Connect with us

Vijesti

Ivana Petrović o Milanoviću: “Uspoređivati Kosovo i aneksiju Krima, to nikako ne stoji”

Published

on

Zoran Milanović svojim je izjavama o Kosovu zadobio pažnju ne samo domaćih medija, već i onih ruskih, ali i tabloida bliskih Aleksandru Vučiću.

Ivana Petrović, urednica vanjske politike na Dnevniku Nove TV  komentirala je najnovije izjave predsjednika Zorana Milanovića.

“Meni se danas činilo, po ne znam koji put, ali danas posebno, kao da mi netko čita tekst Williama Faulknera ili May Sinclair, ili nekoga od prvaka romana toka svijesti. Morala sam poslušati više puta da razaberem što je predsjednik Milanović htio reći, ali uspoređivati Kosovo i aneksiju Krima, to nikako ne stoji”, rekla je Petrović.

Istaknula je da je kontekst sasvim drugačiji – Kosovo je proglasilo neovisnost osnovom rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koju je Rusija kao stalna članica tog vijeća podržala. “A podržala je jer je već tada imala u anticipaciji, dugoročnoj, ono što će se danas dogoditi. Naravno, poslije Kosovo nisu priznali.” Podsjetila je i da ta rezolucija, osim što regulira mir na Kosovu, demilitarizaciju, misiju UNMIK-a, KFOR, kaže i da se ovlašćuje UN da sudjeluje u procesu budućnosti Kosova i obvezuje ga da se referira na sporazum u Rambouilletu, “koji je Srbija odbila potpisati, a koji spominje volju naroda Kosova.”

Rusi su se već pozvali na Kosovo

“Sjećam se kao danas kad je Holbrooke došao Miloševiću i dao mu zadnju ponudu, da prihvati taj sporazum, da vrati Kosovu autonomiju i da se sve pokuša riješiti mirnim putem, no on je to odbio. Nakon toga je krenula operacija NATO saveza. Što je Kosovu nakon toga preostalo? Jedino pozivati se na međunarodne dokumente i proglasiti vlastitu neovisnost”, rekla je Petrović.

Istaknula je da se Krim nije na taj način pripojio Rusiji. “Aneksija Krima bila je potpuno protuzakonita, nije se odvijala pod krilom UN-a i međunarodnog prava. Dogodila se nakon nereda u Kijevu, nakon što je Janukovič pobjegao – tada je smijenjena vlada u oblasti Krima i postavljena je proruska vlada, koja je raspisala neki referendum i oni su izglasali otcjepljenje od Ukrajine. I to je strašno. Jedina rezolucija UN-a koja se tiče Krima je ona koja kaže da je protupravno anektiran.

Ono što kaže predsjednik, da su Rusi cinici i da će se pozivati na Kosovo – pa oni su se već pozvali na Kosovo. Malo nakon toga je Putin počeo spominjati Kosovo i uspoređivati s Krimom, dajući sebi pravo aneksije Krima. To ni po čemu nije za usporedbu. Pa kad mu je Obama rekao da je na Kosovu prije toga pobijeno i izmasakrirano na stotine i stotine civila, onda je aneksiju Krima usporedio s ujedinjenjem Njemačke.

Kada ni to više nije držalo vodu, onda je rekao da je Krim 1954. pripojen Ukrajini, kao da je Ukrajina 1954. bila nezavisna država, a ne dio Sovjetskog Saveza.

Upuštati se u ovakve priče, mislim da to nije potrebno. Nije potrebno ni predsjedniku, jer rade veliku štetu, jako loše odzvanjaju i svi iz toga selektivno uzimaju ono što im odgovara. Jedna stvar koju sam danas u onom romanu toka svijesti čula jest ono što je on rekao točno, a to je da je bilo pitanje kad će se netko drugi povesti za primjerom Kosova, ali opet, to nije Rusija. Druge zemlje koje se toga boje nisu priznale Kosovo, primjer je Španjolska. Ima više članica EU-a koje nisu priznale Kosovo iako je u trenutku proglašenja neovisnosti Kosova Europska komisija govorila da će EU kao politička zajednica, dakle sve zemlje članice, priznati Kosovo. Kad se to dogodilo, izašao je Javier Solana, visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, i rekao da će svaka članica Kosovo priznati sukladno svojim nacionalnim preferencama.”

Na pitanje trebaju li Plenković i Milanović napokon sjesti i dogovoriti se o smjernicama vanjske politike, Petrović kaže: “To su odavno trebali. Nepojmljivo mi je da se o ovakvim stvarima kao što je agresija na Ukrajinu mogu razilaziti i da predsjednik može govoriti na ovakav način da postaje zvijezda ruskih medija evo sad i srpskih, što se tiče Kosova. Mislim da su njihovi odnosi trajno i duboko poremećeni. Meni se ovako izvana čini da su te šanse minimalne. Ali, ovakav govor doista mu nije potreban.” Piše Dnevnik.hr

Vijesti

Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku

Published

on

Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.

Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.

Oklop i kaciga mikenskog ratnika. Fotografija: Fotografija: Andreas Flouris and Marija Marković, PLOS ONE, 2024, CC-BY 4.0 (Fotor editor. GoArt)

Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci

Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma

Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.

Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?

Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.

Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?

Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.

Procjena potrebnih kalorija

Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.

Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Continue Reading

Vijesti

Legenda o nastanku hrvatskoga grba

Published

on

Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.

Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…

Freska iz 15. stoljeća s hrvatskim grbom

Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.

Povelja iz 1527. kojom hrvatski velikaši biraju Ferdinanda I. Habsburškog za kralja

Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.

Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.

Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.

Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…

Continue Reading

Vijesti

“Uključi Boga u svoj život i naći ćeš ga …”

Published

on

Mario Žuvela ima jednu nadahnutu, ‘strelovitu’ molitvu/misao, koju dijelimo s vama.

Ima nešto u tome kad Boga uključiš u svoj svakodnevni život. Dobivaš bolji život.

Dublje odnose. Snažnija iskustva. Sve postaje nekako smislenije. Ne nestaju svi tvoji problemi preko noći, ali se preko noći pronalaze rješenja za njih. Jer ih tražiš s Bogom.

Jer pitaš Boga za savjet. U molitvi. U čitanju Svetoga pisma. U osluškivanju vlastitoga srca. 

Mario Žuvela

Dobro jutro. Kreni jutros s Isusom u novi dan i sve će biti lakše!

Pripremaio: don S. Lončar

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved