Connect with us

Vijesti

Igre na velikoj šahovskoj ploči sve zanimljivije, ulozi sve veći

Published

on

Uz vraćanje SAD na veliku scenu, kako se najavljuje sa sastanka G7 (ili kako neki zovu – zvijer sa sedam glava iz Apokalipse) donosi D. Dijanović u HKV.

Promjene na međunarodnoj sceni

Na sastanku država G7 nedavno održanom u Engleskoj pompozno je najavljen veliki povratak Sjedinjenih Američkih Država na globalnu scenu.

Čelnici zapadnih zemalja po prvi su se put zajedno susreli s novim američkim predsjednikom Joe Bidenom, a najvažnija najava koju smo mogli čuti s ovogodišnjeg G7 je ta da će doći do formiranja novoga globalnog zapadnog infrastrukturnog projekta kao odgovora na kinesku inicijativu Pojas i put u koju je do sada uključeno više od stotinu zemalja.

Sličan je projekt svojedobno najavljivao i bivši američki predsjednik Donald Trump. Američka administracija na kinesku inicijativu „Pojas i put“ gleda kao na oblik geopolitičke zavjere i aspiraciju Pekinga da ostvari globalnu nadmoć.

Unatoč Bidenovu inzistiranju da se na kraju sastanka G7 uobliči oštrija poruka prema Kini, ona je ostala tek na deklarativnome pozivu Pekingu da poštuje ljudska prava. Mnoge zapadne države, pa i neke članice G7 nalaze se na Prokrustovoj postelji između sigurnosne suradnje sa SAD-om i ekonomske suradnje s Kinom.

>> Je li incident britanskog ratnog broda s Rusijom bio planiran!? Pronađen tajni vojni dokument na bus stajalištu…

Nedavno održani sastanak G7 predstavlja pokušaj da se, uslijed snažnog jačanja Azije, ponovno nametne zapadno globalno liderstvo iako čak ni ekonomski trendovi ne idu u prilog tome. Udio koji države G7 imaju u ukupnome globalnom BDP-u iz godine u godinu rapidno opada. Kapital se seli prema azijsko-pacifičkoj regiji i tamošnjim najvećim tržištima svijeta.

Za sada nije poznato odakle države G7 namjeravaju namaknuti sredstva za najavljeni globalni infrastrukturni projekt, no jasno je kako će u slučaju njegove nerealizacije kredibilitet država G7 biti opasno doveden u pitanje. Francuski predsjednik Emmanuel Macron još je pred koju godinu istaknuo da Zapad gubi hegemonističku poziciju.

Susret Putina i Bidena

U sklopu posjeta Europi Biden se u Ženevi susreo i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Susret dolazi u vrijeme pojačanih tenzija SAD-a i Rusije, ali i nakon Bidenove izjave u kojoj je ranije Putina nazvao ubojicom. Oni koji su upozoravali da od susreta ne treba očekivati spektakularne rezultate bili su u pravu.

Ipak, dobro je da je do njega došlo i da je otpočeo direktni strateški dijalog čelnika dvije velike sile. Direktna strateška komunikacija državnog vrha dviju velikih sila posljednjih osam godina, od aneksije Krima, na nižoj je razini nego u vremenu hladnog rata.

Produljenje ugovora o kontroli strateškog nuklearnog naoružanja i ranija najava da bi Amerika mogla odustati od sankcija protiv Sjevernog toka 2 (te sankcije jako opterećuju odnose SAD-a i Njemačke) daju naznaku da bi u perspektivi moglo doći do određenog detanta.

Dvojica čelnika dogovorila su nastavak suradnje glede kontrole naoružanja i kibernetske sigurnosti. Ipak, kao i Barack Obama koji je svojedobno govorio o Rusiji kao tek “regionalnoj sili” i Biden nije mogao suspregnuti proturuske osjećaje pa je nakon susreta poručio da Rusija „očajnički želi ostati velika sila”.

Americi nije u interesu suparništvo s Rusijom

Strateški i zdravorazumski gledano, Americi nije u interesu da uz suparništvo s Kinom, koje će – proizlazi to iz svih parametara – dominantno obilježiti budućnost međunarodnih odnosa, još otvara dodatni front s Rusijom i tjera ju u pretjerani kineski zagrljaj.

Današnja Amerika znato je slabija od Amerike koja se konfrontirala sa Sovjetskim Savezom, a Kina je već danas opasniji konkurent od bivšega SSSR-a, za sada na ekonomskoj razini, a to će se sutra reflektirati i na vojnu i geostratešku razinu. Zastupati stoga ideju „dvostrukog obuzdavanja“ Kine i Rusije istodobno, za što se zalažu pojedini jastrebovi među neokonzervativcima i liberalnim intervencionistima, potpuno je nerealno, da ne kažemo suludo.

Henry Kissinger svojedobno je kao Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost doveo do strateškog zaokreta američke i kineske vanjske politike od otvorenog neprijateljstva prema strateškoj suradnji. Time je izoliran SSSR koji je u konačnici propao, no, paradoksalno, stvoren je novi, možda i opasniji strateški rival – Narodna Republika Kina. Kissinger je navodno Trumpu predlagao inverziju strateškog zaokreta iz sedamdesetih godina prošla stoljeća i približavanje Rusiji kako bi se izolirala Kina.

Nije pretjerano izgledno da bi Rusija pristala na takvu politiku (iako i rusko vodstvo latentno strahuje od jačanja Kine, a pojedini ruski sigurnosni stručnjaci upozoravaju na velike nerazmjere u međusobnoj suradnji), no jasno je kako je iz pozicije američkih nacionalnih interesa (nismo sigurno da su to i interesi tzv. Duboke države) određeno zatopljavanje odnosa s Rusijom nužnost.

Posve je nerealno otvarati istodobnu bitku i s Rusijom i s Kinom (taman da se svi saveznici tome unisono priključe), a tretirati danas Rusiju kao nekada Sovjetski Savez predstavlja relikt hladnoga rata koji je suprotan geopolitičkim realnostima.

Ono što je i nakon nekoliko mjeseci Bidenova mandata jasno je to da se ne odustaje od Trumpove politike koja je Kinu označila kao glavnoga američkog geopolitičkog, geoekonomskog i sigurnosnog strateškog rivala. Jedina je razlika što se prema ograničavanju njezina utjecaja sada želi pristupiti obnovom multilateralizma i suradnje sa saveznicima, umjesto Trumpova pristupa koji je više bio bilateralan i temeljio se na pokazivanju američke moći.

No koliko će daleko američki saveznici, od kojih neki imaju velike ekonomske aranžmane s Pekingom, biti spremni ići u prihvaćanju antikineskih politika ostaje nam vidjeti. Kako god, igre i igrice na velikoj šahovskoj ploči sve su zanimljivije, a ulozi sve veći.

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik/HKV foto: Reuters

Advertisement

Vijesti

Pokrenuta nova trojezična inačica povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini”

Published

on

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini

Predstavljena je nova, redizajnirana verzija povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini“, sada dostupna na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal pruža dubinski uvid u komunističke zločine, kršenja ljudskih prava i ideološke temelje totalitarnih režima, s ciljem edukacije globalne publike. Portal je opremljen novim vizualnim identitetom, redizajniranim logom i moderaniziranim korisničkim sučeljem, što omogućava jednostavno pretraživanje i brz pristup obrazovnim materijalima.

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini.

Osim temeljnih informacija, portal nudi detaljne povijesne analize, svjedočanstva, arhivske dokumente i slučajeve, sve s ciljem rasvjetljavanja stvarnosti komunističkog režima.

Sadržaj će se kontinuirano nadopunjavati novim video materijalima, člancima, fotografijama i resursima, s posebnim naglaskom na članke na engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal ne samo da služi kao obrazovni alat za povjesničare, studente i edukatore, već i kao ključni izvor informacija za razumijevanje važnosti očuvanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Također, predstavlja središte Hrvatske međunarodne mreže za istraživanje komunističkih zločina i sjećanje, osnovane u travnju 2024. godine.

Portal je dostupan putem ovdje.

Continue Reading

Vijesti

Boksač Imane Khelif izaziva Trumpa da ga spriječi u borbi protiv žena na Olimpijskim igrama 2028. u Los Angelesu

Published

on

Alžirski boksač Imane Khelif upozorio je da se planira boriti protiv žena tijekom Olimpijskih igara 2028. u Los Angelesu i inzistira da neće dopustiti da ga predsjednik Donald Trump “zastraši”.

U poruci Trumpu, Khelif je rekao da me se Trumpova izvršna uredba o zabrani sportaša u ženskom sportu “ne tiče”.

Trumpova “odluka u vezi s transrodnom politikom u Americi… me ne zastrašuje”, upozorio je.

Khelif tvrdi da se Trumpova naredba ne odnosi na njega jer “nisam transrodna osoba”.

Boksač tvrdi da je žensko, iako DNK testovi dokazuju da je muško.

Khelif je postao kontroverzna osoba nakon što je nasilno pretukao žene u boksu na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.

Bilo mu je dopušteno da se natječe protiv žena na temelju njegovog “rodnog identiteta”, unatoč tome što je više grupa zaključilo da je muškarac.

Međunarodna boksačka asocijacija i Svjetska boksačka organizacija odredile su da je Khelif muškarac.

Tim endokrinologa također je navodno otkrio Khelifovu MRI zdjelice koja je pokazala “odsutnost maternice” i prisutnost “gonada u ingvinalnim kanalima”, što znači testisa u abdomenu.

Tijekom nedavnog intervjua, Khelif je nastavio negirati ove navode.

I dalje tvrdi da je žena, a ne transrodna osoba.

U intervjuu se nadovezao na svoju višemjesečnu kampanju optuživanja javnih osoba za govor mržnje.

“Osvojio sam zlatnu medalju, što je bio najbolji odgovor nakon svih maltretiranja kojima sam bio izložen”, rekao je Khelif.

“Moj odgovor tijekom Olimpijskih igara u Parizu uvijek je bio u ringu.

“A odgovoriti osvajanjem zlatne medalje bilo je još bolje.”

“Vidim sebe kao djevojčicu, baš kao i svaku drugu djevojku”, kasnije je dodao boksač.

“Rođena sam kao djevojčica, odgajana kao djevojčica i cijeli život sam živjela kao djevojčica.”

Khelif je za britansku mrežu ITV rekao da je njegova “pobjeda” u ženskoj boksačkoj kategoriji najvažniji trijumf na prošlim Olimpijskim igrama.

Tvrdio je da to nije imalo samo “etičke” i “atletske” implikacije, nego je njegova “pobjeda” također bila značajna za ideju “sportskog ponašanja”.

Alžirac je priznao da je bio šokiran kada su “šefovi država, poznate ličnosti i bivši sportaši” govorili o iskušenju.

Pitanja o njegovom spolu dovela su do toga da je boksač podnio kaznene prijave zbog govora mržnje u Francuskoj, uključujući tvrdnje o “otežanom kibernetičkom uznemiravanju”.

Autoricu J.K. Rowling, Elona Muska i predsjednika Trumpa sportaš je optužio da šire “mržnju” izražavajući zabrinutost zbog muškaraca koji se bore protiv žena.

Ipak, Khelif je rekao da kritičari govore “bez ikakvih pouzdanih ili dokumentiranih informacija”.

I dalje inzistira na tome da svi dokazi koji pokazuju da je muško nisu “pouzdani”.

“IBA nije priznata od strane Međunarodnog olimpijskog odbora, što znači da ovoj federaciji nedostaje kredibilitet i da joj se ne vjeruje na Olimpijskim igrama”, tvrdi Khelif.

“U ovom trenutku mogu reći da je IBA stvar prošlosti.”

25-godišnjak(inja) je inzistira(la) na tome da izvršna uredba predsjednika Trumpa usmjerena na sprječavanje muškaraca da se natječu u ženskim sportovima neće biti problem na Olimpijskim igrama u Los Angelesu.

Igre u LA-u održat će se tijekom Trumpova mandata.

Iskreno, Khelif je rekao da “nije transrodan”.

“Dat ću vam izravan odgovor: američki predsjednik donio je odluku vezanu uz politiku prema transrodnim osobama u Americi”, rekao je Khelif.

“Nisam transrodna.

“Ovo me se ne tiče i ne zastrašuje me.

“To je moj odgovor.”

“Kao što mi kažemo u Alžiru, oni koji nemaju što skrivati ​​ne trebaju se bojati”, dodao je Khelif.

Kontroverzni zlatni olimpijac namjerava nastupiti na Igrama u Los Angelesu.

Izvješća sugeriraju da će od MOO-a biti zatraženo da zabrani sportaše koji tvrde da su transrodni.

Međutim, Khelifova tvrdnja da on “nije transrodan” mogla bi dovesti do vrlo javnog zastoja koji vodi do igara 2028.

MOO obično prepušta testiranje sportaša i pravila upravljačkim tijelima koja se odnose na svaki sport.

Međutim, nakon što je IBA odbačena od Olimpijskih igara prije Igara 2020., MOO je odlučio samostalno upravljati boksom, što nije uključivalo testiranje spola.

Olimpijske igre koriste samo “rodni identitet” sportaša za određivanje njihove kategorije i ne zahtijevaju dodatne dokaze.

“Naravno, branim sa svime što imam, ovu zlatnu medalju”, zaključio je Khelif.

“Nastavljam svoj san, moje sve.”

Continue Reading

Vijesti

JOŠ NISMO RAŠČISTILI NI SA DRUGIM …a “Franjo” bi sazivao III Vatikanski…

Published

on

Hospitalizirani Franjo najavljuje sazivanje III “Trećeg vatikanskog sabora” kao na novom “crkvenom saboru” sazvanom kao dio “sinodalnog procesa”: Papa odobrio sazivanje postsinodalne Crkvene skupštine 2028, saznaje Rorate Caeli.

Papa Franjo službeno započinje novu fazu u sinodalnom hodu Crkve odobravanjem procesa pratnje koji će kulminirati Crkvenom skupštinom 2028. [Vatican News]

Čekaj, Franjo? Ili “Franjo”?

Radi li to kao “Bidenova” administracija u kojoj je očito toliko stvari odlučeno, a da sam Biden toga nije bio svjestan?

Zato što je pravi Franjo u ozbiljnom trenutku hospitalizacije od 14. veljače, i čini se da nije u poziciji sazvati veliku svjetsku crkvenu skupštinu koja bi se okupila tri godine kasnije.

Vrati li se iz bolnice Gemelli u Vatikan, prvo bi trebao provjeriti je li on zapravo uopće glavni i odgovorni…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved