Connect with us

Vijesti

ZAOKRET NA BLISKOM ISTOKU Što se skriva iza spektakularnog dočeka Putina? Iznenađenje za SAD?

Published

on

Ruski predsjednik je prošli tjedan posjetio UAE i Saudijsku Arabiju. Ova su gostovanja iznenadila mnoge – najavljena su samo dan ranije.

Tijekom jednog dana Putin je, zajedno s dužnosnicima koji su ga pratili, vodio pregovore s čelnicima dviju arapskih država. Dočekan je pompozno, s posebnim poštovanjem. A već sljedeći dan primio je u Moskvi iranskog predsjednika Ebrahima Raisija.

Glavni motivi predsjedničke turneje po UAE i Saudijskoj Arabiji su strateška suradnja na ključnim područjima i suprotstavljanje globalizmu. Javno se raspravljalo o sljedećim temama:

  • produbljivanje suradnje u preradi ugljikovodika i koordinacija unutar OPEC+;
  • ulaganja u brzo rastuće rusko tržište;
  • uvođenje novih kompetencija u vojno-industrijskom kompleksu, bankarstvu, umjetnoj inteligenciji,
  • proizvodnji zrakoplova i svemiru;
  • vojno-tehnička suradnja i zajedničke pomorske vježbe;
  • međudržavni odnosi i suradnja u području pravosuđa.

Rezultati pregovora jedan na jedan nisu poznati. No, prema nekim izvješćima, razgovaralo se i o Ukrajini, iako ona nije bila glavna.

Saudijska Arabija izrazila je spremnost da konsolidira miroljubive napore zemalja BRICS-a da pojačaju pritisak na ukrajinski režim. Razgovarali su o vremenu i planu za pridruživanje novih zemalja BRICS-u i produbljivanju suradnje unutar bloka.

Kružile su i informacije da je jedno od glavnih pitanja velika dedolarizacija. Rijad se aktivno priprema za to. A dijalog s Rusima, koji aktivno promiču ovaj narativ, nije mogao doći u bolje vrijeme.

Regija treba stabilnost

Još jedna zanimljiva činjenica je da je šef Rosatoma Aleksej Lihačov sudjelovao u pregovorima u Saudijskoj Arabiji kao dio ruske delegacije. Prethodno je Washington odbio dopustiti Rijadu izgradnju nuklearnih elektrana. Stoga ne čudi što Saudijci traže zamjenu za strateškog saveznika.

Cijela ova ceremonija s vatrometom i vojnicima na devama pokazala je Putinu da je dobrodošao na cijeli Arapski poluotok. A ujedno je ostalim Arapima pokazala s kim bi ubuduće trebali surađivati.

U Saudijskoj Arabiji Putina je dočekao osobno kralj Salman. Što se tiče važnosti, ovo nije niže od veličanstvenog prijema u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Kralj se susreo s Putinom, unatoč njegovoj poodmakloj dobi i ne baš dobrom zdravlju. Mnogo znači – poručuju iz kanala “Realist”.

Foto: Press služba Kremlj

UAE, Saudijska Arabija i Iran postat će nove zemlje članice BRICS-a od sljedeće godine. I svima njima treba stabilnost u regiji. Zašto onda Rusija, a ne Kina koja je pokretačka snaga BRICS-a? Jer Peking je zadužen više za novac. Rusija je na primjeru Sirije pokazala da može osigurati sigurnost i stabilnost na Bliskom istoku. Odakle sva simbolika slijeđenja Putina, Putinovih zrakoplova Su-35 koji predstavljaju snagu ruskog oružja. Takve očite sitnice imaju ogromno značenje za arapski svijet. I Putin to razumije.

Uloga je na Rusiji

Rastuća globalna konfrontacija već je donekle jasno definirala suprotstavljene blokove. Sada se Sjedinjenim Državama i cijeloj zapadnoj koaliciji suprotstavljaju Rusija i Kina, Sjeverna Koreja i Iran. Zapravo, već je formiran, doduše neformalno, vojno-politički savez.

A drugi igrači u različitim dijelovima svijeta, pogotovo u tako važnoj regiji kao što je Bliski istok, nemaju šanse ostati po strani. Takvo je mišljenje u razgovoru za Cargrad iznio politički analitičar i publicist Jurij Golub.

Tsargrad: – U istoj Saudijskoj Arabiji, još od vremena predsjednika Franklina Roosevelta, postoje posebni odnosi sa Sjedinjenim Državama. Što se promijenilo?

Jurij Golub: – Te odnose možemo označiti formulom “Nafta u zamjenu za sigurnost”. Suočavanje jemenskih Hutija s napadima na naftnu infrastrukturu Saudijskog kraljevstva jasno je pokazalo da Sjedinjene Države ne uspijevaju u toj ulozi. O tome svjedoče gotovo svi politički porazi Amerikanaca u posljednjih nekoliko godina. I bijeg iz Afganistana, i bezizlaznost sukoba u Ukrajini, i napad na Izrael, koji se može smatrati apsolutnim promašajem američke sigurnosne arhitekture u regiji.

Foto: Press služba Kremlj

“Istodobno, borbe u Pojasu Gaze potkopale su sve napore da se izgrade odnosi između arapskih zemalja i Izraela kao ključnog američkog saveznika u regiji.”

Da, proturječja rastu, pojavljuje se linija sukoba. I sasvim je prirodno da je uloga na savezništvu s Rusijom. Putin se jako dobro pokazao u bliskoistočnoj politici. Prije svega uz podršku sirijskom predsjednika Bashara al-Assada. Iako smo se u ovom sukobu s istim Saudijcima našli na suprotnim stranama barikada. Međutim, Rusija nije napustila Assada, dok su Sjedinjene Države napustile Afganistan i s velikom vjerojatnošću bi mogle napustiti Vladimira Zelenskog. Održali smo svoja obećanja. Sirija je opstala kao država, opstala je sadašnja vlast. A u bliskoistočnoj politici to puno znači.

Što kaže Lihačev posjet?

Saudijska Arabija sebe smatra ključnim igračem u regiji. Ali mi znamo da Izrael ima nuklearno oružje. Vidimo da i Iran ide u tom smjeru, iako to javno ne priznaje. Da, atomska energija se može koristiti iu miroljubive svrhe. Saudijska Arabija vjerojatno bi se htjela pridružiti klubu, ako ne nuklearno naoružanih država, onda barem onih s atomskom energijom. Zapravo, danas jedino Rosatom ima nadležnost za izgradnju novih energetskih blokova. To je još jedan bezuvjetni razlog za prijateljstvo s Rusijom.

Saudijski princ bin Salman odgodio posjet Londonu kako bi se sastao s Putinom.

Da, i uskoro će otići u Moskvu. Možda će ovaj posjet još više rasvijetliti posebnosti rusko-bliskoistočne politike.

Zašto je to važno?

Odnosi Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, osim manjih graničnih sporova, sadrže i značajne konfrontacije na polju gospodarstva i sigurnosti. Ujedinjeni Arapski Emirati postali su jedno od najvažnijih financijskih središta svjetskog gospodarstva, dok je Saudijska Arabija i dalje, unatoč svim naporima, jako ovisna o fluktuacijama cijena na tržištu nafte. Iran i Turska za Rijad su konkurenti na Bliskom istoku uz Katar, dok u Abu Dhabiju održavaju uravnoteženije odnose sa zemljama regije.

A ako Moskvu vežu odnosi s Rijadom u okviru OPEC+, na području proizvodnje nafte, onda su UAE postali jedno od važnih čvorišta u procesu preraspodjele prometnih i financijskih tokova našeg izvoza i uvoza. Dakle, već su očita pitanja o kojima su strane mogle razgovarati iza zatvorenih vrata.

Ovi potezi dio su nastojanja Zapada da ometa obostrano korisnu gospodarsku suradnju i razvoj novih područja odnosa u okviru širenja BRICS-a. Rusija, štoviše, posjeduje tehnologije koje su očito privlačne zaljevskim monarhijama. Ne računajući nuklearnu industriju, to se odnosi i na svemirski sektor i vojna istraživanja, objasnio je Carigradu vojni stručnjak i analitičar Sergej Prostakov.

Strane su neizbježno morale razgovarati o sigurnosnim pitanjima u kontekstu palestinsko-izraelskog sukoba. Osim toga, već postoji prijetnja pomorskom prometu u Crvenom moru i kroz Sueski kanal zbog akcija savezničkih Houthi pobunjenika u Jemenu, koje podupire Iran.

To može postati problem za cjelokupno svjetsko gospodarstvo, a Rusija ne može a da ne izrazi svoj stav po tom pitanju, posebno imajući u vidu odnose s Iranom. Očito je da je Putin o tome razgovarao s Raisijem.

Stoga posjet našeg predsjednika Bliskom istoku nosi golem medijacijski potencijal. Vrijeme će pokazati kako će se sve to provesti u praksi. Vjerojatno neće proći bez iznenađenja, – zaključuje Tsargrad.

Tsargrad.ru

Vijesti

Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku

Published

on

Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.

Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.

Oklop i kaciga mikenskog ratnika. Fotografija: Fotografija: Andreas Flouris and Marija Marković, PLOS ONE, 2024, CC-BY 4.0 (Fotor editor. GoArt)

Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci

Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma

Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.

Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?

Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.

Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?

Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.

Procjena potrebnih kalorija

Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.

Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Continue Reading

Vijesti

Legenda o nastanku hrvatskoga grba

Published

on

Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.

Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…

Freska iz 15. stoljeća s hrvatskim grbom

Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.

Povelja iz 1527. kojom hrvatski velikaši biraju Ferdinanda I. Habsburškog za kralja

Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.

Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.

Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.

Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…

Continue Reading

Vijesti

“Uključi Boga u svoj život i naći ćeš ga …”

Published

on

Mario Žuvela ima jednu nadahnutu, ‘strelovitu’ molitvu/misao, koju dijelimo s vama.

Ima nešto u tome kad Boga uključiš u svoj svakodnevni život. Dobivaš bolji život.

Dublje odnose. Snažnija iskustva. Sve postaje nekako smislenije. Ne nestaju svi tvoji problemi preko noći, ali se preko noći pronalaze rješenja za njih. Jer ih tražiš s Bogom.

Jer pitaš Boga za savjet. U molitvi. U čitanju Svetoga pisma. U osluškivanju vlastitoga srca. 

Mario Žuvela

Dobro jutro. Kreni jutros s Isusom u novi dan i sve će biti lakše!

Pripremaio: don S. Lončar

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved