Connect with us

Vijesti

Višnja Starešina: EU SE NE MOŽE IZGRADITI POLITIČKIM NASILJEM Polexit kao poticaj za bitku o budućem ustrojstvu EU

Published

on

Različite i međusobno suprotstavljene koncepcije EU, u rasponu od federalne naddržave do saveza suverenih država, mnogo su dublje od aktualnog sukoba na relaciji Bruxelles – Varšava, ali velikim će se dijelom voditi na pitanju mjerodavnosti između Suda EU i nacionalnih sudova

Ovo nije priča o Polexitu, jer dok je EU, Polexita neće biti. Izlazak Poljske bio bi, naime, početak kraja EU. Ovo je priča o političkoj bitci za buduće ustrojstvo EU u kojoj je fama o Polexitu samo pogonsko gorivo. Ta bitka između koncepcije EU kao postmoderne naddržave ili EU kao saveza država vodit će se velikim dijelom na pitanju mjerodavnosti između Suda EU i nacionalnih sudova.

Nova fama o Polexitu pokrenuta je nakon nedavne presude poljskoga Ustavnog suda prema kojoj Sud EU nije nadležan donositi presude o poljskim zakonima kojima se određuje način imenovanja sudaca i ustroj poljskog pravosuđa. Jer, takve ovlasti Poljska važećim europskim ugovorom nije dala sudu EU.

U interpretaciji zapadnoeuropskoga političkog i medijskog mainstreama, Poljska time krši temeljnu vladavinu (EU) prava i europske demokratske standarde. Uz briselske strukture vezani šef aktualne poljske oporbe Donald Tusk odmah je organizirao prosvjede protiv Polexita. Vrlo načelno, ali i vrlo supstancijalno pitanje odnosa europskog i nacionalnih sudova odmah je dobilo svoj politički folklor. Sukladno osobnim političkim afinitetima akteri na javnoj sceni se u ovom političko-sudbenom sukobu opredjeljuju – za Bruxelles ili za Varšavu.

I Nijemci su ‘rušili’ EU

No različite i međusobno suprotstavljene koncepcije EU, u rasponu od federalne naddržave do saveza suverenih država, mnogo su dublje od aktualnog sukoba na relaciji Bruxelles – Varšava. Njemački Ustavni sud više je puta donosio presude zasnovane na gotovo istovjetnoj argumentaciji – čuvanju njemačkog ustava.

Primjerice, lani je njemački Ustavni sud presudio da je Sud EU djelovao izvan svog mandata kada je (temeljem odluka Europske komisije) dao široke ovlasti Europskoj središnjoj banci za prikupljanje novca u europski fond za oporavak nakon koronakrize. Budući da je kao glavni financijer predviđena Njemačka središnja banka (Bundesbank), njemački Ustavni sud zatražio je obrazloženje zahtjeva za traženih dva bilijuna eura. I ta je presuda, dakako iz krugova pobornika EU-naddržave, odmah proglašena – rušenjem EU.

EU se nije srušio, ali presudom za presudom markira se područje mjerodavnosti Suda EU. Poljska i njezin Ustavni sud dakako nisu imali ništa protiv da Njemačka uplati najveći dio od dva bilijuna eura u zajednički fond za oporavak. Ali zato sada, zajedno s Mađarskom, traže od Suda EU da ukine novu mjeru EU koja predviđa uskraćivanje sredstava iz tog fonda za oporavak državama koje prema njegovu mišljenju krše vladavinu prava.

Njemačka vlada i njemački Ustavni sud izvjesno neće osporavati tu novu mjeru EU, jer nije u njihovu političkom interesu (Vlada), niti ih se tiče (Ustavni sud). Međutim, u svim tim interesno uvjetovanim političkim sukobima, u kojima i promatrači navijaju za ‘svoju stranu’, postoji jedan zajednički nazivnik: praktički svi ustavni sudovi država članica EU protive se jednostranom i ad hoc širenju mjerodavnosti Suda EU na nacionalna pravosuđa.

Ustavni suci iznad politike

U tom sporu u vezi s nadležnosti između ustavnih sudaca i briselske birokracije ja sam na strani ustavnih sudaca kao ipak najmjerodavnijih arbitara u europskoj državnoj tradiciji. Evo i nekoliko primjera zašto. Primjer prvi: ‘presudu’ koja je de facto omogućila međunarodno priznanje Hrvatske donijela je ujesen 1991. jednoglasno ‘Badinterova komisija’, sastavljena o petero europskih ustavnih sudaca.

Predsjednik komisije i francuskog Ustavnog suda Robert Badinter donio je presudu koja je bila potpuno suprotna politici njegova prijatelja i francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda. Da je ‘presuda’ prepuštena europskim političarima, možda bi još uvijek vijećali.

Primjer drugi: nadnacionalni (UN-ov) Haaški sud za ratne zločine dočekan je s velikim nadama i očekivanjima. No djelovao je kao međunarodna birokracija ovisna o svojim financijerima i politički utjecajnim državama i doslovce počeo izmišljati nove ‘zakone’, prema političkim potrebama. I… postao nevjerodostojan.

Primjer treći: poznati francuski međunarodni pravnik Alain Pellet bio je jedan od pokretača osnivanja Haaškog suda. Ali nije se ustručavao kritizirati njegovo izmišljanje novog prava, izlaženje iz vlastita mandata i ulaženje u prostor državnog suvereniteta.

Primijenjeno na sadašnja nadmetanja u vezi s budućim ustrojstvom EU to znači: političarima je ostavljeno široko polje za nadmetanje i dogovore. Ali ne iznad ustava i ne bez pravorijeka ustavnih sudaca predmetnih država. Jer, stabilan EU ne može se (iz)graditi političkim nasiljem. Prije će popucati iznutra.

Višnja Starešina / Lider media

Advertisement

Vijesti

U Rusiji i ‘LGBT pokret’ na popisu terorista i ekstremista

Published

on

Ruski državni financijski nadzornik Rosfinmonitoring dodao je “međunarodni LGBT javni pokret” na svoj popis terorista i ekstremista – piše Filip Turkalj na Epoha portalu.

Savezna služba za financijski nadzor proširila je svoju oznaku osoba i organizacija za koje se smatra da su uključeni u ekstremističke aktivnosti ili terorizam kako bi uključila “međunarodni LGBT društveni pokret i njegove strukturne jedinice”. 

Ažurirani popis nalazi se na stranicama agencije.

RT izvještava: Ovaj potez uslijedio je nakon presude Vrhovnog suda zemlje prošlog studenog koja je potvrdila priznanje Ministarstva pravosuđa za “međunarodni LGBT pokret”  kao ekstremistički.

Suci su također prepoznali njegove strukturne podjele kao one koje odgovaraju istom opisu i zabranili ih; potez za koji su predstavnici gay zajednice rekli da strahuju da će dovesti do gušenja. 

Ranije ovog tjedna, sud je naredio uhićenje administratora i umjetničkog direktora gay bara u gradu Orenburgu, nakon što su optuženi za kršenje zabrane LGBTQ ‘ propagande ‘. 

Prema zakonu, banke su dužne zamrznuti sredstva osoba s popisa i obustaviti im usluge. Međutim, kritičari su tvrdili da ne postoji poseban međunarodni LGBT moment i da je zbog toga formulaciju teško protumačiti. 

Popis Rosfinmonitoringa uključuje više od 14.000 osoba i subjekata označenih kao ekstremisti i teroristi. Oni se kreću od Al Qaide, ISIS-a i Talibana do ukrajinskog neonacističkog bataljuna Azov i pokreta pokojnog ruskog oporbenjaka Alekseja Navaljnog.

Prema izvorima Interfaxa, zakon “ne utječe na pravo građana na privatnost i neće povući nikakve negativne pravne posljedice”. Ograničenja su povezana s potrebom poštivanja zabrane LGBT propagande, oglašavanja, stvaranja interesa i uključenosti u LGBT pokret, priopćio je list. 

Godine 2022. Rusija je proširila postojeću zabranu ‘LGBT propagande’ na maloljetnike tako što ju je u potpunosti stavila izvan zakona. Predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin rekao je tada da će zabrana zaštititi “našu djecu i budućnost zemlje od tame koju šire SAD i europske države”. 

Predsjednik Vladimir Putin prošlog je mjeseca pojasnio da vlasti nemaju problema s onim što članovi zajednice rade u svojim osobnim životima, sve dok se time “ne razmeću” u javnosti i ne uključuju djecu. Prethodno je govorio protiv promicanja “netradicionalnih seksualnih odnosa”  kao dijela promicanja “obiteljskih vrijednosti”  koje su započele tijekom njegova trećeg predsjedničkog mandata početkom 2010-ih. 

Mnogi promatrači u Rusiji povezuju uspon LGBT pokreta s padom nataliteta koji se ubrzao diljem Europe u posljednjem desetljeću. (Epoha.com.hr)

Continue Reading

Vijesti

PRIČA O HEROJU 24.3.1992. poginuo je junak Domovinskog rata Goran Kliškić

Published

on

24.3.1992. poginuo je junak Domovinskog rata Goran Kliškić. Vrhunski ratnik, izviđač-diverzant i zapovjednik jedinice diverzantske postrojbe 4. gardijske brigade Pukovnik Kliškić poginuo je u 22. godini spašavajući ranjenog suborca na Južnom bojištu – piše Amor Patriae na X.

Priča o HEROJU

Goran Kliškić rođen je u Splitu 29. rujna 1969. godine.

Bio je bio dragovoljac Domovinskog rata i prvi zapovjednik specijalne jedinice diverzantskog voda za posebne namjene u 4. gardijskoj brigadi

Kruševo, Zadar, Karin, Biograd, pa Južno bojište i fatalni most na Bistrini kod Stona, bio je njegov ratni put

Poginuo je 1992. godine pokušavajući izvući ranjenog suborca Ivicu Vucu usred žestoke neprijateljske topničke paljbe na Bistrini kod Stona. Svoje ljude je poslao u bunker, a on je pod granatama pokušao spasiti svoga suborca…

U listopadu 1991. godine, u obrani Zadra bio je teško ranjen spašavajući suborca. Jugoslavensko-srbski četnici su granatirali njihov položaj na Bilom Brigu, a Goran Kliškić je po zvuku osjetio da će granata pasti blizu.

Bacio se na svog suborca Ivicu Boškovića i spasio ga od sigurne smrti

Granata je pala u njegovoj neposrednoj blizini i teško ga ozlijedila. Operiran je u Zadru, a trebalo je čak tri litre krvi da bi ga liječnici uspjeli održati na životu.

Liječenje je nastavio u splitskoj bolnici, ali ne zadugo. Sa ranama koje su još krvarile i brojnim gelerima u leđima, svojevoljno je napustio bolnicu i vratio se na ratište, unatoč tome što je imao prijedlog da ode u logistiku brigade

Predvodio je svoje diverzante sve do fatalnog 24. ožujka 1992. godine kada je stradao opet spašavajući svog suborca.

Usred noći neprijatelj je granatirao njihov položaj kod mosta na Bistrini, a Goran je zapovjedio odlazak u bunker. Dok su ulazili, granata je pogodila njihovog suborca Ivicu Vucu.

Izjurio je iz bunkera, došao po ranjenog prijatelja i krenuo s njim u rukama natrag prema bunkeru. Pala je još jedna granata i obojicu ih usmrtila.

Bio je to težak udarac za njegove suborce branitelje, ali i još veći motiv za obranu Domovine. Kako su u brojnim prigodama isticali, Goran Kliškić bio je za primjer svima, kao zapovjednik, prijatelj i nadasve čovjek.

‘Vrijeme ne liječi rane, nije mi ništa lakše’ rekao je njegov otac, proslavljeni je hrvatski bariton Ratomir Kliškić. Nakon sinovljeve pogibije život je posvetio uspomeni na svog Gorana

Zbog njega je i nastavio pjevačku karijeru, a svaki svoj nastup počinje riječima: “Idemo moj Gorane”:

Kažu da vrijeme liječi rane, da je lakše. Meni ne liječi. Meni nije lakše. Goran je sa mnom 24 sata dnevno.”

Kao dijete trenirao je plivanje, vaterpolo, a kasnije i taekwondo. Bio je mladić za primjer, uvijek spreman pomoći, nije pio, pušio…
U rat se uključio srcem, kupio je svoje oružje i prijavio se među prvima. Znao bi mi reći; Dat ću i život da više ne slušamo ono “bre”.

Goran je išao na odsluženje redovnog vojnog roka u JNA sa velikim znanjem borilačkih vještina i u tom pravcu se usavršio u vrsnog diverzanta.
Kad je počeo Domovinski rat, on je bio već spreman vojnik, specijalac-diverzant, i general Ivo Jelić imao je u njega imao ogromno povjerenje i Goran je postao prvi zapovjednik specijalaca za posebne namjene u 4. brigadi.

I krenuo je, od Kruševa, preko Zadra, Karina, Biograda, Čepikuća, sve do nesretnog položaja kod Stona…

  • Bilo je ključni izdržati taj prvi udar. Kad bi došao kući s terena, a to bilo maksimalno dan, dva, ne bi puno pričao. Vidio je što rade četnici, i rekao bi mi; Nemaj brige, živoga me neće uhvatiti! Ali bi i rekao da su kukavice, da bježe od borbe prsa o prsa. Znao bi doći s terena onako blatnjav u teatar i čekati me dok silazim s pozornice, to su scene koje su stalno sa mnom. Govorio bi: ‘Ti pjevaj, ja ću tjerati četnike.

Kad je spasio suborca u Zadru bio je izrešetan gelerima. Jedva su ga spasili, a još ranjen napustio je bolnicu. Govorio sam mu, ajmo Gorane izvaditi te gelere, ajmo i u Zagreb ako treba, a on bi rekao: Izvadit ćemo ih kad prođe rat…

◾️Pričao sam puno puta s njegovim suborcima, bio je uvijek prvi u akciji, uvijek sve za suborca, prijatelja. Takav je bio i kao dijete, mladić, a onda i u ratu – prisjetio se sina otac Ratomir.

  • Najteže je roditelju sahraniti dijete, ali u toj nesreći imam sreću što mu bar mogu otići na Lovrinac zapaliti svijeću. Puno je onih koji to ne mogu, koji ne znaju gdje su njihovi najmiliji i koji žive s pitanjima kako su poginuli. Po tom pitanju ništa se ne radi. Goran bi da je živ teško trpio neke stvari u današnjoj Hrvatskoj. A živio je i dao je život za nju, i ja osjećam koliko se žrtvovao, koliko je želio slobodnu domovinu – ispričao je Ratomir Kliškić, koji je svom sinu napravio spomenik na mjestu pogibije u Bistrinama kod Stona, a izdao je i monografiju u čast uspomeni na svog sina, istinskog heroja Domovinskog rata.

◾️ Moj Goran, ali i svi ti momci koji su se borili za slobodnu Hrvatsku, goloruki su krenuli u rat i ostavili svoje obitelji, ljubavi, prijatelje, poslove, fakultete…Zaslužili su da se nikada ne zaborave

◾️ Ratomir Kliškić, otac poginulog junaka Domovinskog rata Gorana Kliškića, reagirao je i na postavljanje crvene zvijezde na Riječki neboder te na izjavu potpredsjednika SDP-a Split Damira Barbira vezanu za taj slučaj.

◾️ Ovo je odgovor, kako je naveo, ‘svima koji veličaju crvenu zvijezdu‘:
– Gospodine Barbir, ako je vaš stric pod ovom crvenom zvijezdom poginuo boreći se protiv talijanskih fašista i njemačkih nacista, kako se hrvatska Rijeka ne bi zvala Fiume, moj sin Goran poginuo je od iste ove crvene zvijezde boreći se protiv velikosrpskog fašizma, kako hrvatski Dubrovnik ne bi postao srpski, a granica s ‘velikom Srbijom’ bila na liniji Virovitica – Karlovac – Karlobag.

Vi uporno negirate onu tamnu stranu ove crvene zvijezde pod kojom su u Domovinskom ratu izvršeni teški zločini nad Hrvatima i drugim građanima Lijepe naše, a tisuće hrvatskih ratnika položili svoje živote za demokratsku i europsku Hrvatsku – poručio je Kliškić i dodao:

– Kao čovjeku i katoliku, žao mi je gospodine Barbir žrtve Vašeg strica koji se borio za Titovu Jugoslaviju, no ideologija za koju se borio Vaš stric, je nas Hrvate jako, jako i skupo koštala! Cijenu najbolje znamo mi roditelji koji smo ostali bez svoje djece.
Naše rane su još svježe, ali smo neizmjerno ponosni što ideologija nije bila pokretač našim herojima, već borba za svoje obitelji, svoj narod, svoj Split. Borba za domovinu Hrvatsku i slobodu svih nas, a za koju su hrvatski ratnici najzaslužniji.

◾️Goran Kliškić je pokopan na splitskome groblju Lovrinac. Nakon nekog vremena grob je premješten na drugo mjesto koje je predviđeno za domovinske branitelje.

Godine 2017. na njegovoj rodnoj kući postavljena mu je spomen-ploča.

NEKA MU JE VJEČNA HVALA I SLAVA!

Continue Reading

Vijesti

PRIJELOMNO: SLUŽBENA IZJAVA HAMAS-a

Published

on

“Pozivamo na prelazak s krute šutnje i poduzimanje radnji kako bi se zaustavili zločini pogubljenja na terenu i zlostavljanja onih koji su okupirani u kompleksu Al-Shifa i njegovoj okolici” – piše X profil @ShaykhSulaiman. Prenosimo…

“Mi u Islamskom pokretu otpora (Hamas) osuđujemo apsolutnu međunarodnu službenu šutnju o humanitarnoj katastrofi koju trenutačno stvara fašistički ratni stroj okupacije u bolnici Al-Shifa i njezinoj okolici, koja traje već šesti dan zaredom.

To uključuje nastavak stravičnih ratnih zločina smaknuća, maltretiranja i paljenja kuća s vlasnicima, opkoljavanja bez vode, hrane i lijekova te prisilne evakuacije pod kišom metaka i granata, bez ikakve reakcije međunarodne zajednice, dotične institucije Ujedinjenih naroda ili međunarodne humanitarne organizacije.

Zahtijevamo od naše arapske i islamske nacije, slobodnih ljudi svijeta i masa našeg naroda na Zapadnoj obali, Al-Qudsu i okupiranoj unutrašnjosti, da odmah djeluju na svim frontama kako bi stvorili najveći pritisak na interese okupaciju i njezine pristaše, te uložiti napore u potporu našem narodu u Pojasu Gaze, u njihovoj borbi protiv cionističkog stroja za ubijanje i genocid.

U tom kontekstu, potvrđujemo da ovi gnusni zločini neće slomiti volju, otpornost i postojanost naših ljudi na njihovoj zemlji, te njihovu predanost pravu na slobodu i samoodređenje.”

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved