Vijesti
Velimir Šonje: PANDEMIJA I ZABRANE KRETANJA: Pitanje demokratske kontrole nad izvršnom vlasti
Ako vam netko zabrani kretanje u vlastitoj državi u kojoj glasate i plaćate porez, onda je riječ o ataku na temeljno građansko pravo i slobodu. Naravno, takav je atak moguće opravdati ako je zabrana razmjerna opasnosti. To se može utvrditi zdravim razumom i/ili u sudskom procesu donosi na svom fb profilu dr.sc. Velimir Šonje.
Prvi slučaj (zdrav razum) je rat. Nitko pri zdravoj pameti neće puštati građane da slobodno šeću ratnom zonom. U vrijeme rata gotovo nitko ne propituje takve odluke, a ako se takav pojavi, sudski posao je lak: lako je uočiti razmjer (ravnotežu) restrikcija i opasnosti.
Iz sličnih razloga razumno je primjenjivati neke mjere koje malo utječu na živote građana, a imaju šansu značajno utjecati na zarazu (npr. distance, maske, higijena).
Drugi slučaj, kada nije lako uočiti razmjer restrikcija i opasnosti pa je nužna sudska intervencija, bio je proljetni lockdown. Ustavni suci su propitivali proljetne odluke Stožera, ali osim očigledno nerazumne odluke o zabrani rada trgovina nedjeljom, u zabranama kretanja nisu pronašli ništa problematično. Time su popločali put za novu zabranu kretanja koja nas čeka od srijede (post od 20.12.).
Prije nego što najavljena mjera zabrane kretanja dođe do Ustavnoga suda (a doći će), vratimo se zdravome razumu: koji bi uvjet trebao biti zadovoljen da bi zabrana kretanja između županija, makar u teoriji, mogla spriječiti širenje zaraze? Radi se o istom onom uvjetu zbog kojeg su se države proljetos zatvarale: ako se na području A zaraza strelovito širi, dok je na području B nema (ili je toliko slaba da postoji objektivna mogućnost da ju se mjerama suzbije), onda je, barem u teoriji, moguće braniti ideju da se A i B međusobno izoliraju i zatvore.
Međutim, ako je zaraza proširena i u A i u B, te ako je tempo širenja zaraze sličan u područjima A i B (kao što je slučaj među hrvatskim županijama), onda naknadna izolacija A od B nema nikakav (ili ima vrlo mali – nerazmjeran) učinak, jer oba područja imaju sinkroniziranu unutarnju dinamiku širenja zaraze.
Prema tome, čak i ako je određeni utjecaj mjere zabrana moguć, ne postoji razmjer između opasnosti i mjera. Zašto je onda mjera zabrane kretanja između županija donesena? Postoje četiri mogućnosti. Prvo, Stožer i Struka možda o djelovanju mjera znaju nešto što mi ne znamo. Ako je tako, bilo bi dobro da nas informiraju. Imamo pravo na to. Više o tome mogli ste pročitati u mojem današnjem Partibrejkeru, link je niže u komentarima.
Drugo, Stožer i Struka možda provode socijalni eksperiment. Ako je tako, bilo bi dobro da nas informiraju da je ta mjera eksperiment. Imamo pravo znati ako smo zamorci.
Treće, Stožer i Struka možda svjesno žele zaplašiti ljude, čineći to u najboljoj namjeri. Ako je tako, bilo bi dobro da nas informiraju o tome. Imamo pravo na tu informaciju, da nas zastrašuju čineći to za naše dobro (možda ćemo onda prihvatiti zastrašivanje?).
Četvrto, Stožer i Struka možda se panično boje novog soja virusa iz Engleske (recimo da su tajnim kanalima saznali da je opak), ali ne žele njime plašiti ljude nego ovako, potiho, zaoštravaju restrikcije. Ako je tako, bilo bi dobro da nas informiraju o tome, te objasne zašto onda nisu zatvorili vanjske granice države kada je to jedina, u teoriji, učinkovita mjera kontrole novog (soja) virusa koji još nije stigao, dok zabrana kretanja unutar zemlje s time nema nikakve veze?
Mislim da će i sudskim procesima uvijek biti prihvatljive one mjere koje barem „u teoriji“ mogu suzbiti epidemiju i čija se očekivana snaga može pokazati razmjernom opasnosti. Kao što sam objasnio u donjem tekstu koji je linkan u komentaru, uopće ne očekujem čvrste empirijske dokaze u korist učinkovitosti nekih mjera. Smatram dovoljnim ako možemo konstruirati neku razumnu teoriju da bi mjera mogla imati snažan učinak i biti razmjerna, i zbog toga sam većinu mjera prihvaćao i sam primjenjivao, te i javno govorio da su (neke) mjere razumne.
Zabrana kretanja između županija u ovoj fazi pandemije po mome mišljenju sušta je suprotnost tome. S jedne strane upitni efekti, a s druge strane težak atak na temeljne građanske slobode i funkcioniranje društva.
Saborski zastupnici se vrlo slabo bave ovom problematikom, a vladajuća većina ima zadatak slijepo slijediti odluke Stožera i Vlade. Stoga se ne možemo osloniti na Sabor niti na Ustavni sud kod kojeg se političke odluke razmatraju benevolentno s obzirom na politički background dijela sudaca. Jedino što nam kao građanima preostaje je senzibilirati javnost i medije za ovaj problem. To je jedini preostali filter za propitivanje jesu li iznesene teze točne, a ako jesu, za njihovo komuniciranje prema nadležnima ne bi li i oni sami propitali svoje odluke. Ili nam ih bolje objasnili. Već i to bi samo po sebi bio veliki napredak, čak i ako nemam pravo.
Vijesti
DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”
Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!
Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.
”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.
”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.
”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.
”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.
Vijesti
Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom
Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.
U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.
“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.
Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”
Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.
Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”
Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.
Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”
Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”
POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.
“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.
Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.
Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.
Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.
CatholicVote je ranije objavio:
Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.
Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.
Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.
Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.
Vijesti
Čudesna vizija iza blagdana Tijelova
Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.
Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.
Slika: Portraits-of-Saints – Julijana iz Liegea
Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.
Viđenje svete Julijane
Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”
U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:
Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.
U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:
“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.
Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:
Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”
U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.
Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.
Philip Kosloski /Altea
-
Vijesti7 dana ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti1 dan ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti3 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna ago
DANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti4 tjedna ago
BROJEVI U GLAGOLJICI Predavanje dr. sc. Darka Žubrinića u Zagrebu
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”