Connect with us

Vijesti

Hrvatski Plan B u slučaju raspada NATO saveza

Published

on

Dolaskom Trumpa na vlast u SAD-u sve češće se govori o mogućnosti raspada NATO saveza. Trump zahtjeva poštivanje dogovora o postotno jednakom izdvajanju sredstava iz proračuna za obranu, a to se mnogim europskim državama ne dopada. To su ponajviše oni koji bi rado imali zaštitu američkog vojnog kišobrana, a sami više vole ulagati u gospodarstvo, kulturu, znanost i standard svojih građana.

I u Hrvatskoj mnogi, ne samo ljevičari smatraju kako su izdvajanja za obranu prevelika i kako se time smanjuju izdvajanja za kulturu, obrazovanje, sport ili standard.

Međutim, države koje su proglasile neutralnost i koje stoga izdvajaju puno više novca za obranu obično imaju veći standard od onih koje su članice NATO saveza.

Od svih europskih zemalja najviše za obranu troši Švicarska koja zbog toga nije osiromašila, već naprotiv upravo je proizvodnja za obranu jedan od osnovnih izvora njezinoga bogatstva.

Švicarska obrana se sastoji iz tri dijela; vojna obrana i civilna obrana, te privredna obrana koja osigurava proizvodnju opreme i materijalnih dobara neophodnih za vođenje rata i koja povezuje vojnu i civilnu obranu.

Poduzeća koja su osobito značajna za obranu, i u miru funkcioniraju koristeći se isključivo domaćim resursima bez obzira na ekonomsku opravdanost.

Vojska i civilna zaštita su ustrojene na teritorijalnom principu. Zahvaljujući tome što osobno naoružanje drže kod kuće i što često vježbaju mobilizacija pričuvnih brigada traje od nekoliko sati do naviše 48 sati.

Osim vojske, sve općine veće od 1.000 stanovnika, dužne su nabaviti opremu i obučiti terenske odrede civilne obrane, te izgraditi građevinske objekte neophodne za zaštitu stanovništva. Iako imaju puno više općina po glavi stanovnika nego Hrvatska to za njih nije problem pošto su načelnici malih općina često volonteri, ali imaju svoje vatrogasce i druge postrojbe za zaštitu.

Poduzeća koja zapošljavaju više od 100 radnika, te bolnice i zdravstvene ustanove, koje imaju više od 50 kreveta, obavezne su organizirati i opremiti svoje odrede civilne obrane.

Svi vlasnici zgrada također moraju izraditi skloništa, a postoje i javna skloništa u velikim gradovima i na svim mjestima gdje je velika koncentracija stanovništva. Ova skloništa moraju imati mjesta za najmanje 100 ljudi. Sve to puno košta pa Švicarci po glavi stanovništva za vojnu obranu i civilnu zaštitu izdvajaju daleko najviše među razvijenim zemljama. Budući da gotovo sav novac izdvojen za obranu i zaštitu završava na računima domaćih poduzeća upravo su ulaganja u obranu veliki izvor radnih mjesta i visokog standarda.

Njemačka nakon izgradnje plinovoda sjeverni tok postaje sve bliža Rusiji, te se zemlje bivšeg Varšavskoga saveza pitaju bi li u slučaju napada iz Rusije razvijene države NATO saveza stale u njihovu obranu.

Nakon što je Trump počeo vršiti pritiske na europske države za povećanju obrane počele su se javljati procjene kako bi se NATO savez mogao i raspasti. Prvi je to javno izjavio Francuski predsjednik Macron. Nakon tih Macronovih procjena Estonski ministar unutarnjih poslova Mart Helme u intervjuu za finski list Iltalehti izjavljuje kako će baltičke zemlje pripremiti “rezervni plan”, jer više nema nade za NATO.

Takvo raspoloženje se širi i na Poljsku, pa i na ostale manje države istoka Europe.

U takvoj situacije i Hrvatska mora početi misliti što učiniti u slučaju raspada NATO saveza. Ulaskom u ovaj savez Hrvatska je učvrstila svoju sigurnost, ali svatko tko ozbiljno razmišlja o svojoj sigurnosti za svaki mogući scenarij mora imati svoje riješenje.

Svaka organizacija ili država koja nema u pripremi plan B nije ozbiljna ni država ni organizacija.

Najveća potencijalna opasnost za Hrvatsku dolazi od našeg najvećeg susjeda a to je Srbija. Odmah iza je BiH. Opasnost od ostalih susjeda je puno manja, ali to ne znači kako ta opasnost ne postoji.

Kako bi se umanjila potencijalna opasnost mogućnost hrvatska politika mora graditi prijateljske odnose sa svim susjednim državama, ali političari moraju u svakom trenutku biti svjesni kako osobno prijateljstvo nije i geostrateško prijateljstvo. Osobni “prijatelji” često znaju biti najveći tajni strateški protivnici koji znaju protiv nas voditi hibridni rat istovremeno dok nas grle na raznim diplomatskim sastancima. Zbog toga političari moraju također voditi tajnu politiku; “neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj”. U skladu sa time hrvatski diplomati bi morali osobitu pažnju uložiti u zbližavanje sa susjedima našeg potencijalno najopasnijeg protivnika a to je Srbija. Stoga bi trebalo puno više ulagati u dobre odnose sa Mađarskom, Rumunjskom, Bugarskom, Makedonijom, Albanijom, Kosovom i Crnom Gorom.

Hrvatska mora u svakom trenutku biti sposobna obraniti se od dvije najveće opasnosti, a najopasnija situacija je rat protiv udružene Srbije i BiH. Najveći srpski strateški interes je izbiti na more u predjelu Dubrovnika, dok je najveći strateški interes Bošnjaka dolinom Neretve izbiti na Jadran i osvojiti luku Ploče. U slučaju njihovog udruženog djelovanja Hrvatska bi bila u velikoj opasnosti, osobito ako ih u tome podrže Rusija i Turska. I svi ostali susjedi imaju svoje interese na dijelu našeg teritorija, te i o tome Hrvatska mora voditi računa.

Zbog Turske i Rusije Hrvatska mora puno više ulagati u dobre odnose sa svom državama koje u ovim državama vide potencijalne protivnike, a to su u prvom redu zemlje Višegradske skupine, te one koje su udružene u Inicijativi Tri mora.

Uz jaču suradnju sa svim ovim državama neophodno je puno više ulagati u jačanju svoje obrane i to po uzoru na Švicarsku.

Za jačanje obrane morali bi po uzoru na Švicarsku razviti sustav obaveznog sudjelovanja svih stanovnika u pričuvnim postrojbama vojske, ili civilne obrane.

Sustav vojne proizvodnje također se mora temeljiti na domaćim resursima.

Na svim mjestima većih okupljanja morali bi imati izgrađena skloništa koja bi i u mirnodopskim uvjetima trebali imati nekakvu korisnu funkciju kao što su podzemna skladišta, parkirališta, ili slično.

U izgradnji Hrvatske obrambene infrastrukture morale bi se uključiti sve općine, te javna poduzeća Hrvatske vode, Hrvatske šume i HEP.

Uz čitavu granicu bi morali imati izgrađenu obrambenu cestovnu infrastrukturu koja povezuje sve povišene kote u pograničnom pojasu.

Uz te obrambene ceste, te oko svih gradova i većih sela morali bi izgraditi barem 100.000 obrambenih bunkera maskiranih u samostojeće obiteljske kuće. Sve ovakve kuće morale bi imati armirano betonske podrume sa prozorima na sve četiri strane, a oko njih bi trebalo biti barem 30 metara čistine. Ovakvi bunkeri bi se mogli izgraditi bez ikakvoga troška za državni proračun.

Sve bi se moglo izgraditi beskamatnim kreditima iz primarne emisije novca. Država bi svim hrvatskim vojnicima, policajcima, braniteljima i povratnicima iz inozemstva trebala ponuditi vrlo jeftine građevinske parcele dimenzija najmanje 40×40 metara na svim lokacijama koje su bitne za obranu granica i oko velikih gradova. U tu svrhu bi oko svih gradova trebalo napraviti cestovne prstene uz koje bi se dijelile građevinske parcele.

Svi koji bi dobili građevinsku parcelu morali bi dobiti i beskamatni kredit od HBOR-a za izgradnju obiteljske kuće, pod uvjetom da u roku od 3 godine izgradi samostojeću kuću sa podrumom ispod čitave kuće, te da kuća mora bit najmanje 30 metara udaljena od susjednih objekata visokogradnje. Novac za ovaj projekt HBOR bi trebao dobiti od HNB-a. Pri tome ne bi došlo do nikakve inflacije pošto inflacija dolazi samo onda kada se potražnja za nekim robama poveća iznad postojećih proizvodnih kapaciteta, a to se obično događa kada država iz primarne emisije povećava plaće državnih službenika.

Nekonvencencionalna monetarna politika koja uključuje snažnu emisiju novac u bankarski sektor ne dovodi do inflacije, što je dokazano i u SAD-u, i u Europi u proteklih desetak godina.

Hrvatska ima dovoljne kapacitete za proizvodnju pijeska, šljunka, cementa i opeka čak i u slučaju udvostručenja potražnje, te pojačana izgradnja obiteljskih kuća ne bi dovela do poskupljenja ovih materijala. Jedini problem je nedostatak radne snage, ali taj problem bi se mogao riješiti izmjenom zakona o građenju kako bi vlasnici obiteljskih kuća mogli sami svojim radom graditi kuću za svoje potrebe, bez obaveznog angažiranja nekog građevinskog poduzeća. Time bi se stvorila mogućnost da vlasnici grade svoje kuće u svom slobodnom vremenu, te se nedostatak građevinskih radnika ne bi osjetio.

Ovakvim postupkom organizacije jačanja obrambene infrastrukture čitav posao bi se mogao završiti za 5 do 10 godina.

Istovremeno bi snažno ojačala građevinska industrija, a time i porezni prihodi države prodajom pijeska, šljunka, kamena i cementa, što i danas imamo, ali ih nedovoljno koristimo. Porasla bi i industrija opremanja kuća namještajem pa bi i tu država zaradila. Multiplikativni faktor rasta proizvodnje u građevinskom sektoru je oko 8, što znači kako se na jednu kunu uloženu u građevinske objekte zaradi još osam u pratećim industrijama. Sličan odnos je i u otvaranju radnih mjesta pa bi se izgradnjom ovakve obrambene infrastrukture povećao broj radnih mjesta i u svim drugim industrijama. Više radnih mjesta bi dovelo do rasta plaća, a to bi rezultiralo znatnim povećanjem broja onih Hrvata koji se vraćaju iz inozemstva.

I tako bi primjenom švicarskog obrambenog modela Hrvatska mogla dostići i Švicarski standard. Tihomir Čuljak /Novenews

Vijesti

Elon Musk razotkrio Metu: “Djeca se treniraju društvenim mrežama, a AI se koristi za ‘maksimiziranje dopamina’

Published

on

Elon Musk upozorava da se djeca treniraju društvenim mrežama, razotkriva užas u kojem se AI koristi za ‘maksimiziranje dopamina’ (usmjeravanje ponašanja prema nagradi , pa i mogućoj ovisnosti) – piše Katabella Roberts u The Epoch Times.

Američki biznismen Elon Musk obraća se sudionicima putem videokonferencije tijekom 8. izdanja sajma tehnoloških startupa i inovacija Vivatech, u izložbenom centru Porte de Versailles u Parizu, 23. svibnja 2024. (slika: sreenshot/X)

Biznismen Elon Musk upozorio je roditelje na rizike koje njihova djeca provode previše vremena na društvenim mrežama, navodeći da se umjetna inteligencija (AI) učinkovito koristi kako bi se osigurala maksimizacija dopamina.

G. Musk, koji je vlasnik platforme društvenih medija X, izdao je upozorenje dok je govorio na tehnološkoj konferenciji VivaTech 2024 u Parizu u četvrtak, gdje se pojavio na daljinu putem web kamere.

Izvršni direktor Tesle pozvao je roditelje da ograniče količinu vremena koje svojoj djeci dopuštaju na društvenim mrežama, ističući sve veće rizike povezane s naprednom tehnologijom, osobito kada je riječ o algoritmima koji izazivaju ovisnost i koji djecu tjeraju da skrolaju na internetu.

“Brinem se da se današnja djeca obučavaju na društvenim mrežama”, rekao je g. Musk, dodajući da su algoritmi umjetne inteligencije “u osnovi maksimizatori dopamina”.

“Dakle, pokušavaju maksimizirati količinu dopamina koju dobivate gledajući ekran”, nastavio je. “Dakle, rekao bih, potaknuo bih roditelje da ograniče količinu društvenih medija koje djeca mogu vidjeti jer ih je programirala umjetna inteligencija koja maksimizira dopamin.”

G. Musk je kasnije podijelio video svog pojavljivanja na tehnološkoj konferenciji na svom X računu, napisavši uz njega: “Mnogi društveni mediji su loši za djecu, jer postoji ekstremno natjecanje između AI-ova društvenih medija za povećanje dopamina!”

Njegovi komentari dolaze dok se nastavljaju tužbe protiv Facebookove matične tvrtke Meta, koja također posjeduje Instagram.

U jednoj od tih tužbi, koju su podnijeli državni odvjetnici 33 savezne države, navodi se da je div društvenih medija osmislio i implementirao štetne značajke — uključujući umjetnu inteligenciju — kako bi iskoristio mlade korisnike i njihovu osjetljivost na ovisnost, čime je pomogao potaknuti krizu mentalnog zdravlja mladih.

Od Meta-e izmijenjena ‘društvena stvarnost’ mladih Amerikanaca’

“Meta je iskoristila snažne tehnologije bez presedana kako bi privukla, angažirala i naposljetku uhvatila u zamku mlade i tinejdžere”, stoji u pritužbi. “Njegov motiv je profit.”

Algoritmi Metine platforme, dodaje se u tužbi, dovode do toga da se korisnici spuštaju u “zečje rupe”, gdje obično ostaju dulje vrijeme, dok je tvrtka “duboko promijenila psihološku i društvenu stvarnost generacije mladih Amerikanaca” kroz tehnologije koje potiču angažman.

U tužbi se također navodi da je div društvenih medija aktivno radio na prikrivanju bilo kakvih dokaza u vezi s psihičkom štetom koju tvrtka uzrokuje.

Meta je oštro negirala tvrdnje iznesene u tužbi.

Međutim, tvrtka se također suočava s nizom drugih tužbi koje navode slične tvrdnje, uključujući da njezine aplikacije promiču tjelesnu dismorfiju i izlažu maloljetne korisnike potencijalno štetnom sadržaju.

Europska komisija, izvršna vlast Europske unije, također ispituje medijskog diva zbog zabrinutosti da ne štiti djecu na internetu i da možda krši zakone EU-a.

Umjetna inteligencija “učitelj s iznimnim znanjem”

Na drugom mjestu tijekom svog pojavljivanja na daljinu na VivaTechu 2024. g. Musk je raspravljao o tome kako vjeruje da će umjetna inteligencija “dramatično utjecati” na obrazovni krajolik u budućnosti, premošćujući praznine u područjima s ograničenim pristupom obrazovanju i pružajući djeci vlastite osobno prilagođene tutore.

“AI je izuzetno obrazovan učitelj, vrlo strpljiv, gotovo uvijek će biti u pravu i može prilagoditi lekcije posebno djetetu”, rekao je. “To bi bilo kao da svako dijete ima Einsteina za učitelja, pa bi to bilo prilično duboko.”

Poslovni čovjek također je upozorio publiku da će AI vjerojatno preuzeti većinu poslova u budućnosti.

Vjerojatno nitko od nas neće imati posao, rekao je Musk.

Prema takvom scenariju, postojao bi univerzalni visoki dohodak, koncept prema kojem svaki član društva prima visok dohodak i ne postoji “nestašica dobara ili usluga”, prema g. Musku.

Međutim, takav bi scenarij vjerojatno ostavio ljude da preispituju svoj smisao života, rekao je biznismen.

“Svaki posao koji netko radi bit će neobavezan, kao ako želite raditi posao koji je poput hobija, možete raditi posao”, rekao je. “Ali inače će umjetna inteligencija i roboti pružiti bilo koju robu i usluge koje želite.”

Izvor: Epoch Times

Continue Reading

Vijesti

Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku

Published

on

Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.

Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.

Oklop i kaciga mikenskog ratnika. Fotografija: Fotografija: Andreas Flouris and Marija Marković, PLOS ONE, 2024, CC-BY 4.0 (Fotor editor. GoArt)

Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci

Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma

Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.

Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?

Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.

Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?

Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.

Procjena potrebnih kalorija

Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.

Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Continue Reading

Vijesti

Legenda o nastanku hrvatskoga grba

Published

on

Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.

Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…

Freska iz 15. stoljeća s hrvatskim grbom

Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.

Povelja iz 1527. kojom hrvatski velikaši biraju Ferdinanda I. Habsburškog za kralja

Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.

Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.

Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.

Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved