Connect with us

Vijesti

SUPERJUNACI NAŠEG VREMENA

Published

on

(Izvor za foto: 24sata.hr)

Osmogodišnji dječak Šimun Ćorić iz Nuštra postao je u samo nekoliko sati zvijezda društvenih mreža i medija. Malac je nacrtao crtež sa svojim omiljenim junacima iz stripa (Supermenom, Batmanom, Flashom i Čudesnom ženom), a ispod ovih likova napisao imena čelnika Nacionalnog kriznog stožera (“Vili”, “Kruno”, “Davor” i “Alemka”). Novinari iz 24 sata posjetili su ga u njegovom mjestu nadomak Vinkovaca, napravili reportažu i organizirali telefonski razgovor između Šimuna i ministra zdravstva Beroša.

Trebaju li nam ovakve priče?

Dakako, pogotovu u vremenima kao što su ova, kad smo zabrinuti, uplašeni, najčešće nervozni, ponekad i ogorčeni stanjem na koje ne možemo utjecati – i katkad bez razloga kivni jedni na druge. Zadnje što nam je potrebno to je negativna energija u javnom prostoru. I zato je svaki “Šimun” dobrodošao, svaki tračak optimizma i nade je zlata vrijedan, jer to je ono što nas drži i podsjeća da se možemo uhvatiti u koštac sa svakom nevoljom, samo ako ostanemo ljudi. A veće motivacije od budućnosti i dobrobiti naše djece nema.

Prošlo je 32 dana od kad je kod nas u Hrvatskoj identificirana prva osoba zaražena korona virusom.

Od tada do danas, čitavi timovi epidemiologa i liječnika, Nacionalni krizni stožer, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo uz pomoć policije i državnih institucija vode ogorčenu bitku protiv ove pošasti. Sve aktivnosti na suzbijanju pandemije koordinira Vlada preko ministarstva zdravstva i čelnog čovjeka ovog resora.

Nacionalni krizni stožer kojim rukovode prof. dr.sc. Alemka Markotić – epidemiologinja i ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, ministar zdravstva prof. dr.sc. Vilim Beroš, ministar policije Davor Božinović i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Krunoslav Capak prim. dr. med., svakoga dana na tiskovnim konferencijama izvješćuju javnost o stanju vezano za pandemiju.

I pored svih poduzetih mjera, Hrvatska danas, 27. ožujka, ima ukupno 586 osoba pozitivnih na COVID – 19, s povećanjem od 91 bolesnika u zadnja 24 sata. Virus je, nažalost ušao i u bolnički sustav što je naročito opasno, ali, nažalost i neizbježno, budući da su liječnici i medicinske sestre u izravnim kontaktima s bolesnicima i po naravi svoga posla najviše izloženi riziku.

No, koliko god situacija bila složena, uzimajući u obzir lako prenošenje virusa, njegovo progresivno širenje i eksponencijalni rast zaraženih kao i sve druge okolnosti vezano za teškoće u praćenju mogućih nositelja zaraze (pri čemu je nužno u kratkom vremenskom roku identificirati sve osobe s kojima su one bile u socijalnom kontaktu i izolirati ih), prema raspoloživim podacima i uspoređujući ono što je postigla Hrvatska u odnosu na druge zemlje pogođene pandemijom, možemo biti zadovoljni.

Mi u Hrvatskoj smo se, međutim, sreli s još jednom nepogodom. Zagreb i okolicu je u rano jutro 22. ožujka pogodio najrazorniji potres u zadnjih 140 godina i uzrokovao brojna oštećenja na kućama i zgradama, pogotovu na starijim građevinama, izazivajući razumljivi strah kod ljudi. U novim uvjetima, suočen s dodatnim zadaćama, Nacionalni krizni stožer angažirao se i u saniranju posljedica potresa. Angažirani su vatrogasci, vojska, pripadnici Civilne zaštite, dodatne policijske snage i građani koji su se dobrovoljno javili kako bi se raščišćavale ulice i osigurao normalan život. I sve se to moralo odvijati u uvjetima mjera sigurnosti što ih zahtijeva borba protiv pandemije, što je iziskivalo posebne napore.

Samoprijegorni, danonoćni rad naših operativnih timova i njihov požrtvovni angažman bio bi, nažalost, uzaludan bez suradnje građana koji su pozvani držati se propisanih mjera i brinuti o sebi i bližnjima. Bez tog osjećaja odgovornosti i samodiscipline, bez svijesti da se drugačije ne može iz ove situacije i bez spoznaje da su svi napori tisuća naših superjunaka uzaludni ne damo li i mi sami svoj puni doprinos, teško ćemo izaći kao pobjednici iz ove borbe s nevidljivim ali itekako opasnim neprijateljem.

Imajmo to na umu.

Poruka Šimuna Ćorića, dječaka iz Nuštra:

Zlatko Pinter

Advertisement

Vijesti

U Podcastu Velebit – Velimir Ponoš: Jake sličnosti između propasti Rimskog Carstva i današnjih EU/SAD

Published

on

Gost u Podcastu Velebit je novinar i kolumnist Velimir Ponoš

– Natalitet – zašto Hrvati više ne žele imati puno djece? – Mjera uvođenja majke odgajateljice za majke s troje i više djece?
– Rad u Hrvatskoj – Kako je moguće da je jeftinije platiti plaću stranom radniku, osigurati mu smještaj, učenje hrvatskog jezika i učenje zanata? Kada bi se svi ovi troškovi zbrojili, naš domaći čovjek bi mogao imati plaću vrlo sličnu onoj u Irskoj, Njemačkoj itd. Pa čak i veću jer ne bi si morao plaćati smještaj.

– Znači, iselimo naše mlade, radno sposobne, potentne, stručnjake koje smo školovali, u neke druge zemlje, a nama će biti dobri neki strani ljudi koji Hrvatsku ne poznaju, ne vole i ne zanima ih boljitak ove zemlje… – Kakva je to logika, je li to slučajno ili planiranio?
– Velika seoba naroda nekad i danas? Hibridni ratovi s ciljem pokretanja velike mase ljudi?
– Vojni rok i obuka u vojnim vještinama? Je li povijesno ratnička Europa postala pacifistička regija koja se pretvara u mlitavu civilizaciju?
– Ante Starčević je upozoravao da narod bez vjere i morala nema nade za boljitak i napredovanje?

Continue Reading

Vijesti

Izvrstan dokumentarac Epoch Times-a: Nema farmera – nema hrane: hoćete li jesti bube?

Published

on

Cijene hrane vrtoglavo rastu u trgovinama širom svijeta, a neki svjetski čelnici kažu da je to zbog klimatskih promjena. Njihovo rješenje je Agenda 21, 100-godišnji glavni plan Ujedinjenih naroda za čovječanstvo i 21. stoljeće, koji je podijeljen na kraće 15-godišnje planove. Trenutačni plan je Agenda 2030, čiji je cilj “transformacija našeg svijeta za održivi razvoj” prema UN-u.

Agenda 2030 sada se provodi diljem svijeta. U Americi se provodi kao agenda 30×30 Bidenove administracije, plan da se 30 posto američke zemlje u potpunosti isključi iz proizvodnje do 2030. godine, što će rezultirati istjerivanjem malih farmera i stočara sa svojih posjeda. U drugim zemljama poput Nizozemske, nizozemski poljoprivrednici prisiljeni su prestati raditi zbog vladine “zelene politike” koja ograničava emisije dušika. U Šri Lanki se farmeri bore za svoj opstanak zbog vladine zabrane sintetičkog gnojiva.

Dok gledamo globalni rat protiv poljoprivrednika, Svjetski ekonomski forum i Ujedinjeni narodi potiču ljude da jedu kukce kao rješenje za smanjenje klimatskih promjena, gladi u svijetu i spas planeta. Zašto svjetski čelnici, pa čak i slavne osobe, odjednom guraju jestive bube? Treba li država kontrolirati našu hranu? Kakav bi svijet bio bez farmera?

“Nema farmera, nema hrane: hoćete li jesti bube?” je Epoch-ov izvorni dokumentarac koji razotkriva skriveni plan iza globalnih “zelenih politika”, neispričane priče o poljoprivrednicima koji su prisiljeni napustiti posao, poremećaj koji će to imati u našoj opskrbi hranom i zašto se jestive kukce iznenada guraju u prvi plan kao ” Globalno zeleno rješenje.”

Voditelj “Činjenice su važne” (“Facts Matter”) na EpochTV-u Roman Balmakov proputovao je svijetom na više od 25 lokacija i intervjuirao više od 50 farmera, znanstvenika i stručnjaka u Sjedinjenim Državama, Nizozemskoj i Šri Lanki kako bi došao do istine iza ove globalne agende i istražio nadolazeće globalna prehrambena kriza koju svjetski mediji ignoriraju.

Povijest ima tendenciju rimovati se. Godine 1950., kineski komunistički vođa Mao Zedong prodao je javnosti “Veliki skok naprijed” pod zastavom napretka, ali njegova je politika dovela do najveće gladi koju je uzrokovao čovjek u povijesti, s više od 50 milijuna umrlih od gladi. Čini se da UN-ove “zelene politike” imaju obilježja novog “Zelenog skoka naprijed”, možda dobro zvuče na papiru, ali u praksi potkopavaju našu sigurnost hrane, imovinska prava, prava na vodu i predstavljaju egzistencijalnu prijetnju našim slobodama kao slobodni građani. Poznati citat glasi “Tko kontrolira opskrbu hranom kontrolira ljude”.

Ovaj dokumentarac je važan za svakoga da pogleda, ne samo zato da zna što je na vašem tanjuru, već i da ima znanja kako u budućnosti spriječiti još jednu glad koju je izazvao čovjek i zaštititi svoje slobode.

Cijeli film pogledati ovdje…

Službena web stranica: NoFarmersNoFood.com
Molimo dajte i podijelite ovaj dokumentarac: NoFarmersNoFood.com/share
Posebno zahvaljujemo Farmers Defence Force

Continue Reading

Vijesti

Dan prije nego što je umro u avionu, pisac Malog princa napisao je MOLITVU, mogla bi vam promijeniti život

Published

on

Antoine de Saint-Exupery je poznat kao pisac “Malog princa”, ali napisao je i jednu molitvu koja će mnogima promijeniti živote.

Manji je broj onih koji znaju da je Exupery bio i vojni pilot, te da je za svoje vojne zasluge nagrađen odlikovanjem Legije časti.

Najbolji pisac među pilotima i najbolji pilot među piscima umro je u avionu, od srčanog udara, leteći tijekom zadatka.

Kao pisac je ostvario sve svoje dječje fantazije kroz Avijatičara, Ratnog pilota, Noćni let i najpoznatijeg, Malog princa.

Čak i kad je bio na zadacima, Exupery nije prestajao pisati.

Molitva pisca Malog princa

Molitva, koju vam donosimo u cijelosti, je nastala u jednom od najtežih životnih razdoblja autora, kada su ga bolest, godine i ratni vihor polako lomili.

Gospodine, ne molim te za viđenja i čuda, molim tek snagu za život svednevni. Pouči me umijeću malenih koraka.

Misli mi razbistri, učini me snalažljivim, nauči me ugrabiti pravi trenutak. Daj da vidim kako je sve u životu važno.

Jakosti mi daj za red i pravu mjeru, da ne klizim kroz život poput rasipnika, već vrijeme svoje da mudro raspoređujem, pa ipak da umijem prepoznati trenutke bogate sjajem, ljepotom i milinom i odvojiti časak za užitak srca i duha.

Pomozi mi spoznati da ne koristi sanjati – niti o prošlosti, niti o budućnosti te da je najvažniji sadašnji čas, i da sve što slijedi učinim najbolje. Očuvaj me opsjene da život ima glatko teći.

Trijezan mi uvid podari u istinu da su poteškoće, porazi i padovi, neuspjesi, boli pa i katastrofe na stazi žića vjerni pratioci uz koje naša bića sazrijevaju i rastu. (Novi život)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved