Connect with us

Vijesti

Višnja Starešina: EU SE NE MOŽE IZGRADITI POLITIČKIM NASILJEM Polexit kao poticaj za bitku o budućem ustrojstvu EU

Published

on

Različite i međusobno suprotstavljene koncepcije EU, u rasponu od federalne naddržave do saveza suverenih država, mnogo su dublje od aktualnog sukoba na relaciji Bruxelles – Varšava, ali velikim će se dijelom voditi na pitanju mjerodavnosti između Suda EU i nacionalnih sudova

Ovo nije priča o Polexitu, jer dok je EU, Polexita neće biti. Izlazak Poljske bio bi, naime, početak kraja EU. Ovo je priča o političkoj bitci za buduće ustrojstvo EU u kojoj je fama o Polexitu samo pogonsko gorivo. Ta bitka između koncepcije EU kao postmoderne naddržave ili EU kao saveza država vodit će se velikim dijelom na pitanju mjerodavnosti između Suda EU i nacionalnih sudova.

Nova fama o Polexitu pokrenuta je nakon nedavne presude poljskoga Ustavnog suda prema kojoj Sud EU nije nadležan donositi presude o poljskim zakonima kojima se određuje način imenovanja sudaca i ustroj poljskog pravosuđa. Jer, takve ovlasti Poljska važećim europskim ugovorom nije dala sudu EU.

U interpretaciji zapadnoeuropskoga političkog i medijskog mainstreama, Poljska time krši temeljnu vladavinu (EU) prava i europske demokratske standarde. Uz briselske strukture vezani šef aktualne poljske oporbe Donald Tusk odmah je organizirao prosvjede protiv Polexita. Vrlo načelno, ali i vrlo supstancijalno pitanje odnosa europskog i nacionalnih sudova odmah je dobilo svoj politički folklor. Sukladno osobnim političkim afinitetima akteri na javnoj sceni se u ovom političko-sudbenom sukobu opredjeljuju – za Bruxelles ili za Varšavu.

I Nijemci su ‘rušili’ EU

No različite i međusobno suprotstavljene koncepcije EU, u rasponu od federalne naddržave do saveza suverenih država, mnogo su dublje od aktualnog sukoba na relaciji Bruxelles – Varšava. Njemački Ustavni sud više je puta donosio presude zasnovane na gotovo istovjetnoj argumentaciji – čuvanju njemačkog ustava.

Primjerice, lani je njemački Ustavni sud presudio da je Sud EU djelovao izvan svog mandata kada je (temeljem odluka Europske komisije) dao široke ovlasti Europskoj središnjoj banci za prikupljanje novca u europski fond za oporavak nakon koronakrize. Budući da je kao glavni financijer predviđena Njemačka središnja banka (Bundesbank), njemački Ustavni sud zatražio je obrazloženje zahtjeva za traženih dva bilijuna eura. I ta je presuda, dakako iz krugova pobornika EU-naddržave, odmah proglašena – rušenjem EU.

EU se nije srušio, ali presudom za presudom markira se područje mjerodavnosti Suda EU. Poljska i njezin Ustavni sud dakako nisu imali ništa protiv da Njemačka uplati najveći dio od dva bilijuna eura u zajednički fond za oporavak. Ali zato sada, zajedno s Mađarskom, traže od Suda EU da ukine novu mjeru EU koja predviđa uskraćivanje sredstava iz tog fonda za oporavak državama koje prema njegovu mišljenju krše vladavinu prava.

Njemačka vlada i njemački Ustavni sud izvjesno neće osporavati tu novu mjeru EU, jer nije u njihovu političkom interesu (Vlada), niti ih se tiče (Ustavni sud). Međutim, u svim tim interesno uvjetovanim političkim sukobima, u kojima i promatrači navijaju za ‘svoju stranu’, postoji jedan zajednički nazivnik: praktički svi ustavni sudovi država članica EU protive se jednostranom i ad hoc širenju mjerodavnosti Suda EU na nacionalna pravosuđa.

Ustavni suci iznad politike

U tom sporu u vezi s nadležnosti između ustavnih sudaca i briselske birokracije ja sam na strani ustavnih sudaca kao ipak najmjerodavnijih arbitara u europskoj državnoj tradiciji. Evo i nekoliko primjera zašto. Primjer prvi: ‘presudu’ koja je de facto omogućila međunarodno priznanje Hrvatske donijela je ujesen 1991. jednoglasno ‘Badinterova komisija’, sastavljena o petero europskih ustavnih sudaca.

Predsjednik komisije i francuskog Ustavnog suda Robert Badinter donio je presudu koja je bila potpuno suprotna politici njegova prijatelja i francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda. Da je ‘presuda’ prepuštena europskim političarima, možda bi još uvijek vijećali.

Primjer drugi: nadnacionalni (UN-ov) Haaški sud za ratne zločine dočekan je s velikim nadama i očekivanjima. No djelovao je kao međunarodna birokracija ovisna o svojim financijerima i politički utjecajnim državama i doslovce počeo izmišljati nove ‘zakone’, prema političkim potrebama. I… postao nevjerodostojan.

Primjer treći: poznati francuski međunarodni pravnik Alain Pellet bio je jedan od pokretača osnivanja Haaškog suda. Ali nije se ustručavao kritizirati njegovo izmišljanje novog prava, izlaženje iz vlastita mandata i ulaženje u prostor državnog suvereniteta.

Primijenjeno na sadašnja nadmetanja u vezi s budućim ustrojstvom EU to znači: političarima je ostavljeno široko polje za nadmetanje i dogovore. Ali ne iznad ustava i ne bez pravorijeka ustavnih sudaca predmetnih država. Jer, stabilan EU ne može se (iz)graditi političkim nasiljem. Prije će popucati iznutra.

Višnja Starešina / Lider media

Advertisement

Vijesti

Pokrenuta nova trojezična inačica povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini”

Published

on

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini

Predstavljena je nova, redizajnirana verzija povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini“, sada dostupna na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal pruža dubinski uvid u komunističke zločine, kršenja ljudskih prava i ideološke temelje totalitarnih režima, s ciljem edukacije globalne publike. Portal je opremljen novim vizualnim identitetom, redizajniranim logom i moderaniziranim korisničkim sučeljem, što omogućava jednostavno pretraživanje i brz pristup obrazovnim materijalima.

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini.

Osim temeljnih informacija, portal nudi detaljne povijesne analize, svjedočanstva, arhivske dokumente i slučajeve, sve s ciljem rasvjetljavanja stvarnosti komunističkog režima.

Sadržaj će se kontinuirano nadopunjavati novim video materijalima, člancima, fotografijama i resursima, s posebnim naglaskom na članke na engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal ne samo da služi kao obrazovni alat za povjesničare, studente i edukatore, već i kao ključni izvor informacija za razumijevanje važnosti očuvanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Također, predstavlja središte Hrvatske međunarodne mreže za istraživanje komunističkih zločina i sjećanje, osnovane u travnju 2024. godine.

Portal je dostupan putem ovdje.

Continue Reading

Vijesti

Boksač Imane Khelif izaziva Trumpa da ga spriječi u borbi protiv žena na Olimpijskim igrama 2028. u Los Angelesu

Published

on

Alžirski boksač Imane Khelif upozorio je da se planira boriti protiv žena tijekom Olimpijskih igara 2028. u Los Angelesu i inzistira da neće dopustiti da ga predsjednik Donald Trump “zastraši”.

U poruci Trumpu, Khelif je rekao da me se Trumpova izvršna uredba o zabrani sportaša u ženskom sportu “ne tiče”.

Trumpova “odluka u vezi s transrodnom politikom u Americi… me ne zastrašuje”, upozorio je.

Khelif tvrdi da se Trumpova naredba ne odnosi na njega jer “nisam transrodna osoba”.

Boksač tvrdi da je žensko, iako DNK testovi dokazuju da je muško.

Khelif je postao kontroverzna osoba nakon što je nasilno pretukao žene u boksu na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.

Bilo mu je dopušteno da se natječe protiv žena na temelju njegovog “rodnog identiteta”, unatoč tome što je više grupa zaključilo da je muškarac.

Međunarodna boksačka asocijacija i Svjetska boksačka organizacija odredile su da je Khelif muškarac.

Tim endokrinologa također je navodno otkrio Khelifovu MRI zdjelice koja je pokazala “odsutnost maternice” i prisutnost “gonada u ingvinalnim kanalima”, što znači testisa u abdomenu.

Tijekom nedavnog intervjua, Khelif je nastavio negirati ove navode.

I dalje tvrdi da je žena, a ne transrodna osoba.

U intervjuu se nadovezao na svoju višemjesečnu kampanju optuživanja javnih osoba za govor mržnje.

“Osvojio sam zlatnu medalju, što je bio najbolji odgovor nakon svih maltretiranja kojima sam bio izložen”, rekao je Khelif.

“Moj odgovor tijekom Olimpijskih igara u Parizu uvijek je bio u ringu.

“A odgovoriti osvajanjem zlatne medalje bilo je još bolje.”

“Vidim sebe kao djevojčicu, baš kao i svaku drugu djevojku”, kasnije je dodao boksač.

“Rođena sam kao djevojčica, odgajana kao djevojčica i cijeli život sam živjela kao djevojčica.”

Khelif je za britansku mrežu ITV rekao da je njegova “pobjeda” u ženskoj boksačkoj kategoriji najvažniji trijumf na prošlim Olimpijskim igrama.

Tvrdio je da to nije imalo samo “etičke” i “atletske” implikacije, nego je njegova “pobjeda” također bila značajna za ideju “sportskog ponašanja”.

Alžirac je priznao da je bio šokiran kada su “šefovi država, poznate ličnosti i bivši sportaši” govorili o iskušenju.

Pitanja o njegovom spolu dovela su do toga da je boksač podnio kaznene prijave zbog govora mržnje u Francuskoj, uključujući tvrdnje o “otežanom kibernetičkom uznemiravanju”.

Autoricu J.K. Rowling, Elona Muska i predsjednika Trumpa sportaš je optužio da šire “mržnju” izražavajući zabrinutost zbog muškaraca koji se bore protiv žena.

Ipak, Khelif je rekao da kritičari govore “bez ikakvih pouzdanih ili dokumentiranih informacija”.

I dalje inzistira na tome da svi dokazi koji pokazuju da je muško nisu “pouzdani”.

“IBA nije priznata od strane Međunarodnog olimpijskog odbora, što znači da ovoj federaciji nedostaje kredibilitet i da joj se ne vjeruje na Olimpijskim igrama”, tvrdi Khelif.

“U ovom trenutku mogu reći da je IBA stvar prošlosti.”

25-godišnjak(inja) je inzistira(la) na tome da izvršna uredba predsjednika Trumpa usmjerena na sprječavanje muškaraca da se natječu u ženskim sportovima neće biti problem na Olimpijskim igrama u Los Angelesu.

Igre u LA-u održat će se tijekom Trumpova mandata.

Iskreno, Khelif je rekao da “nije transrodan”.

“Dat ću vam izravan odgovor: američki predsjednik donio je odluku vezanu uz politiku prema transrodnim osobama u Americi”, rekao je Khelif.

“Nisam transrodna.

“Ovo me se ne tiče i ne zastrašuje me.

“To je moj odgovor.”

“Kao što mi kažemo u Alžiru, oni koji nemaju što skrivati ​​ne trebaju se bojati”, dodao je Khelif.

Kontroverzni zlatni olimpijac namjerava nastupiti na Igrama u Los Angelesu.

Izvješća sugeriraju da će od MOO-a biti zatraženo da zabrani sportaše koji tvrde da su transrodni.

Međutim, Khelifova tvrdnja da on “nije transrodan” mogla bi dovesti do vrlo javnog zastoja koji vodi do igara 2028.

MOO obično prepušta testiranje sportaša i pravila upravljačkim tijelima koja se odnose na svaki sport.

Međutim, nakon što je IBA odbačena od Olimpijskih igara prije Igara 2020., MOO je odlučio samostalno upravljati boksom, što nije uključivalo testiranje spola.

Olimpijske igre koriste samo “rodni identitet” sportaša za određivanje njihove kategorije i ne zahtijevaju dodatne dokaze.

“Naravno, branim sa svime što imam, ovu zlatnu medalju”, zaključio je Khelif.

“Nastavljam svoj san, moje sve.”

Continue Reading

Vijesti

JOŠ NISMO RAŠČISTILI NI SA DRUGIM …a “Franjo” bi sazivao III Vatikanski…

Published

on

Hospitalizirani Franjo najavljuje sazivanje III “Trećeg vatikanskog sabora” kao na novom “crkvenom saboru” sazvanom kao dio “sinodalnog procesa”: Papa odobrio sazivanje postsinodalne Crkvene skupštine 2028, saznaje Rorate Caeli.

Papa Franjo službeno započinje novu fazu u sinodalnom hodu Crkve odobravanjem procesa pratnje koji će kulminirati Crkvenom skupštinom 2028. [Vatican News]

Čekaj, Franjo? Ili “Franjo”?

Radi li to kao “Bidenova” administracija u kojoj je očito toliko stvari odlučeno, a da sam Biden toga nije bio svjestan?

Zato što je pravi Franjo u ozbiljnom trenutku hospitalizacije od 14. veljače, i čini se da nije u poziciji sazvati veliku svjetsku crkvenu skupštinu koja bi se okupila tri godine kasnije.

Vrati li se iz bolnice Gemelli u Vatikan, prvo bi trebao provjeriti je li on zapravo uopće glavni i odgovorni…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved