Connect with us

Vijesti

D’SOUZA: Dozvola za ubojstvo: Ateizam i masovni ubojice u povijesti (2. dio)

Published

on

Kad uspoređujemo zločine religije i zločine ateizma, važno je primijeniti dosljedan standard. Filozof Daniel Dennett oslanja se na takav standard u svojoj knjizi Breaking the Spell.

On predlaže da se religija prosuđuje po svojim posljedicama ili, kako Biblija kaže, “po njezinim plodovima ćete ih znati”. Dennetta nije osobito briga jesu li te posljedice namijenili osnivači religija ili one predstavljaju njezine najviše vrijednosti. “Istina je da su religiozni fanatici rijetko, ako ikada, inspirirani ili vođeni najdubljim i najboljim načelima tih vjerskih tradicija. Pa što? Terorizam Al-Qaede i Hamasa još uvijek je odgovornost islama, a podmetanje bombi u klinike za pobačaj još uvijek je odgovornost kršćanstva.” Sve to je u redu. Prihvatimo Dennettov standard. No, po ovom istom kriteriju, milijuni ubojstava koja su počinili Staljin, Hitler i Mao — da ne spominjemo ona koja su počinili “manji” tirani — sve to je odgovornost ateizma.

No, Steven Weinberg želi i ovce i novce. Weinberg očigledno vjeruje da zločini religijskih režima odražavaju pravo lice religije, dok zločini ateističkih režima odražavaju iskrivljenje ateističkog duha racionalnog i znanstvenog istraživanja. Po Dennettovim standardima, ovo je eskiviranje. Ako kršćanstvo mora odgovarati za Torquemadu, ateizam mora odgovarati za Staljina. Isto tako, ako obični kršćanin koji nikad nije nikog spalio na lomači mora podnijeti neku odgovornost za ono što drugi samozvani kršćani rade u ime vjere, onda ateisti koji sebe smatraju osjećajnijim, nježnijim tipom ne dobivaju odrješenje zbog strašnih patnji koja su njihova uvjerenja prouzročila u nedavnoj povijesti. Weinberg koristi transparentni trik koji drži kršćanstvo odgovornim za sva zla koja su učinjena u njegovo ime, dok istodobno traži rehabilitaciju sekularizma i ateizma za još gore zločine koji su počinjeni u njihovo ime.

Slično tome, Sam Harris pokušava odriješiti ateizam navodeći da su Staljinizam i Maoizam bili svaki “nešto više od političke religije”. Christopher Hitchens je također koristio slične argumente, sugerirajući da se zbog želje Staljinista i Maoista da zamijene religiju te ideologije također moraju smatrati zamjenskim religijama. Je li religija sada odgovorna ne samo za svoje zločine, već i za zločine koje su počinili ateisti u ime ateističkih ideologija?

Što se tiče nacizma, Harris piše da je “mržnja prema Židovima u Njemačkoj … izravna baština iz srednjovjekovnog kršćanstva.” Doista, “holokaust je označio kulminaciju … dvjesto godina kršćanskog bijesa prema Židovima.” Dakle, “svjesno ili ne, nacisti su bili agenti religije.” Ateističke web stranice rutinski tvrde da je Hitler bio kršćanin jer se rodio kao katolik, nikada se nije javno odrekao svog katolicizma i napisao u Mein Kampf: “Braneći sebe protiv Židova, ja se borim za djelo Gospodnje.”

Koliko su uvjerljive ove tvrdnje? Hitler je rođen kao katolik isto kao što je Staljin rođen u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, a Mao podignut kao budist. Ove činjenice ne potvrđuju ništa, pošto mnogi ljudi odbijaju svoj vjerski odgoj kao što su to činila i ova trojica. Od ranih dana, piše povjesničar Allan Bullock, Hitler “nije imao vremena za katolički nauk, smatrajući ga religijom prikladnom samo za robove i prezirući njegovu etiku.” Kako onda možemo uzeti u obzir Hitlerovu tvrdnju da je u izvršavanju svog antisemitskog programa on bio instrument božanske providnosti? Tijekom uspona na vlast, Hitler je trebao podršku njemačkog naroda — bavarskih katolika i pruskih luterana — i kako bi to osigurao, povremeno je koristio retoriku poput “Ja radim Gospodinovo djelo”. Tvrdnja da ovo čini Hitlera kršćaninom znači brkanje političkog oportunizma s osobnim uvjerenjima. Hitler je sam rekao u Mein Kampf da njegove izjave u javnosti moraju biti shvaćene kao propaganda koja nema veze s istinom, već su osmišljene da utječe na masu.

Nacistička ideja arijskog Krista koji koristi mač kako bi očistio zemlju od Židova — ono što je Hitler svojevremeno nazivao “pozitivnim kršćanstvom” — bila je očigledno drastično odstupanje od tradicionalnog kršćanskog razumijevanja i kao takvo osuđeno je od pape Pija XI u to vrijeme. Štoviše, Hitlerov antisemitizam nije bio religijski, već rasni. Židovi nisu bili proganjani zbog svoje religije — mnogi njemački Židovi bili su u potpunosti sekularni u svom načinu života — nego zbog svojeg rasnog identiteta. To je bilo etnička, a ne vjerska oznaka.

Možemo vidjeti razliku gledajući stavove prema Židovima u srednjovjekovnoj Europi. U Španjolskoj 15. stoljeća, Židov je mogao izbjeći kršćanski progon jednostavnim preobraćanjem u kršćanstvo. Ferdinand i Izabela nisu se protivili boravku etničkih Židova u Španjolskoj; oni su se protivili prakticiranju judaizma jer su željeli biti u cijelosti katolička zemlja. Hitlerov prigovor Židovima, s druge strane, nije bio vjerski. Židov nije mogao pobjeći iz Auschwitza moleći: “Neću više prakticirati judaizam”, “Ja sam ateist” ili “Preobratio sam se na kršćanstvo”. To Hitleru nije ništa značilo jer je vjerovao da su Židovi inferiornog rasnog podrijetla. Njegov antisemitizam je bio sekularni.

Hitlerovi razgovori za stolom, razotkrivajuća kolekcija Führerovih privatnih mišljenja prikupljenih od bliskih suradnika tijekom ratnih godina, pokazuju Hitlera kao bijesno anti-religijski nastrojene osobe. Nazvao je kršćanstvo jednom od velikih povijesnih “pošasti” i rekao o Nijemcima: “Budimo jedini ljudi koji su cijepljeni protiv ove bolesti.” Obećao je da će “vulgarnošću uništiti kršćanstvo”. Zapravo, optužio je Židove zbog izuma kršćanstva. Također je osudio kršćanstvo zbog njegovog protivljenja evoluciji. Hitler je zadržao poseban prezir za kršćanske vrijednosti jednakosti i suosjećanja, koje je smatrao slabostima. Hitlerovi glavni savjetnici — Goebbels, Himmler, Heydrich i Bormann — bili su ateisti koji su mrzili religiju i nastojali iskorijeniti njezin utjecaj u Njemačkoj.

Neki ateistički pisci poput Christophera Hitchensa nastojali su gurnuti Hitlera u religijski kamp ukazujući na nacizam kao “kvazi-poganski fenomen”. Hitler je možda bio politeist koje je obožavao poganske bogove, kažu ovi pisci, ali politeizam je i dalje teizam. Ovaj argument ne prepoznaje razliku između drevnog paganizma i modernog paganizma. Istina je da su se Hitler i nacisti snažno oslanjali na drevne arhetipove — uglavnom nordijske i teutonske legende — kako bi svojoj viziji dali mističnu auru. No, to je bio sekularni misticizam, a ne religijski misticizam. Drevni germanski narodi vjerovali su u svoje poganske bogove. Hitler i nacisti su se, međutim, oslanjali na drevne mitove u modernom obliku koje su im pružili Nietzsche i Wagner. Za Nietzschea i Wagnera, istinitost drevnih mitova nije bila upitna. Wagner nije više vjerovao u skandinavskog boga Wotana nego je Nietzsche vjerovao u Apolona. Za Hitlera i naciste, drevni mitovi bili su važni jer su mogli dati dubinu i značenje sekularnoj rasnoj zamisli svijeta.

Dinesh D’Souza je konzervativni politički komentator, autor i filmaš. Ovo je isječak iz njegove knjige “What’s So Great about Christianity” koju možete kupiti na Amazonu.

D’SOUZA: Dozvola za ubojstvo: Ateizam i masovni ubojice u povijesti (1. dio)

Advertisement

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved