Vijesti
Kako Timothy Less ‘ohrabruje’ Srbe na razlaz s BiH: Rusija i Kina će sigurno podržati Srbe
Less je prije pet godina objavio članak u Foreign Affeirsu, gdje je naveo da bi se Republika Srpska mogla pripojiti Srbiji, a dijelovi s hrvatskom većinom BiH mogli bi postati dio Hrvatske. Dio Kosova bi se vratio Srbiji, ostatak bi pripao Albaniji. Mnogi su tada to smatrali utopijom. Pitali smo jesu li posljednji događaji u BiH, na Kosovu, ali i izjave Edija Rame, zapravo vode u tom smjeru – prenosi poskok.info.
“Da, mislim da je moguće. Za razliku od nedavne prošlosti, mislim da u slučaju BiH postoje snažni faktori koji djeluju dezintegrativno – Srbi i Hrvati se osjećaju ugroženo. U RS osjećaju da se ne poštuje njihova autonomija, osjećaju da SAD podržavaju Bošnjake. Ne donosim prosudbe o tome je li njihova percepcija ispravna ali pratim ono što oni govore, to je tek jedan dio analize. Do nedavno, bili su ograničeni strahom od kazne od SAD. Ta ograničenja se potencijalno više neće primjenjivati, nije jasno da će SAD kazniti RS ako se pripoje Srbiji.”
Liderstvo u Srbiji je neodlučno
Uz konstataciju da iznosi radikalan stav, upitan je i o tome da pojasni na čemu temelji tvrdnje da Srbija može pripojiti RS.
>> GDJE JE HRVATSKA? Što se to „valja“ na Balkanu
“Radi se o pitanju percipiranih interesa Srbije za RS i generalno za BiH. RS je previše slaba da bi bila nezavisna. Ako se odvoji od BiH, od vitalnog značaja za opstanak joj je podrška od Srbije. Meni se čini da se liderstvo u Beogradu još nije odlučilo kakav im je stav po pitanju opstanka BiH. Čini mi se da se Vučić plaši posljedica toga što bi bilo da bude uvučen u sukob u BiH, ali je svjestan da Srbija ne može napustiti bosanske Srbe ako zapadnu u teškoće. Bidenova administracija je neprijateljski raspoložena prema Srbima. Već nekoliko tjedana slušamo Vulina o ‘srpskom svetu’, Vučić je rekao da će odgovornost za bosanske Srbe pasti na leđa Srbije – one sugeriraju način liderstva u BiH i potencijalne intervencije”, navodi Less.
“Sada smo u situaciji koja ranije nije postojala”
Na pitanje kakvu reakciju očekuje od stranih sila, navodi da vjeruje da neće sjediti mirno i gledati, ali da je teško predvidjeti njihovu intervenciju.
“Ne mogu garantirati da će odlučno reagirati ako bosanski Srbi odluče ići do kraja. Srbi nikad ranije nisu išli ovako daleko, nikad nismo imali ovakvu situaciju, pa je teško biti siguran hoće li Europljani i SAD ponuditi odlučne postupke. Rusija i Kina će sigurno podržati Srbe. Komentar iz Rusije je da su spremni ponuditi Srbima podršku. Dodik smatra i da ima podršku Kine kad se radi o investiocijskim fondovima ako RS izgubi podršku EU”, navodi Less.
U nastavku navodi svoju konstataciju da su “neke zemlje u EU dosta pozitivno raspoložene kada su Srbi u pitanju.”
>> IVICA ĐIKIĆ, iz srbskih novosti: Komšić, SDA promašaj koji Bakiru stiže na naplatu
“Neke od njih doprinose i radu EU, a neke od njih podržavaju i raspad BiH. To je nemoguće potvrditi, ali postoje neki dokazi poput non-papera. Ipak, mislim da ne postoji EU država koja bi pozdravila dezintegraciju BIH. Instinkt SAD-a je braniti svoju političku investiciju u BiH, ali ako budu morali uvesti sankcije Srbima, to će činiti bez podrške EU i kontra Rusiji i Kini”, naveo je Less.
Sada smo u situaciji kakva ranije nikad nije postojala, ponovio je.
“Odvajanje RS je Dodikov dugoročni cilj”
Less je upitan i o razlozima šutnje Aleksandra Vučića u ovom slučaju, ali i o Dodikovim razlozima zbog kojih aktualizira ova pitanja u posljednje vrijeme – samo zbog nadolazećih izbora ili još nečega ?
“Ne mislim da će Dodik izazivati rizične i opasne konflikte s međunarodnom zajednicom da bi dobio naredne izbore, s njegovog stanovišta, odvajanje RS od BiH je njegov dugoročan cilj. Ja njegove ciljeve gledam kao strateške, a ne taktična pitanja”, komentira Less.
Što se tiče Vučića – njegova trenutna pasivnost proizilazi iz neodlučnosti, naglasio je ponovo svoj stav.
“Krize na Kosovu i u BiH su povezane”
Na pitanje kako povezuje krize na Kosovu i u BiH, Less navodi svoj stav da su ove dvije krize povezane na dva načina.
“To su dva teatra gdje se odvija ista drama – to je rješavanje neriješenog nacionalnog pitanja Srba. Druga poveznica je da obje dosežu klimaks u isto vrijeme, što možda nije slučajno. Moguće je da Dodik prati dešavanja na Kosovu i to prepoznaje kao priliku. Teško je predvidjeti što će se desiti jer ima puno čimbenika koji utječu na tu situaciju. Dodik se možda nada da će ovo dovesti do ishoda gdje će vanjske sile riješiti dva najveća problema zamjenom teritorija između RS i Kosova”, naveo je Less.
Upitan može li prekrajanje granica na Balkanu proći bez sukoba, navodi da su mogući argumenti koji idu u oba pravca.
>> Srbski ‘navijač’ Timothy Less bi povezao političke drame na Kosovu i BiH
“Ako se bosanski Srbi odluče odvojiti, konflikt je malo vjerojatan. .. istovremeno, opstanak BiH kao integralne države je egzistencijalno pitanje za Bošnjake i postoje osjetljive tačke širom BiH, postoji rizik da izbije nasilje. Sumnjam da će to biti blizu onoga što se dešavalo 90-ih jer su se ljudi razdvojili, ali ne mogu isključiti nasilje u nekoj mjeri”, rekao je.
Vijesti
Peru donio zakon kojim se transrodne osobe proglašavaju “mentalno bolesnima”
Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.
Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.
Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.
Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.
Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.
“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.
Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.
WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.
Vijesti
MAKLJAŽA NA VIDIKU Veliki napad Hezbolaha na izraelsku vojnu bazu
Snimka pokazuje štetu nanesenu bazi IDF-a u blizini sjevernog grada Kiryat Shmona ranije danas, nakon što je pogođena teškim raketama koje je lansirao Hezbolah.
foto: screenshot: Hindustan Times
Hezbolah je rekao da je ispalio rakete Burkan – koje imaju veliku bojevu glavu – na kamp Gibor, sjedište 769. brigade IDF-a.
Baza, koja se nalazi u blizini grada Kiryat Shmona, pretrpjela je ogromnu štetu. Više zgrada i vozila su potpuno unušteni.
IDF tvrdi da nije bilo žrtava. Nakon napada, tvrde, mjesto za lansiranje raketa je uništeno u zračnom napadu.
Vijesti
U Brodosplitu dovršen obalni ophodni brod za HRM
U Brodosplitu je dovršen novi obalni ophodni brod. Riječ je o budućem brodu Hrvatske ratne mornarice.
U ožujku je potpisan ugovor kojim je reguliran način završetka gradnje i novi rok isporuke za prvi od ukupno četiri preostala broda. Brod će biti porinut 1. srpnja, a MORH-u će biti isporučen do kraja godine.
Ministar obrane Ivan Anušić nakon preuzimanja dužnosti najavio je nastavak realizacije projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova, istaknuvši to kao jedan od prioriteta Ministarstva obrane.
Gostujući na Dan državnosti u središnjem Dnevniku HTV-a, ministar Anušić rekao je kako ima informacije iz Brodosplita da je brod čija je gradnja ugovoriena izvezen van iz hale i da se priprema već ovo ljeto za porinuće i nastavak dovršenja.
Podsjetio je da je s Brodosplitom 2014. godine potpisan ugovor o realizaciji pet ophodnih brodova za HRM, kojima je rok isporuka trebao biti 2018. godine, međutim dosad je isporučen samo jedan, prototip. Najavio je, da će, prema informacijama iz Brodosplita, do kraja godine HRM imati drugi brod i nakon u paketu će se i ostala tri broda rješavati.
foto: Ophodni obalni brod Umag 32/MORH
-
Vijesti1 tjedan ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti3 dana ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti4 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti3 tjedna ago
“Obitelj je temelj naše budućnosti, Hasanbegović možda ipak bude dio izvršne vlasti”
-
Vijesti1 dan ago
Preminuo je Louis d’Alencourt ‘apostol posljednjih vremena’