Connect with us

Vijesti

AFERA SULEJMANI: PONOVLJENA LAŽ O “SADAMOVOM ORUŽJU za masovno uništenje” u režiji Pompeia?

Published

on

Je li Pompeo priznao da je lagao o namjeri Sulejmanija da napadne američke ambasade?

Donald Trump je izjavio da je iranski general Qassem Sulejmani, koji je ubijen u američkom napadu u Iraku, planirao napade na četiri američke ambasade.

“Mogu otkriti da vjerujem da su bile četiri ambasade”, rekao je Trump u intervjuu za Fox News.

Trump je ove tvrdnje prvi put iznio u četvrtak u Bijeloj kući, a potom ih je iste večeri ih ponovio na mitingu u Ohiu.

“Reći ću da smo uhvatili totalno čudovište. Uništili smo ga. To se trebalo dogoditi mnogo ranije. To smo učinili jer su namjeravali dići u zrak našu ambasadu. Uradilo smo to i iz drugih očiglednih razloga. Jedan od naših ljudi iz vojske je poginuo, a drugi su teško ranjeni samo tjedan dana ranije”, rekao je tada Trump.

Nešto kasnije, na mitingu u okviru svoje predizborne kampanje u Toledu u Ohiu, Trump je rekao da je Sulejmani planirao napade na više američkih ambasada.

“Sulejmani je aktivno planirao nove napade i ozbiljno razmatrao napade na naše ambasade, ne samo ambasadu u Bagdadu, ali mi smo ga zaustavili”, poručio je američki predsjednik svojim biračima.

Navode američkog predsjednika je tog dana podržao i američki državni tajnik Mike Pompeo, podsjeća BBC.

“Imali smo informacije o neposrednoj prijetnji, a one uključuju i napade na američke ambasade. Točka”, rekao je Pompeo pri objavi novih sankcija protiv Irana.

POMPEO: LAGAO SAM O SULEJMANIJEVIM “NEIZBJEŽNIM NAPADIMA”

Ali ubrzo nakon toga Trumpov neokonzervativni državni tajnik Mike Pompeo svima poručuje da je  čovjek koji se ne boji priznati da je lažov.

„Zapravo se čini da uživa u svojoj sposobnosti laganja američkog naroda“, piše Ron Paul, američki političar, dugogodišnji republikanski kongresmen iz Teksasa i kandidat za američkog predsjednika na izborima 2012. godine

„Sjetite se prije samo tjedan dana kada nam je Pompeo rekao da su SAD poslale bespilotnu letjelicu za atentat na iranskog generala Qassema Soleimanija dok je bio u Iraku u mirovnoj misiji, jer je planirao “neposredne napade” na američko osoblje i interese na Bliskom istoku. Te su tvrdnje osmišljene kako bi prikrile svaku kritiku očigledno nezakonitog čina ubojstva visokog vojnog časnika zemlje s kojom niste u ratu, i to u trećoj zemlji koja je zabranila napade na njenom tlu i s kojom ste saveznici. Amerikanci koji su zabrinuti zbog ubojstva Sulejmanija trebali su izgledati nepatrioti u slučaju da prigovore: “Hoćete reći da želite da Amerikanci umru?” Tako djeluje propaganda“, rekao je Ron Paul.

„Kad se dim raziđe, nasmiješ se na to sve i priznaš da je sve bila laž. Kao što je Pompeo učinio sinoć“, nastavlja američki političar.

Govoreći o programu Laure Ingraham, Mike Pompeo je priznao da su kod neokonzervativaca ideja o “neposrednom” i normalna ideja o “neposrednom” dvije vrlo različite stvari.

“Ne znamo točno kada i ne znamo točno gdje su se napadi mogli dogoditi, ali bilo je realno”, rekao je Lauri Ingraham.

„Ali ako ne znate kada i ne znate gdje, a vjerojatno ne znate ni kako, na temelju čega su Pompeo i Trumpova administracija prodali ideju da Sulejmani mora biti ubijen odmah kako ne bi bio ubijen veliki broj Amerikanaca? I kako možemo vjerovati Pompeu da je Sulejmani stajao iza početnih raketnih napada na iračku bazu u kojoj su bile smještene američke trupe, da su američkog izvođača radova ubile Sulejmanijeve snage u toj bazi, te da je Sulejmani stao iza “napada”, zapravo običnog vandalizma, na američku ambasadu u Bagdadu?“, pita se Ron Paul u nevjerici.

„Drugim riječima, ako je glavno opravdanje za ubojstvo Sulejmanija priznata laž, tko pri zdravom razumu može vjerovati službenoj verziji o razlozima ubojstva?I dok ponosno laže dan i noć, Pompeo se deklarira kao veliki kršćanin i gurnuo je Trumpa da ubije arhitekta borbe protiv Islamske države, jer je, priznajmo, Sulejmani bio taj koji je stotine tisuća života sirijskih kršćana. Nešto u Pompeu miriše na sumpor“, zaključuje Ron Paul.

Ron Paul Institute | Logicno.com Foto: Saul Loeb/AFP

Vijesti

LOVRINOVIĆ: STRAŠNO JE KOLIKO NAS GULE BANKE I HNB

Published

on

HNB je bankama isplatio za prošlu godinu oko 480 milijuna eura (oko 3,4 milijardi kuna) i to – ZA NIŠTA!

U stvari to NIŠTA su isplaćene kamate bankama kao nagrada što su novac držale na svojim računima i što nisu odobravale kredite. Za to ih je HNB nagrađivao sa 4% kamata godišnje. Dakle, za svojevrsnu “ležarinu” novca na računima banaka one su nagrađene do sada neviđenim ekstra profitom jer nemaju nikakav rizik. Tako visoku kamatu građani koji su ostavili svoje depozite u bankama mogu samo sanjati i ona se kreće oko 1-1,5%. Banke zbog toga ne trebaju uopće odobravati kredite niti gospodarstvu niti građanima i izlagati se rizicima kada od HNB-a mogu bez ikakvog rizika dobiti tako ogroman profit. Neto profit banaka je u odnosu na prošlu godinu porastao čak 91! O plaćama bankara i guvernera da i ne govorim.

Čime opravdati ovakvu politiku HNB-a od koje korist vuku samo strane banke u Hrvatskoj?

To se ničim ne može opravdati. HNB samo sluša naredbe Europske središnje banke (ESB) iz Frankfurta a ona je odlučila da je u borbi protiv inflacije najvažnije smanjiti količinu novca u optjecaju. Put ka tom cilju je da banke odobravaju što manje kredita i time će se smanjiti potražnja, a onda i inflacija. Tako misli ESB. No, taj cilj se mogao postići, nećete vjerovati, bez troška po središnje banke. Kako? U monetarnoj politici postoje razni instrumenti a jedan od njih je obvezna rezerva. Nju je trebalo povisiti sa sadašnjih 1% na 5% ili više, već koliko treba, a to znači da bi banke morale taj postotak depozita izdvojiti bez naknade na poseban račun i smanjio bi se obujam kredita i ponuda novca. E, ali treba namiriti bankare, a ne razmišljati o sirotinji i malim poduzetnicima koji se krvavo bore na tržištu. Zar te iste banke nismo nekoliko puta sanirali. Na razini EU banke su nakon Velike financijske krize također sanirane u astronomskim iznosima na račun poreznih obveznika.

Ovo je najbolji primjer sustava u kojem živimo a to je financijski kapitalizam koji brine samo o svojoj oligarhiji. On iscrpljuje radnike i samu supstancu gospodarstva i zemlje.

I što će sada napraviti strane banke u Hrvatskoj? One će te ogromne profite proslijediti u najvećoj mjeri u inozemstvo.

Da je zadržana kuna i monetarni suverenitet ovoga enormnog troška – NE BI BILO!

HNB bi povisio stopu obvezne rezerve uz trošak od 0% i tako uštedio 480 milijuna eura koji bi se mogli iskoristiti za razne potrebne svrhe. Ovo je jedan od troškova uvođenja eura – i to OGROMAN. No, službeni mediji će to objasniti nužnošću i mudrošću vođenja monetarne politike. A to je zapravo obična pljačka svih nas.

Eto to je politička ekonomija funkcioniranja središnjih banaka koje su uvijek pogodovale bankama a mi ih spašavali pod firmom da ne smiju propasti jer su “prevažne”

Još nešto. U prošloj godini država je od poduzetnika naplatila oko 265 milijuna eura oporezivanjem ekstraporfita koji su ga, po njenoj ocjeni, ostvarili bez puno truda. Čekaj malo; znači poduzetnicima treba oporezovati ekstra profit a bankama to isto ne treba! To u prijevodu znači da Hrvatska udruga poduzetnika nema nikakvu moć u odnosu na Hrvatsku udrugu banaka.

Ovakve pojave sam već davno najavio i oni koji me prate to znaju. Sada samo pratimo realizaciju. Sve ovo još ubrzava socijalno raslojavanje i jaz između bogatih i siromašnih te promovira nepravdu u raspodjeli bogatstva. Tome će stranka Pravo i pravda stati u kraj, jer takvo društvo nema perspektivu! Pravosuđe i monetarni sustav ključni su uzroci našeg propadanja.

I da još jednom ponovim: ja nikada nisam razlikovao okupaciju tenkovima od okupacije kapitalom!

Pretjerujem? Zar nije više ljudi napustilo Hrvatsku nakon rata nego za vrijeme rata!?

Continue Reading

Vijesti

Umro je Ratko Despot, predsjednik Udruge hrvatskih pravoslavnih branitelja

Published

on

Umro je Ratko Despot, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja pravoslavne vjere.

U Šibeniku je iznenada u 69. godini preminuo dragovoljac Domovinskog rata pukovnik Ratko Despot, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja pravoslavne vjere.

Kao predsjednik Udruge hrvatskih branitelja pravoslavne vjere koja je predstavljala oko 10.000 Hrvata pravoslavner vjere koji su se borili protiv veliosrpske agresije u Domovinskom ratu Ratko Despot je uložio mnogo napora u sadašnjim nastojanjima da se obnovi prava autokefalna Hrvatska pravoslavna crkva.

Pogreb dragovoljca Domovinskog rata Ratka Despota obavit će se u ponedjeljak 11. ožujka u 15 sati na mjesnom groblju Sv. Mihovil u Vukšiću.

Neka mu je laka hrvatska zemlja i počivao u miru Božjem.

Continue Reading

Vijesti

Glavna europska tužiteljica: “Nije posao javnosti, ni političara ocjenjivati – je li počinjena prevara ili ulogu EPPO-a!”

Published

on

Iako premijer Andrej Plenković uporno ponavlja kako su europski istražitelji prekoračili svoje ovlasti u slučaju aktualne afere oko 3D snimanja koje je nakon potresa obavljao Geodetski fakultet, Europski tužitelji i dalje neumorno kopaju i istražuju slučaj – donosi Dnevno.hr.

Riječ je o 100 posto novcu iz hrvatskog proračuna, kaže Plenković, pravo je pitanje zašto oni to rade. Ovog tjedna zato smo se zaputili u Luksemburg kako bismo na licu mjesta saznali o čemu je riječ.

Zašto se u ovom slučaju govori o sukobu nadležnosti i što glavna europska tužiteljica poručuje hrvatskim vlastima i hrvatskim građanima, odgovorila je Laura Kovesi, nova šefica EPPO-a za.

“Ne komentiram istrage u tijeku, a budući da se tu radi o takvom slučaju, pokušat ću dati općenit komentar. Općenito vrlo dobro procjenjujemo svoju nadležnost, pridržavamo se Uredbe i pravila kada je riječ o nadležnosti EPPO-a. U ovom slučaju želim naglasiti da, ako netko gaji sumnje o tumačenju Uredbe, ovdje u Luksemburgu nalazi se sud Europske unije i svi koji imaju sumnje trebaju se obratiti sudu i pitati kako bismo trebali tumačiti Uredbu”, rekla je.

‘Naše predmete obično provjerava vijeće’

“O nadležnosti EPPO-a ne odlučuju vlada, parlament, političari ni poslovni ljudi, to je nešto što pripada pravosuđu. To je moj komentar, a iza ovoga leži pravo pitanje vezano uz ovaj slučaj: je li počinjena prevara ili ne? A EPPO nastoji istražiti ovaj slučaj i utvrditi je li doista tako. Mislim da bi hrvatski građani željeli znati je li počinjena prevara, je li netko ukrao novac ili nije, to je pravo pitanje”, rekla je Kovesi.

Novinar ju je upitao je li obavila sve provjere, a Kovesi je odgovorila: “Naše predmete obično provjerava stalno vijeće, to je sustav koji čine tri troje tužitelja iz triju država članica EU, koji procjenjuju i prate sve predmete i procjenjuju sve odluke. Ponavljam: ako netko gaji sumnje u našu nadležnost, o tome odluku može donijeti samo sud Europske unije.

O predmetima se sud ne bi trebao donositi u javnosti niti bi se trebalo javno govoriti je li EPPO nadležan, je li počinjena prevara i bi li EPPO trebao vršiti pretrage. To nije posao javnosti ni političara nego pravosuđa, i upravo to činimo. I opet ponavljam: ovdje se ne radi o tome tko je nadležan nego o tome je li počinjena prevara, je li itko pokušao otkriti istinu i, treće, ako je istina ono što je premijer rekao, svi želimo doznati je li prevara počinjena ili nije”.