Vijesti
Ivica Šola: Umro je Giscard d‘Estaign. Ni Europa kakvu je stvarao, izgleda, neće dugo…
Dva gospodina, Mario Valentić i Šimun Cimerman, nezadovoljni epidemiološkim mjerama zatvaranja teretana u kojima vježbaju i mnogi vjernici, odlučili su protestirati. Za te mjere očito im je kriva Katolička crkva, pa su odlučili oskvrnuti crkvu u župi Duha Svetoga na Jarunu i napraviti od sakralnog prostora teretanu izvodeći u njoj “performans”.
Usput, nema institucija ili osoba u hrvatskom društvu koje ne trpe zbog epidemioloških mjera, pa i vjernici, ali nitko od njih nije išao vrijeđati i napadati teretane. No, ovaj sakrilegij treba staviti u širi, europski kontekst ruganja, ponižavanja i uništavanja kršćanskih svetinja.
Prema podacima Instituta Gatestone, u prošloj je godini diljem Europe više od 3000 kršćanskih simbola bilo uništeno, oskvrnuto, vandalizirano. Objekt ove mržnje prema svemu kršćanskom u Europi nisu bile samo crkve, pardon teretane, nego i kršćanske odgojno-obrazovne ustanove, groblja, spomenici sa svetačkim ili biblijskim motivima. Bilo je to prije paljenja crkve Notre-Dame, prije nego što su vjernici u Nici zaklani tijekom molitve.
TKO SMIJE SPOMENUT BOŽIĆ
Zemlje koje su najviše pogođene tim protukršćanskim napadima su Francuska, gdje su se svetogrđa događala u prosjeku tri puta dnevno, potom Njemačka, s prosječno dva dnevno (službena izvješća policije).
Slična je protukršćanska svakodnevica i u drugim europskim zemljama: Belgiji, Španjolskoj, Italiji, Irskoj, Danskoj i Velikoj Britaniji, s prosječno gotovo deset dnevno. Dakle, protukršćanstvo je postalo pošast.
Počinitelji ovih djela nisu uvijek detektirani ili uhićeni, što otežava razumijevanje točnih razloga ove protukršćanske mržnje. Ipak, u Francuskoj i Njemačkoj, ističe se u spomenutom izvješću, ovi su napadi uglavnom uzrokovani valovima migracije iz pretežno islamskih zemalja, dok u Španjolskoj većina tih napada dolazi od anarhističkih skupina, ili su ih izvodile radikalne feministkinje koje žele micanje svih vjerskih simbola iz javne sfere.
“O svim tim protukršćanskim djelima rijetko se izvještava u zapadnim medijima, sve je prekriveno velom šutnje”, kaže se u izvješću.
Kako rekoh, nisu samo crkve objekti napada, U Italiji, samo u prosincu 2019., bilježe se brojni napadi na jaslice javno postavljane, od davnina, na gradskim trgovima tijekom božićnog vremena. Od Alpa do Sicilije vandalizirani su deseci jaslica. U Lodiju je odrubljen kip Djeteta Isusa. U Milanu su “nepoznati počinitelji” stavili bočicu pišake uz kip Madone.
Potom, jačaju i inicijative za bojkot kršćanskih vjerskih praznika otkazivanjem božićnih predstava te se, radi političke korektnosti, masovno traži da se ne čestita Božić, nego “sretni praznici”. Da se ne vrijeđaju muslimani ili ateisti.
Napad na kršćanske simbole u Europi obuhvaća sve, od biznisa do sporta. Samo najpoznatiji primjeri: velike robne marke poput Nestléa izbrisale su kršćanski križ na vrhu grčkih pravoslavnih crkava sa svojih grčkih paketa jogurta, a Real Madrid (Luka, oprosti) skinuo je križ sa svojega grba, pristavši na ucjenu kako bi mogao igrati lukrativne utakmice u bogatim islamskim zemljama.
U Engleskoj je u nekim školama u Sussexu zabranjeno davanje vremenskih referencija “prije Krista” ili “nakon Krista”. Na Oxfordu je zabranjeno kršćansko studentsko udruženje. U Njemačkoj, u Karlsruheu, umjetnik je pobijedio na javnom natječaju za ukrašavanje postaja metroa freskama koje prikazuju biblijske motive, no ipak nije prošlo jer je takva “umjetnost previše kršćanska”, pa bi mogla vrijeđati inovjernike i migrante.
Ovakvih je izljeva protukršćanske mržnje i netolerancije u Europskoj uniji toliko da bih mogao nabrajati do jutra, no u EU mainstream medijima nećete naći gotovo ništa, ili veoma malo. Ali o islamofobiji, homofobiji… ovoj i onoj fobiji piše se napretek. Kršćanofobija? Ma dajte…
NISMO MI ZATUCANI
Stoga, ova dva naša momka koja su od crkve na Jarunu napravili teretanu naš su europski ponos, sasvim u skladu s europskim trendovima i “vrijednostima”. Hvala im, nismo zatucani. Šalu na stranu.
No, kakve veze ime sve gore napisano s bivšim francuskim predsjednikom Giscardom d’Estaignom, koji je, nažalost, u četvrtak preminuo u 94. godini života. Ima, pri čemu ne kažem da je on, pokoj mu duši, krivac za ovo što se događa kršćanima (i Židovima) u Europi. Iako o mrtvima treba sve najbolje, baš stoga valja podsjetiti na dvije njegove zasluge.
Prva se odnosi na islamističko divljanje i terorizam u Francuskoj, u kojoj je trenutno oko 900 tisuća ilegalnih migranata. Upravo je za vrijeme vladavine našeg slavnog pokojnika d’Estaigna pokrenut divlji proces imigracije iz islamskih zemalja.
Druga stvar, a tiče se judeokršćanstva, odnosi se na presudnu ulogu d’Estaigna, koji je bio glavni arhitekt Lisabonskog ugovora, što je na cijeli EU primijenio francuski model radikalnog laicizma i sekularizma, te odbio staviti u europski Ustav judeokršćanske korijene. Pismo, apel koji mu je poslao Ivan Pavao II. nije htio niti pročitati. Vjerojatno iz poštovanja.
Takav EU, preplavljen ilegalnim imigracijama i protujudeokršćanskim zlosiljem, trenutno puca po šavovima.
Što nas može spasiti kao kulturu, kao civilizaciju koja se odrekla vlastite prošlosti? Jamačno, jedino hitno otvaranje teretana.
Ivica Šola / Slobodna Dalmacija
Vijesti
DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”
Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!
Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.
”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.
”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.
”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.
”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.
Vijesti
Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom
Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.
U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.
“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.
Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”
Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.
Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”
Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.
Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”
Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”
POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.
“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.
Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.
Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.
Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.
CatholicVote je ranije objavio:
Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.
Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.
Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.
Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.
Vijesti
Čudesna vizija iza blagdana Tijelova
Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.
Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.
Slika: Portraits-of-Saints – Julijana iz Liegea
Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.
Viđenje svete Julijane
Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”
U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:
Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.
U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:
“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.
Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:
Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”
U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.
Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.
Philip Kosloski /Altea
-
Vijesti7 dana ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti1 dan ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti3 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna ago
DANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti4 tjedna ago
BROJEVI U GLAGOLJICI Predavanje dr. sc. Darka Žubrinića u Zagrebu
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”