroksiklorokina u Discovery, što je učinjeno 22. ožujka.

26. ožujka, u intervjuu za Le Monde, dr. Gilles Pialoux, specijalist za zarazne bolesti i voditelj odjela za zarazne i tropske bolesti u bolnici Tenon, na postavljeno pitanje: “U ispitivanju Discovery, zašto Hidroksiklorokin nije povezan s azitromicinom, kada se čini da u kombinaciji s njim daje bolje rezultate?” slijedi odgovor “Hidroksiklorokin će se usporediti kao i ostale molekule. Ni više ni manje”, što već tada otkriva namjeru da se protokol profesora Raoula ne validira.

POKRETANJE KLINIČKOG ISPITIVANJA HYCOVID, JOŠ UVIJEK BEZ AZITROMICINA

31. ožujka pokrenuto je dvostruko slijepo ispitivanje „Hycovid“, Sveučilišne bolnice Angers radi provjere učinkovitosti hidroksiklorokina na 1.300 pacijenata koji pate od manje teških oblika od onih koji su upisani u Discovery. Odsustvo azitromicina opravdano je činjenicom da kombinacija ove dvije molekule predstavlja visoki rizik od srčane toksičnosti. Hycovid ispitivanje precizira: “Oni će imati 75 i više godina, populacija u kojoj je rizik od pogoršanja dovoljno visok da mjeri učinkovitost studije. Postoji li smiješna  nova namjera kojom se pokušava dokazati da protokol Didiera Raoulta ne djeluje? Ne znamo. U ovom trenutku, čini se da predsjednik Republike nije svjestan ili nije shvatio činjenicu da testovi Discovery i Hycovid neće moći odgovoriti na pitanje o valjanosti Raoultovog protokola. Postoji dvojba jesu li ministar zdravlja Olivier Véran i generalni direktor zdravstva Jérôme Salomon bili svjesni situacije ili ne.

INFORMIRANJE PREDSJEDNIKA

Predsjednik Republike upozoren je na problem, bilo da su ga upozorili suradnici, zastupnici ili mediji. Mora se reći da nastup Didiera Raoulta 26. ožujka nije prošlo potpuno nezapaženo. Osim toga, početkom travnja predsjednik Republike, premijer i svih 577 zastupnika Parlamenta, kao i pedesetak novinara i medija, dobivaju pismo e-poštom u kojem su detaljno informirati o ovom problemu vezanog za kliničko ispitivanje, kao što je prethodno opisano.

Svejedno, u tom procesu, vjerojatno početkom travnja, Emmanuel Macron zahtijeva da odmah testiramo protokol profesora Raoulta. Le Canard enchaîné je 8. travnja napisao da “ako kontroverza i dalje buja, prije svega su za to krive zdravstvene vlasti koje su prvo odbile eksperimentirati na pacijentima na početku njihove bolesti s kombinacijom, antivirusa klorokina i s antibiotikom azitromicinom. Europska studija pod nazivom Discovery uzima u obzir poznati klorokin, ali ga testira samo na teško bolesnim pacijentima i bez dodavanja gore spomenutog antibiotika“. Novine preciziraju da je isti problem u ostalim istraživanjima, posebno onima koja su proveli “CHU-ovi iz Amiensa, Tourcoinga i Valenciennesa koji proučavaju samo učinke klorokina i samo na pacijentima s visokim rizikom nepovoljnog tijeka…”. “U pokušaju da se zaustavi vatra”, Emmanuel Macron je osobno govorio o toj temi. Stoga je naredio “hitno testiranje Raoultovog protokola kakav se u Marseilleu primjenjuje”.

Stoga, na zahtjev ministra zdravstva Oliviera Vérana, Univerzitetske bolnice u Montpellieru i Angersu koje nisu dio Discovery studija moraju eksperimentirati s protokolom koji je preporučio Didier Raoult.

JE LI KONAČNO TESTIRAN RAOULT PROTOKOL? NE BAŠ.

Međutim, nije tako jednostavno promijeniti studiju Discovery u tijeku ili studiju Hycovid pokrenutu 31. ožujka. Međutim, Sveučilišna bolnica Angers, u sklopu studije Hycovid, odlučuje da će također moći testirati neke pacijente za azitromicinom i klorokinom, kao i neke pacijente na samo azitromicin, što nije proučavano u prvoj studiji Raoulta. Stoga se može reći da test protokola Raoult u potpunosti ostaje na marginama Hycovid studije.

Nakon predsjedničkog zahtjeva, također je odlučeno da se hitno pokrene novo kliničko ispitivanje u drugim Sveučilišnim bolnicama. Dakle, Sveučilišna bolnica u Montpellieru 10. travnja 2020. najavila je pokretanje randomiziranog pokusa Covidoc, neovisno o ispitivanjima Discovery i Hycovid, kako bi se ispitala učinkovitost dualne terapije “hidroksiklorokin + “azitromicin” u usporedbi sa samo hidroksiklorokinom sa 150 bolesnika s pneumonijom koji opravdavaju hospitalizaciju. Međutim, možemo primijetiti da opet nije sasvim isti protokol kao kod Didiera Raoulta, jer on vodi računa, ne samo o ljudima koji opravdavaju hospitalizaciju, nego tretira sve pacijente: teške koje trebaju hospitalizaciju, asimptomatske i one koji ne zahtijeva hospitalizaciju.

MEDIJI POSTUPNO PREUZIMA TEMU

2. i potom 4. travnja profesor Christian Perronne kritizira studiju Discovery u Marianne, a zatim u France-Soir, rekavši da Discoveryju u kliničkom ispitivanju nedostaje etika ne sljedeći protokol. Posebno tvrdi: “Što se tiče studije Discovery, ona ne uzima u obzir protokol profesora Raoulta (hidroksiklorokin i azitromicin čim se pojave prvi simptomi), već samo hidroksiklorokin, i to u slučajevima pogoršane patologije. Zbog toga ovaj test pokazuje nepostojanje etike.  Pacijentima je rečeno da će se izvući, ali neki se neće ni liječiti, pritom su svjesni vrlo visoke brojke smrtnosti od ove bolesti.”

9. travnja Jérômeu Salomonu, generalnom direktoru za zdravstvo, postavljeno je pitanje tijekom televizijskog programa Covid-19: “Od svih studija provedenih u Francuskoj i Europi, postoji li studija koja točno koristi protokol koji je u Marseilleu implementirao doktor Raoult iz IHU-a?”. On odgovara: „Ovaj se prijedlog koristi u velikom broju međunarodnih protokola i francuskih protokola. Na kraju ovih dobro provedenih kliničkih ispitivanja imat ćemo pozitivne ili negativne rezultate.” Međutim, tog dana 9. travnja, nije bilo nove studije, budući da je studija Covidoc pokrenuta sljedećeg dana. Osim ako ne smatra da su studije Discovery i Hycovid sposobne odgovoriti na pitanje? Što nije slučaj, vidjeli smo.

Novine Liberation 10. travnja napisale su članak posebno na tu temu, naslovljen: “Je li istina da kliničko ispitivanje Discovery ne dopušta testiranje protokola profesora Raoulta?” Novine potvrđuju da ispitivanje Discovery ne obuhvaća ove asimptomatske do umjerene slučajeve kod ljudi bez faktora rizika i da Discovery testira samo hidroksiklorokin, bez kombinacije s azitromicinom.

Autorima kliničkog ispitivanja Discovery postavljaju se pitanja se sa svih strana, a oni pokušavaju nekako ugasiti vatru. Brane se najbolje što mogu, ali njihovo je objašnjenje teško shvatiti. Prema profesoru Perronneu, “na pitanje nedostatka povezanosti hidroksiklorokina s azitromicinom, istraživači studije, dobri studenti, odgovaraju da je potrebno procijeniti samo jedan lijek u isto vrijeme i ako na kraju studije hidroksiklorokin djeluje, napravit će se nova studija koja će pokazati prednosti kombinacije. Znači rezultate za dva do tri mjeseca.”

GAŠENJE VATRE!

Predsjednik mora brzo djelovati, ako želi “ugasiti vatru”. To je još istinitije jer ankete pokazuju popularnost Didiera Raoulta. Mnoge osobe traže ublažavanje pravila za recepte hidroksiklorokina s azitromicinom.

9. travnja istog dana – predstavnici kliničkog ispitivanja Discovery ujutro i Didier Raoult popodne kod Predsjednika. Ovo je prilika da mu Didier Raoult ekskluzivno predstavi svoje novo istraživanje na više od 1000 pacijenata. Svi su mediji odjeknuli. Međutim, vjerojatno da bi se poštedjeli svih, ili čak ne odustali, Elysée je inzistirao da ovaj sastanak ne predstavlja “priznanje” metode profesora Raoulta. Izvještaji u medijima sugeriraju da se on savjetuje sa svojim ekspertima za Covid-19, što je potvrdio i predsjednik u svom govoru 13. travnja 2020. godine.

“Htio sam razumjeti svaku moguću opciju, kako bih bio siguran da je sve isprobano što je prije moguće i sa strogošću” Emmanuel Macron 13. travnja 2020. To je dobro odigrano od strane predsjednika Republike, jer popularnost Didiera Raoulta i dalje ostaje u dobroj formi.

16. travnja u intervjuu za RFI predsjednik je potvrdio svrhu svog posjeta Marseilleu:

“Moja je uloga, a to sam učinio kad sam otišao kod profesora Raoulta, da osiguram da ono na čemu radi i to je zaista jedan od naših najvećih autoriteta u ovom domenu.”

DVA IZGUBLJENA MJESECA

Dakle, je li tretman koji je predložio profesor Raoult učinkovit? Vjerojatno ćemo morati pričekati još nekoliko mjeseci prije nego što dobijemo odgovor, kako ističe profesor Christian Perronne u France-Soiru. Rezultate bismo trebali dobiti početkom travnja, ako bi studija Discovery odmah nastavila s protokolom profesora Raoulta. Međutim, a priori, konačni rezultati ispitivanja koji najviše sliče protokolu profesora Raoulta, odnosno kliničko ispitivanje Covidoc, ne očekuju se do kraja svibnja.

Sva ova tužna povijest nam je uzela dva mjeseca i puno života. Međutim, u slučaju pandemijske krize poput ove koju proživljavamo, dva mjeseca su znatna. Jer ako pretpostavimo da rješenje koje predlažu Didier Raoult i njegov tim djeluje, u dva mjeseca smo mogli učiniti toliko stvari. Mogli smo vrlo brzo pripremiti svu proizvodnju i logistiku za masovnu distribuciju tretmana. Mogli smo spasiti mnoge živote. Mogli smo brzo okončani karantenu. Mogli smo psihološki rasteretiti stanovništvo rekavši im da postoji učinkovit tretman. To rješenje smo mogli izvesti u druge zemlje, posebno najmanje spremne poput Afrike i Latinske Amerike. Mogli smo učiniti toliko, ali ipak bismo morali znati s potpunom sigurnošću, djeluje li ovaj tretman ili ne. A da je odgovor bio da ovaj tretman ne djeluje, brzo bismo mogli jednom i za sva vremena okončati ovu polemiku.

DAKLE, “KONTROVERZA” ILI “SKANDAL”?

Bez sumnje, budućnost će nam reći. Ali jedno je sigurno: ako se ikad liječenje koje je predložio Didier Raoult pokaže djelotvornim, zdravstvene ustanove dužne su objasniti zašto je toliko vremena izgubljeno. A ako se ikad pokaže da je uzrok tih kašnjenja u “ego svađama” onda možemo govoriti o “skandalu zdravstvenih vlasti”.

Još gore bi bilo ako bi se pokazalo da je moguća tajna suradnja s farmaceutskim tvrtkama mogla utjecati na određene protokole i na smjer studija, kao što su neki već tvrdili. Otvaranje parlamentarne istrage tada bi postalo neizbježno. Kao što je sam Didier Raoult sugerirao o kliničkom ispitivanju Discovery: “Nakon ovoga bit će parlamentarna istraga i bit će krvava. Evo pitanja na koja bi trebala odgovoriti ova istražna komisija:

Zašto klinička ispitivanja Discovery i Hycovid nisu odmah uzela u obzir protokol dr. Raoulta? Tko je donio te odluke i kako ih opravdava? Što je s hrvatskom, bosansko-hercegovačkom, srpskom… znanstvenom zajednicom i političarima?

Ništa. Vidjeli smo članove kriznog stožera kako su sposobni brojati mrtve i zaražene. Vidjeli smo da vole kamere i mikrofone. Nije im strano stigmatizirati domaće znanstvenike – svoje kolege – koji, kao i profesor Didier Raoult propituju i žele boljitak svom narodu. U Francuskoj, oprečno mišljenje dolazi do medija i predsjednika. Zamislite samo da Plenković ili Milanović pozovu dr. Lidiju Gajski i dr. Srećka Sladoljeva, te ih pitaju za uzrok njihovih strahova i sumnji? Zašto u našim zemljama Balkana nema oprečnog mišljenja u kriznim stožerima? Zašto u Bosni i Hercegovini specijalna policija uhićuje žene oboljele do prehlade? Na temelju čega je predsjednik Vučić uveo višednevne karantene i dopustio policajcima da šamaraju ljude na ulici za vrijeme izolacije? Tko je dopustio stranim novcem plaćenoj udruzi Faktograf da cenzurira alternativne medije?

Narodi balkanskih država pripadaju europskim narodima, ali nas naša elita još drži u Srednjem vijeku (Mislav P.)

Izvor: France Soir foto-ilustracija: Logicno

Advertisement

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved