Connect with us

Vijesti

“NEOGRANIČENA HRVATSKA” Više mandata Hrvatima izvan Hrvatske

Published

on

Izbori su za nama. Vrijeme je za misliti o sljedećima… Kada to kažemo, mislimo na činjenicu kako se u našoj javnosti već podulje nabada o potrebi reforme političkog sustava, samim time reforme izbornoga zakonodavstva, što pretpostavlja i izmjene Ustava Republike Hrvatske – piše V. Lončarević u Vijencu.

Kada je u političku arenu kao rukavica nabačena „Treća“ Republika, automatski je imputirana „Druga“, nikad doduše proglašena, ali uspostavljena 2000. godine tada donesenim ustavnim promjenama, te inovirana ustavnim promjenama iz 2010. No umjesto da tim izmjenama Ustav „Izvorne Republike“, napisan još 1990, bude poboljšan, on je oslabljen, a u nekim segmentima izrazito manjkav i nefunkcionalan, što se i nedavno jasno vidjelo.

Čovjek ne mora biti politolog niti ustavni pravnik da uoči neodrživost ustavnih odnosa u trokutu Predsjednik Republike Hrvatske (koji je institucija) – predsjednik Vlade (Vlada) – Hrvatski sabor. Mnogi taj problem sada ističu zbog osobnih odnosa između nositelja, odnosno čelnika izvršnih institucija, no da su odnosi i najbolji, ustavno nisu funkcionalni, počevši od udvajanja ingerencija predsjednika države i predsjednika Vlade/ministarstava. To vuče za sobom i potrebu razmatranja uloge i ovlasti drugih Ustavom obuhvaćenih institucija, kao i preambule te uklanjanja smisaonih i semantičkih diskrepancija u tekstu, primjerice, između ljudskih prava i osobnih prava (pravo na život je osobno pravo, a nije ljudsko pravo!?) i dr. Ukratko, Ustav valja osuvremeniti (ili napisati novi) u smislu veće kohezije i koherencije.

Devastirana izborna prava dijaspore

No ono što je u ovoj rubrici u prvome planu jesu politička, konkretno izborna prava Hrvata izvan Republike Hrvatske. Najkraće, njihova su politička izborna prava devastirana i ti su ljudi u proteklih dvadesetak godina doživjeli strahovito poniženje. Dok su naime devedesetih godina imali pravo na dvanaest zastupnika u Hrvatskome (državnom) saboru, taj je broj poslije postao fluidan, sukladno broju glasova potrebnih za mandat u Hrvatskoj, da bi posljednjim ustavnim promjenama ucjenom bio skresan na tri mandata, uz također ponižavajuće pooštrenje uvjeta glasovanja (samo u diplomatsko-konzularnim sjedištima). Ta tri zastupnika trebala bi predstavljati više od tri milijuna Hrvata i njihovih potomaka izvan Hrvatske (3,2 milijuna prema procjeni Državnog ureda za Hrvate izvan RH), odnosno oko 800.000 hrvatskih državljana (koji imaju pravo glasa) izvan Hrvatske s hrvatskom ili inozemnom adresom!? Sve to bode u oči utoliko više što pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj, kojih je prema popisu iz 2021. oko 260.000, imaju osam zastupnika u Hrvatskome saboru neovisno o izlaznosti na izbore i broju glasova, no s jednakom važnošću i moći odlučivanja kao i zastupnici birani u „običnim“ izbornim jedinicama.

Osim toga, ovakav model glasovanja hrvatskih državljana izvan Hrvatske ne samo što je ponižavajući, nego je i destimulativan jer ograničeni broj zastupnika (3) nimalo ne potiče Hrvate izvan Hrvatske da izađu na birališta.

Izmjena izbornog zakonodavstva

Očito je dakle potrebno pokrenuti postupak izmjene izbornoga zakonodavstva u cjelini, počevši od sustava (razmjerni ili razmjerno-većinski; izborne jedinice ili jedna izborna jedinica; izborni prag, predizborne koalicije, manjine i dr.), ali i u dijelu koji se odnosi na izbor zastupnika koji predstavljaju hrvatske državljane, a u cjelini i Hrvate izvan Hrvatske. Jedno je rješenje da se broj zastupnika veže za izlaznost, odnosno broj glasova potrebnih za mandat u Hrvatskoj. Mogući su i drugi modeli, primjerice da se, sukladno uspjehu stranke, na svakih deset zastupnika s posebne kvote dodaje jedan (što bi donijelo i političku raznolikost). Moguće su i kvote po zemljama, odnosno kontinentima, uz određeni koeficijent. Rješenje može biti i u obnovi drugoga doma Hrvatskoga sabora (prije Županijskoga doma; drugi dom bio bi u skladu s europskom parlamentarnom tradicijom), u koji bi i ti zastupnici bili birani. Tu mogućim rješenjima, naravno, nije kraj…

Sve ovo, naravno, ovisi o tzv. političkoj volji. Političke elite nerado poduzimaju i prihvaćaju političke reforme, pogotovo ako im status quo jamči političku opstojnost, ako i ne vlast. No i Hrvati izvan Hrvatske imaju svoju volju i glas. Hoće li je iskazati i hoće li se njihov glas čuti u raspravama o promjenama izbornoga zakonodavstva, koje će se prije ili kasnije dogoditi, tako da zatraže veću političku vidljivost, važnost, poštovanje i utjecaj, ostaje vidjeti. To ovisi o tome gdje sebe vide u kontekstu hrvatske države i nacije, što od Hrvatske trebaju, a što joj žele i mogu dati, i kakav model svoje zastupljenosti sami mogu ponuditi (evo moguće teme Savjetu Vlade za Hrvate izvan RH). To je ključno pitanje naše emigrantike u cjelini, osobito važno za hrvatske zajednice u susjednim državama (BiH, Crna Gora, Mađarska, Srbija), koje jesu ili bi trebale biti od posebnog nacionalnog i državnog interesa svim političkim institucijama i akterima. A onda ostaje još jedno pitanje: treba li nam obnova Ministarstva iseljeništva? No o tome više u sljedećem tekstu.

Nedvojbeno, Hrvati izvan Hrvatske bili su, jesu i bit će lakmus-papir (filozofije) državne politike, ali i samima sebi…

Vladimir Lončarević/Vijenac

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Vijesti

Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!

Published

on

Hrvatska slavi Dan državnosti – prije 34 godine, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski, višestranački Sabor i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Posebno, svečarsko raspoloženje vladalo je tog 30. svibnja diljem Hrvatske, osobito na zagrebačkom Trgu svetog Marka.

foto: mreže

Nakon desetljeća komunističke vlasti i jednoumlja, u Saboru su se okupili zastupnici izabrani na demokratskim i višestranačkim izborima koji su održani u dva kruga, u travnju i svibnju 1990., i na kojima je uvjerljivo pobijedio HDZ.

“Bio je to doista velik događaj – vlast u Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici“, zapisao je povjesničar Ivo Perić.

Na konstituirajućoj sjednici izabrano je vodstvo novog višestranačkog Sabora, za predsjednika Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

“Mislim da izražavam osjećanje svih zastupnika ako kažem da iskazano veliko povjerenje birača u ovaj Sabor nalaže svima da poštujući prošlost usmjerimo svoj poglede na budućnost, da okupimo sve ljude dobre volje, sve duhovne, stručne, materijalne potencijale zemlje u ostvarenju zajedničkoga cilja – slobodne, demokratske i suverene Hrvatske“, kazao je tada Domljan.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stipe Mesić, a za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

Tuđman: Nisam sumnjao da će hrvatski narod pokazati zrelost na izborima

Obratio se nazočnima i istaknuo kako je Hrvatski državni sabor kroz povijest bio čuvar suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, “iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će “on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće.

Sabor konstituiran 30. svibnja 1990. radio je nešto duže od dvije godine i u tom je razdoblju, odrađujući dio mandata u posebnim, ratnim okolnostima, donio povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza s bivšom SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Vijenci i svijeće za poginule za Domovinu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade u povodu Dana državnosti položit će vijence kod Spomenika domovini.

Povodom Dana državnosti i svetkovine Tijelova, koji padaju na isti dan, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša vodit će misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, nakon čega će premijer Plenković s članovima Vlade prisustvovati smjeni straže Kravat pukovnije.

Dan državnosti bit će obilježen i u drugim gradovima. Na vukovarskom Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskog rata predstavnici Grada odat će počast poginulima polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, a u crkvi sv. Filipa i Jakova služit će se sveta misa za Domovinu.

Predsjednik Vlade poslijepodne će u Zagrebu prisustvovati programu u Rekreacijsko-sportskom centru na Jarunu gdje će obići taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi te proizvoda i usluga braniteljskih zadruga. Nazočit će i pokaznim vježbama Hrvatske vojske i policije te letačkom programu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Obilježavanje Dana državnosti završit će svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved