Connect with us

DOMOVINSKI RAT-KULTURA SJEĆANJA

KULTURA SJEĆANJA: Srpski zločini u općini Sanski Most

Published

on

U općini Sanski Most je 1991. godine živjelo 3.227 osoba hrvatske nacionalnosti, a 2013. godine samo 722 osobe. Broj Hrvata u općini Sanski Most smanjio se za 77,63%.

Ratni zločin u općini Sanski Most izvršen je nad 96 osoba hrvatske nacionalnosti. U knjizi Davora Marijana i suradnika navedena su imena 85 žrtava ratnog zločina u općini Sanski Most.

U općini Sanski Most ubijena je 41 osoba u mjestima: Ovanjska (1), Podvidača (2), Sanski Most (5), Garevica (2), Škrljevita (15) i Stara Rijeka (16).

Prema Istraživačko-dokumentacijskom centru (Sarajevo) u Sanskom Mostu je tijekom rata (1991. – 1995.) ukupno ubijeno 77 osoba hrvatske nacionalnosti (69 civila i 8 vojnika).

Kronologija zločina nad Hrvatima

  • U selu Škrljevita 2. studenoga 1992. Srbi su ubili 9 civila.
  • Tijekom 1992. u naselju Škrljevita još je ubijeno 6 civila.
  • U naselju Kljevci tijekom 1992. ubijeno je 8 osoba.
  • U selu Tomašica ubijeno je 6 osoba (civili).
  • U ostalom dijelu općine Sanski Most ubijeno je 18 civila.
  • U Stratinskoj su ubijena 4 civila.
  • U Šurkovcu (naselja: Gornji Volari, Kalajevo, Šurkovac) ubijeno je 5 osoba.
  • U općini Sanski Most od 1992. do 1997. ubijeno je još 27 civila.
  • Pokolj u Muštanici (župa Stara Rijeka) – 24. srpnja 1992. na okrutan način Srbi su ubili 13 civila te uhitili 40 civila Hrvata i odveli ih u logor Krings u Sanskom Mostu. Pokolj su počinile brigade iz sastava “Banjalučkog korpusa Srpske vojske”, prijedorska 5. kozarska brigada i sanskomošćanska 6. krajiška brigada, uz pomoć Srba iz susjednih sela. Prvotno poznata lokacija masovne grobnice (jedne ili više njih) je mjesno katoličko “Grošića groblje”, gdje su pokopana tijela 16 civila Hrvata ubijenih 24. i 25. srpnja 1992. godine. Župna crkva i kuća u Staroj Rijeci su opustošene i minirane. Hrvatsko stanovništvo je protjerano.

Srbi su napravili više zločina nad Muslimanima. Oko 800 ubijenih stanovnika Sanskog Mosta pronađeno je u preko 30 masovnih i pojedinačnih grobnica (prema istraživanju Muje Begića, knjiga Čuvanje zločina od zaborava).

Na području općine bilo je preko 20 logora u kojima su nezakonito bili zatočeni civili i koji su psihički i fizički maltretirani, a neki su ubijeni.

Za počinjene zločine osuđeni su Goran Mrđa na 11 godina, a Milorad Mrđa i Mileta Kokot na po sedam godina zatvora.

Foto: Dnevni avaz

Dr. Marko Jukić

Advertisement

DOMOVINSKI RAT-KULTURA SJEĆANJA

KULTURA SJEĆANJA: VUKOVAR 1991.

Published

on

By

Popis 2717 žrtava srpske agresije na Vukovar 1991. godine.

Podsjetnik za zaboravne Hrvateke, dezertere koji vladaju, jugočetničku oporbu i koalicijske partnere HDZ-a

Vukovarski franjevci (ne država) napravili su popis svih vukovarskih žrtava 1991. godine. Imena su ispisana na staklenoj stijeni u dvorištu Franjevačkog samostana, ponad Dunava. Idejni poticaj za ovaj popis dao je fra Josip Šoštarić, tadašnji župnik u Šarengradu, koji je često dolazio u Vukovar.

Na ovome popisu nalaze se poginuli hrvatski branitelji i pripadnici civilne zaštite u Vukovaru 1991. godine. Među njima su i oni zatočeni i ubijeni u Srpskim koncentracijskim logorima, ali i brojni nestali te veliki broj hrvatskih branitelja koji su iz drugih krajeva Domovine i inozemstva došli braniti Vukovar.

Vukovarski fratar dvije je godine tragao za imenima branitelja i civila, muškaraca, žena i djece, katolika i pravoslavaca, muslimana koji su izgubili svoje živote u Domovinskom ratu. Prvi put sada su na jednom mjestu njihova imena i prezimena uklesana u staklene ploče. Vidi popis:

https://direktno.hr/domovina/objavljujemo-popis-2717-heroja-vukovara-169822/

Popis 2717 žrtava srpske agresije na Vukovar

Podsjetnik za zaboravne Hrvateke, dezertere koji vladaju, jugočetničku oporbu i koalicijske partnere HDZ-a

Continue Reading

DOMOVINSKI RAT-KULTURA SJEĆANJA

KULTURA SJEĆANJA: Srpski zločin u Saborskom

Published

on

By

Slika 1. Spomenik u Saborskom (Saborsko.net)

Srpski zločin u Saborskom, 12. studenoga 1991.

Saborsko je veliko hrvatsko mjesto udaljeno 10 km od Plitvičkih jezera smješteno na cesti koja vodi prema Plaškom i Ogulinu, podno planine Male Kapele. Prije Drugoga svjetskog rata Saborsko i okolna sela brojala su preko 4.000 ljudi, mahom Hrvata, a 1991. broj je bio oko 1.500 stanovnika. Hrvati su činili apsolutnu većinu stanovnika.

Saborsko je bilo okruženo srpskim selima pa je već od kolovoza 1991. bilo u potpunoj blokadi. Napadi na Saborsko započeli su u kolovozu. Prvi napad bio je 5. kolovoza 1991. u ranim jutarnjim satima minobacačkim granatama iz pravca Ličkih Jesenica. Branitelji Saborskog više su od tri mjeseca u okruženju odolijevali žestokim napadima agresora. Cilj je bio zastrašivanje i protjerivanje Hrvata s njihovih ognjišta i stvaranje etnički čiste Velike Srbije.

Pokolj u Saborskom izvršili su pripadnici JNA i srpske paravojne snage. Na dan 12. studenoga 1991. srpski su napadači (JNA s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova, te blizu 1000 pripadnika paravojnih formacija) probili obrambene crte Saborskog. Potom su išli od kuće do kuće i ubijali seljane, ukupno njih 29, koji nisu htjeli ili mogli napustiti selo. Sve su kuće potom opljačkane. Katoličku crkvu su digli u zrak, a groblje opustošili.

U Saborskom su pak ubijene 52 osobe, a devet ih se još vodi nestalima. Ubijene su osobe visoke životne dobi, najstariji ubijeni imao je 96 godina (Mate Matovina). Samo u jednom danu (12. studenoga) Srbi su ubili gotovo četrdesetak osoba! Preživjeli seljani krenuli su prema Bihaću. Tri dana su se provlačili kroz šume sve do Bihaća u BiH. Odatle su prebačeni autobusima u Hrvatsku i smješteni s ostalim izbjeglicama po hotelima.

Saborsko je praktično sravnjeno sa zemljom; uništen je 1171 stambeni objekt. Stoga i ne čudi da su temelj hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu činili zločini počinjeni u Vukovaru, Škabrnji i Saborskom.

O zločinu u Saborskom se rijetko govori, ne snimaju se filmovi, ne organiziraju se okrugli stolovi i ne pišu se kolumne. O zločinu 1945. godine se nije smjelo govoriti u vrijeme komunističke vladavine. U Saborskom i okolnim selima Srbi su 1945. ubili više od 400 Hrvata.

Dana 12. studenoga 1991. pred općim napadom topništva, avijacije, tenkova, pješaštva i drugih agresorskih snaga branitelji su bili prisiljeni, uz znatne gubitke, napustiti Saborsko i otići u progonstvo zajedno s preostalim stanovništvom. Toga dana u Saborskom je porušeno i zapaljeno preko 350 obiteljskih gospodarstava.

Pokolj u Saborskom počinile su snage JNA i pobunjeni Srbi 12. studenoga 1991.  Saborsko je bilo mjesto s većinskim hrvatskim stanovništvom. Napadi su počeli 1. listopada 1991.  godine. Cilj je bio protjerivanje Hrvata s njihovih ognjišta i stvaranje etnički čiste velike Srbije.

12. studenoga srpski su napadači (JNA s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova, te blizu 1000 pripadnika paravojnih formacija) probili obrambene crte sela Saborskog. Potom su išli od kuće do kuće i ubijali seljane, ukupno njih 29, koji nisu htjeli ili mogli napustiti selo. Sve su kuće potom opljačkane. Katoličku crkvu su digli u zrak, a groblje opustošili.

Prognani seljani su se tri dana provlačili kroz šume prema Bihaću. Iz Bihaća su autobusima prebačeni u Hrvatsku i smješteni s ostalim izbjeglicama po hotelima.

U Saborskom je za vrijeme srpske agresije ukupno ubijeno 80 ljudi, a 160 je ranjeno.

Dr. Marko Jukić

Continue Reading

DOMOVINSKI RAT-KULTURA SJEĆANJA

KULTURA SJEĆANJA: VUKOVAR 1991.

Published

on

By

Barbari razorili barokni Vukovar…

Podsjetnik za zaboravne Hrvateke, dezertere koji vladaju, jugočetničku oporbu i koalicijske partnere HDZ-a

Barbari razorili barokni Vukovar…

Podsjetnik za zaboravne Hrvateke, dezertere koji vladaju, jugočetničku oporbu i koalicijske partnere HDZ-a

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved