Connect with us

Vijesti

Zoran Milanović: “Vidim da taj opet divlja po mrežama, to je zaista nepristojno … da ne kažem perfidno ponašanje”

Published

on

Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u ponedjeljak kako je donošenje odluke o vraćanju državnih odlikovanja tražio sam Branimir Glavaš, jer je formalno već pet godina neosuđena osoba.

“Glavaš je to tražio. Zašto? Jer je već pet godina formalno isti kao ja, neosuđena osoba. Mene isto zanima gdje su nestali ljudi koji su bačeni u Dravu. Ima tu cijeli niz pitanja, ali ja nisam sudac, ja sam predsjednik Republike i moram prema svima biti u tom smislu jednak. Da me nije tražio, ne bih se ja u to petljao. Dakle došao je zahtjev, potpuno utemeljen”, rekao je Milanović.

Dodaje da će, bude li Glavaš ponovno pravomoćno osuđen, morati nastaviti ono što je napravio bivši predsjednik Ivo Josipović kada je Glavašu oduzeo odlikovanja.

Josipović je imao pravomoćnu presudu

“Ja se nikada ne bi usudio ići tako daleko da nekome oduzimam odlikovanja na temelju moje umjetničke prosudbe, ali Josipović je imao pravomoćnu presudu, on je pročitao zakon, to je bio njegov stav, i on je to napravio s pravom. Glavaš je protiv toga prosvjedao, rekao je da tu odluku ne priznaje”, podsjetio je Milanović.

Ističe kako je Glavašu vratio odlikovanja jer već pet godina nije osuđena osoba, a pitanje zašto to još nije riješeno ostavlja za HDZ.

“Zašto na to nije reagirala Grabar-Kitarović, ona je bila predsjednica od 2015. godine, od 2015. je Glavaš odlukom Ustavnog suda formalno nedužan. Zašto ona to nije napravila? Strah, samo strah, i ja se bojim, ali u nekom trenutku moraš odlučiti”, naglasio je Milanović.

Naglasio je da se osjeća sigurno kada zna da postoji zakon te da bi istu stvar napravio da se radi i o Šoškočaninu te je pozvao Milorada Pupovca da se pozabavi tom temom.

“Vidim da opet divlja po mrežama, to je zaista nepristojno i potpuno prijetvorno ponašanje, da ne kažem perfidno. Pa on je bio u koaliciji s tim Glavašem do prije godinu dana. Glavaš je držao Plenkovićevu Vladu”, poručio je Milanović.

Odluka o Glavašu vrlo delikatna odluka

Ističe kako je odluka o Glavašu bila vrlo delikatna odluka.

“A to što piše Pupovac ili par divljaka, to me ne zanima. Sada ću nakon ovoga svakome koji mi se obrati na način kao Pupovac odgovoriti na isti ili još grublji način, jer drugačije ne ide”, kazao je Milanović.

Po pitanju jučerašnjih lokalnih izbora te koliku promjenu očekuje u Zagrebu, predsjednik kaže da će ondje biti najveća promjena.

“I u Splitu je promjena, ali malo drugačija. U Zagrebu je najveća promjena, 65 posto ljudi je glasalo za jednu opciju koja je vrlo liberalna, koja nije pučka. Neke od njihovih ideja su eksperimentalne i za Kopenhagen. To je jedan cijeli spektar zeleno-lijevih ideja koje su našle svoju publiku i komunikatore u nekome drugome, a nekada je to bio isključivo SDP”, naglasio je Milanović.

Na pitanje o kampanji kakvu je vodio Domovinski pokret Milanović se osvrnuo na samo ime te stranke.

“Ne postoji domovinski pokret, ne može na čelu domovinskog pokreta biti netko tko je zbrisao iz Osijeka u Ameriku, tamo se vucarao po razno raznim emigrantskim klubovima, ali ne hrvatskim, sve to je u redu, i onda se vratio u Hrvatsku i prikazuje sam sebe maltene kao Brunu Bušića. To nije domovinski pokret, to ne priznajem, to je uzurpacija, to treba pravo zaštititi, kao i hrvatsko ime, ne može to svaka ‘štraca’ koristiti kako hoće”, smatra Milanović.

Utjerivanje državnih blagdana nije dobro

Predsjednik je također samoinicijativno htio komentirati Dan državnosti za koji je ustvrdio da takav način “utjerivanja državnih blagdana” i kolektivne svjesti i emocija nije dobar, dodavši da je taj dan nametnut 1991. godine kao praznik HDZ-a, koji je kasnije promijenio Vlado Gotovac.

“I onda dolazi Plenković koji ima potrebu dokazati da je oduvijek u HDZ-u, a prikrpao se u zadnji tren, i utjeruje s običnom većinom blagdan koji je stranački praznik”, ustvrdio je Milanović.

Dodaje kako ga može prihvatiti kao spomendan Hrvatskog sabora, što je i bio 20 godina, ali ga ne može prihvatiti kao Dan državnosti jer smatra da se u Hrvatskoj jedino može govoriti o Danu neovisnosti, što imaju sve europske države.

“Kakva je sad to državnost koja je nastala jedne nedjelje 1990. godine jer je jedna stranka jednim izbornim zakonom dobila u parlamentu jedne socijalističke republike u sastavu jedne multinacionalne federacije većinu? Ja shvaćam da netko to smatra važnim”, rekao je Milanović

Smatra da se mladim ljudima mora govoriti istina, a koja uopće nije loša za Hrvatsku.

“Naš put je bio pravedan, pošten i uspješan na kraju. Dokle god su hrvatski dečki odlukama hrvatskih tijela u hrvatskim sekretarijatima za narodnu obranu bili slani kao regruti na odsluženje vojnog roka u JNA, nema smisla da govorimo neovisnosti ili državnosti kako ju HDZ doživljava”, kazao je Milanović.

Tek kada je to prestalo, dodao je, a prestalo je nakon postrojavanja Zbora narodne garde, nakon toga više nijedan mladi hrvatski dečko nije otišao u JNA,. “To je ta razdjelnica”, zaključio je Milanović. (Hina)

Advertisement

Vijesti

PET RAZLOGA da pročitate “Majstora i Margaritu” Mihaila Bulgakova

Published

on

Ovaj kultni roman spada među omiljene knjige u Rusiji, premda je u Sovjetskom Savezu dugi niz godina bio zabranjen – piše ALEKSANDRA GUZEVA u Russia Beyond.

Foto Collage: Russia Beyond (Foto: Goskino; Javna domena; Penguin Classics Deluxe Edition, 2016.)

1. Roman o Sotoni i Bogu

“Majstor i Margarita” zapravo je roman u romanu. U suštini se paralelno izlažu dva sižea: prvi prikazuje posjet Sotone Moskvi tridesetih godina. On se predstavlja kao profesor Woland, stručnjak za crnu magiju iz inozemstva. Upoznaje različite sovjetske pisce i dužnosnike i čak je iznenađen kako neki od njih razmišljaju. Wolandovu pratnju čine vještica, veliki mačak koji govori i još dva demona koja koriste nečiste sile da kažnjavaju ljude ljude ili se izruguju s njima.

Kadar iz filma “Majstor i Margarita”, 2023./AMEDIA

Drugi je zaplet zapravo rukopis romana koji je napisao glavni junak – Majstor. On, potpuno neprimjereno ranom sovjetskom dobu, piše roman o Isusu (kojeg naziva Ješua Ha-Nocri), suđenju nad njim i njegovim posljednjim danima, uključujući raspeće.

Kadar iz serije “Majstor i Margarita”, Vladimir Bortko, 2005./Goskino

2. Roman je napisao jedan od najtalentiranijih ruskih pisaca 20. stoljeća i sadrži brojne autobiografske detalje

Kao što je roman o Ješui i Pilatu Majstorovo životno djelo, tako je i roman o Majstoru i Margariti životno djelo Mihaila Bulgakova.

Mihail Bulgakov sa suprugom Jelenom, 1935.

Mihail Bulgakov sa suprugom Jelenom, 1935.Javna domena

Pisac je na njemu radio od 1928. godine do svoje smrti 1940. i nije doživio njegovo objavljivanje. 

Roman sadrži brojne autobiografske detalje: probleme koje Majstor doživljava s romanom Bulgakov je doživio sa svojim knjigama, kao i borbu sa sovjetskom cenzurom. Kao i Margarita, Bulgakovljeva voljena žena Jelena bila je udana za uglednog građanina, ali ga je također ostavila zbog siromašnog pisca, žrtvujući sve i posvećujući mu čitav život (a nakon njegove smrti vodeći računa o njegovom nasljeđu).

Istraživači Bulgakovljevog djela smatraju da je Jelena bila tajna agentica KGB-a, da je Bulgakov to možda znao i pokušao je opravdati u svom romanu. Kao da je potpisala ugovor s “nečistim silama” da bi ga spasila od zatvora.

3. Roman je dugo bio zabranjen, no kada je objavljen, izazvao je senzaciju

Bilo je malo šanse da se roman objavi u SSSR-u zbog natprirodnih sila koje prikazuje, aluzija na Bibliju, pitanja o Bogu i đavlu i očigledne kritike na račun sovjetskog društva.

Kadar iz serije “Majstor i Margarita”, Vladimir Bortko, 2005./Goskino

Prva, vrlo skraćena i cenzurirana verzija pojavila se tek 1967. godine, više od 25 godina nakon piščeve smrti. Kompletna je verzija, međutim, objavljena u inozemstvu, a širila se ilegalno i u SSSR-u putem “samizdata”, odnosno privatno tiskanih primjeraka.

1973. godine u Sovjetskom Savezu konačno je objavljena kompletna verzija romana, privukavši ogromnu pažnju javnosti.

4. Jedan od omiljenih romana u Rusiji

Kadar iz filma “Majstor i Margarita”, 2023./AMEDIA

Otkako je roman službeno objavljen u Rusiji pa sve do danas, ankete pokazuju da je “Majstor i Margarita” jedna od omiljenih knjiga za Ruse.

Ona zaista ima sve predispozicije za tako veliku popularnost: uzbudljiv i neizvjestan zaplet, izuzetan smisao za humor i gomilu duhovitih fraza koje su u ruskom jeziku zaživjele kao aforizmi i izreke.

Kadar iz filma “Majstor i Margarita”, Jurij Kara, 1994./Sputnik

Konačno, Bulgakov ismijava sovjetsku realnost, prikazujući je na metaforičan način, a ljudi čitaju između redaka i pronalaze istiniti prikaz života.

5. Nemoguće je ovaj roman kompletno adaptirati za film ili kazališnu pozornicu

Kadar iz filma “Majstor i Margarita”, 2023./AMEDIA

Nijedna kazališna ili filmska adaptacija romana ne smatra se dovoljno uspješnom. Osim toga, roman je stekao reputaciju da nosi lošu sreću, jer se svaki put kada ljudi počnu raditi na njegovoj adaptaciji događaju razne teškoće i nesreće. Neki su se glumci ozbiljno razboljeli, a nekolicina je umrla ubrzo nakon snimanja, dok su administrativni problemi neprekidno opsjedali svaku produkciju.

Zato vam toplo preporučujemo da roman pročitate i vlastitom maštom sebi dočarate sve ono što je u njemu napisano.

Continue Reading

Vijesti

Mali protestant molio ZDRAVO MARIJO i dogodila se MILOST O KOJOJ BRUJI SVIJET: ‘SVE DUGUJEM GOSPI’

Published

on

Šestogodišnji protestantski dječak često je slušao svoje kolege katolike kako mole Zdravo Marijo. Toliko mu se svidjela da ga je zapamtio i molio svaki dan. “Vidi, mama, kako lijepa molitva”, rekao je jednom svojoj majci.

“Ne ponavljaj”, odgovori majka. “To je praznovjerna molitva katolika koji štuju idole i misle da je Marija božica. Ona je žena kao i svaka druga. Hajde, idemo. Uzmi ovu Bibliju i pročitaj je. Sadrži sve što moramo znati.” Od tog dana, dječak je prestao moliti svoju Zdravo Marijo svaki dan i više je vremena proveo čitajući Bibliju.

Pronašao istinu o Mariji

Jednog dana, dok je čitao Evanđelje, ugledao je odlomak o Navještenju anđela Djevici. Pun radosti, dječak otrči svojoj majci i reče: “Mamice, našao sam Zdravo Marijo u Bibliji: ‘Zdravo, milosti puna, Gospodin je s tobom: blagoslovljena ti među ženama’.

Zašto to nazivate praznovjernom molitvom? Nije odgovorila.

Drugom prilikom naišao je na prizor Elizabetinog pozdrava Djevici Mariji i prekrasnog Veliča, u kojem je Marija najavila: ‘od sada će me svi naraštaji zvati blaženom’.

Majci nije ništa rekao i počeo je moliti Zdravo Marijo svaki dan iznova, kao što je nekada činio. Osjetio je zadovoljstvo reći te prekrasne riječi Majci Isusovoj, našem Spasitelju.

Kad je napunio četrnaest godina, jednog dana je čuo kako njegova obitelj priča o Gospi. Svi su govorili da je Marija bila obična žena. Dječak, nakon što je čuo njihovo pogrešno razmišljanje, nije mogao više podnijeti i, pun ogorčenja, prekinuo ih je govoreći: “Marija nije kao nijedan drugi sin Adamov, umrljan grijehom. Ne! Ne! Ne! Anđeo ju je nazvao punom milosti i blagoslovljenom među ženama. Marija je Majka Isusova i samim tim i Majka Božja. Nema većeg dostojanstva kojem stvorenje može težiti. Evanđelje kaže da će je svi naraštaji zvati blaženom, dok je ti pokušavaš prezirati. Tvoj duh nije duh Evanđelja ili Biblije za koju tvrdiš da je temelj kršćanske religije.”

Utisak koji su dječakove riječi ostavili na majku bio je toliko dubok da je često neutješno plakala: “O, Bože, bojim se da će ovaj moj sin jednog dana ući u katoličku vjeroispovjest, religiju pape!

Obraćenje sestre i obitelji

“I zaista, kratko vrijeme kasnije, sin je bio uvjeren da je katolička vjera jedina autentična, prihvatio ju je i postao jedan od njegovih najstrašnijih apostola. Nekoliko godina nakon preobraćenja, protagonist naše priče pronašao je svoju sestru već udatu. Htio ju je pozdraviti i zagrliti, ali ona ga je odbila i ogorčeno rekla: “Nemate pojma koliko volim svoju djecu. Kad bi netko od njih htio postati katolik, prvo bih mu zabila bodež u srce nego dopustila da prihvate vjeru pape.”

Njezin bijes i narav bili su jednako bijesni kao i oni sv. Pavla prije njegovog obraćenja. Međutim, ona će se uskoro predomislila, kao što se dogodilo sv. Pavlu na putu za Damask. Desilo se da se jedno od njene djece teško razbolilo.

Liječnici nisu dali nadu za njegov oporavak. Čim je njen brat saznao, potražio ju je u bolnici i s ljubavlju razgovarao s njom govoreći: “Draga sestro, ti prirodno želiš da tvoje dijete bude izliječeno. Vrlo dobro, onda učini ono što tražim od tebe. Pomolimo se zajedno Zdravo Marijo i obećajmo Bogu, ako se tvoje dijete oporavi, proučit ćeš katoličku doktrinu. I u slučaju da dođete do zaključka da je katoličanstvo jedina prava religija, prihvatit ćete je bez obzira na žrtve koje to podrazumijeva.”

Njegova sestra u početku nije bila voljna, ali je htjela da joj se sin oporavi, pa je prihvatila bratovu molbu i molila s njim Zdravo Marijo. Sljedećeg dana, njezin sin je potpuno ozdravio. Majka ispunila obećanje i počela proučavati katoličku doktrinu. Nakon intenzivne pripreme, krštenje je primila u Katoličkoj crkvi zajedno s cijelom svojom obitelji. Koliko je zahvalila bratu što joj je bio apostol.

Ovu priču je ispričao otac Francis Tuckwell u jednoj od svojih propovijedi. “Braćo”, zaključio je, “protestantski dječak koji je postao katolik i preobratio sestru u katoličanstvo, cijeli život posvetio službi Bogu. On je svećenik koji vam se sada obraća. Koliko sam dužan Blaženoj Djevici, Gospi!

I vi, draga moja braćo, posvetite se u potpunosti služenju Gospi i ne dopustite da prođe niti jedan dan a da ne izgovorite prekrasnu molitvu Zdravo Marijo kao i svoju krunicu. Zamolite je da prosvijetli umove protestanata koji su odvojeni od istinske Kristove crkve osnovane na stijeni (Petru) i protiv koje ‘vrata pakla nikada neće prevladati’. “

izvor Zrinka Požežanac/Vjera.hr

Continue Reading

Vijesti

KRAH FRANCUSKE Danas u eri univerzalnih ljudskih prava, uzimaju si „pravo“ na oduzimanje ljudskog života

Published

on

Papinska akademija za život izrazila je potporu čvrstom protivljenju Francuske crkve ustavnom amandmanu koji bi Francusku učinio prvom državom koja je uvela pobačaj kao ustavno pravo.

Predloženi zakon koji je predstavila vlada predsjednika Emmanuela Macrona odobrili su i Nacionalna skupština i Senat, a o njemu se u ponedjeljak, 4. ožujka raspravljalo na zajedničkoj sjednici Parlamenta za očekivano konačno odobrenje tropetinskom većinom.

U priopćenju objavljenom u ponedjeljak, 4. ožujka Papinska akademija za život ponovila je stajalište Francuske biskupske konferencije da se abortus, koji ostaje napad na život ne može promatrati isključivo iz perspektive prava žena, te se pridružila biskupima izražavajući žaljenje što se u prijedlogu ne spominju mjere potpore onima koji bi željeli zadržati svoje dijete.

Papinska akademija za život inzistirala je da u eri univerzalnih ljudskih prava ne smije postojati „pravo“ na oduzimanje ljudskog života.

Sve vlade i vjerske tradicije, rekli su, trebaju učiniti sve što mogu kako bi u ovoj fazi povijesti zaštita života postala apsolutni prioritet, s konkretnim koracima u korist mira i socijalne pravde te s učinkovitim mjerama za univerzalni pristup resursima, obrazovanju i zdravstvu.

Posebne životne situacije te teški i dramatični konteksti našeg vremena trebaju se rješavati alatima pravne civilizacije koja prije svega gledaju na zaštitu najslabijih i najranjivijih, istaknula je Papinska akademija za život.

Citirajući papu Franju, Papinska akademija za život istaknula je da za Katoličku Crkvu obrana života nije ideologija, već je stvarnost, ljudska stvarnost koja uključuje sve kršćane.

Riječ je o djelovanju na kulturnoj i odgojnoj razini kako bi budućim naraštajima prenijeli stav solidarnosti, brige, dobrodošlice, dobro znajući da kultura života nije isključiva baština kršćana, nego pripada svima onima koji radeći na izgradnji bratskih odnosa prepoznaju vrijednosti svake pojedine osobe, stoji u objavljenom priopćenju.

izvor: Vatican News

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved