Vijesti
Benedikt XVI., kardinal Pell, kritika i mogući odgovor pape Franje
Nakon smrti pape emeritusa Benedikta XVI. i kardinala Georgea Pella pokazalo se da su upravo oni ozbiljno kritizirali aspekte nauka pape Franje i njegovog upravljanja Crkvom. Kako bi papa mogao odgovoriti na te kritike?
Kao što sam ranije objasnio, Crkva izričito naučava da čak i pape mogu pod određenim okolnostima biti kritizirani od strane vjernika. Štoviše, sam papa Franjo je u nekoliko navrata izričito rekao da pozdravlja kritike. Čini se jasnim da su kritike koje iznose papa Benedikt XVI. i kardinal Pell upravo one vrste koje bi Papa trebao najozbiljnije shvatiti, s obzirom na nauk Crkve i vlastita stajališta o vrijednosti kritike.
Prvo, koje su kritike uputili? U slučaju Benedikta XVI., o njima znamo preko nove knjige koju je napisao nadbiskup Georg Gänswein, koji je bio dugogodišnji tajnik pokojnog pape. S jedne strane, Benedikt XVI. je imao rezerve prema kontroverznoj pobudnici pape Franje Amoris Laetitia, a posebno je bio zabrinut što se „određena dvosmislenost nalazila u tom dokumentu“. I bio je iznenađen što papa Franjo nikada nije odgovorio na dubia (sumnje) četvorice kardinala koji su nastojali riješiti te nejasnoće. S druge strane, Benedikt XVI. je smatrao da su ograničenja koja je Motu proprijo Traditionis Custodes pape Franje nametnula slavljenju tradicionalne latinske mise “pogreška“ koja je „ugrozila pokušaj pomirenja“ različitih struja unutar Crkve. Benedikt XVI. je također smatrao da je Franjo krivo razumio njegove vlastite namjere, jer je pokojni papa dao dopuštenje za tradicionalnu latinsku misu (Motu proprijem Summorum Pontificum), a mons. Gänswein je rekao da je novi Motu proprij Traditionis Custodes nanio Benediktu XVI. (veliku) bol.
Kardinal Pell bio je daleko otvoreniji u svojoj kritici. U posljednjem članku koji je napisao prije svoje smrti, kritizirao je radni dokument Sinode o sinodalnosti kao „jedan od najnekoherentnijih dokumenata ikada poslanih iz Rima“, kao “toksičnu noćnu moru“ punu „neomarksističkog žargona“ koja je „neprijateljska prema apostolskoj tradiciji”. No, također je otkriveno da je mons. Pell bio autor anonimnog dopisa koji je kružio među kardinalima tijekom korizme prošle godine, kritičan prema trenutnom stanju Crkve. Sažimajući poučavanje i upravljanje pod papom Franjom, dopis tvrdi da se „komentatori različitih struja i iz različitih razloga… slažu da trenutni pontifikat predstavlja katastrofu u mnogim ili većini stvari”. Zatim se detaljno bavi različitim doktrinarnim kontroverzama, financijskim skandalima, neuspjesima u pružanju potpore lojalnim katolicima u Kini i drugdje te bespotrebnom otuđenju tradicionalista i drugih unutar Crkve (od Crkve).
Kao što sam linkom naznačio dokument u članku kojeg sam gore spomenuo, i tradicija Crkve i novije učenje Učiteljstva pokazuju da je najjasniji stav onaj u kojem bi katolik mogao s poštovanjem kritizirati neku papinu izjavu ili radnju kada se čini da je u sukobu s obvezujućim naukom. Papa Franjo se s tim teško može ne složiti, jer je izrazio spremnost saslušati izazove čak i samog crkvenog učenje. Konkretno, u pobudnici Gaudete et Exsultate, on kaže da „doktrina, ili bolje, naše razumijevanje i izražavanje iste, nije zatvoren sustav, lišen dinamičke sposobnosti postavljanja pitanja, sumnji, upita”.
Dakle, ako vjernici mogu postavljati pitanja, sumnje i upite čak i kada su u pitanju izrazi katoličkog nauka, onda zapravo mogu postavljati pitanja, sumnje i upite kada su u pitanju očiti sukobi s katoličkim naukom. Na primjer, mogu to učiniti s obzirom na problematičnu dvosmislenost u Amoris Laetitia koju spominje Benedikt XVI. Kako bi to uopće moglo biti nedopušteno, po izjavama samog pape Franje? Odnosno, kako bi moglo biti dopušteno „postavljati pitanja, sumnje, upite“ o tisućljetnom katoličkom nauku o braku i euharistiji, ali nije dopušteno postavljati ih o odlomku u nedavnoj pobudnici koja ne uspijeva jasno potvrditi nauk Crkve?
Papa Franjo je više puta izričito rekao da se on osobno može opravdano kritizirati. Kao odgovor na kritike upućene protiv nekih njegovih primjedbi iz 2015. o ekonomskim pitanjima, papa je rekao:
„Čuo sam da je bilo nekih kritika iz Sjedinjenih Američkih Država. Čuo sam za njih, ali ih nisam čitao, nisam imao vremena da ih dobro proučim, jer svaku kritiku treba prihvatiti, proučiti i onda se treba voditi dijalog. Pitaju me što mislim. Ako nisam vodio dijalog s onima koji kritiziraju, nemam pravo iznijeti mišljenje, izolirano od dijaloga, zar ne?…“.
„Dakle, moram početi proučavati kritike, zar ne? I onda dijalogizirati s onima koji drugačije misle“.
Slično je 2019., na pitanje o kritikama koje su protiv njega iznijeli američki katolički laici, klerici i mediji, papa Franjo rekao:
„Prije svega, kritike uvijek pomažu, jer kada netko bude kritiziran, treba odmah napraviti samokritiku i reći ovo: je li istina ili nije istina, do koje točke? Od kritika uvijek vidim prednosti. Ponekad me naljutite, ali prednosti su tu…“.
„Kritika je element konstrukcije i ako vaš kritičar nije u pravu, morate biti spremni primiti odgovor i dijalog, voditi raspravu i doći do pravednih zapažanja (slagao se ili ne)… Iskrena kritika je uvijek dobro prihvaćena, barem s moje strane“.
Preko vatikanskog glasnogovornika Mattea Brunija, papa je jasno dao do znanja da „kritike uvijek smatra čašću, osobito kada dolaze od (iskrenih) autoritativnih mislilaca“.
Referenca na “autoritativne mislioce” podsjeća na kanon 212 Zakonika kanonskog prava, koji potvrđuje pravo katolika da javno izraze svoje mišljenje o stvarima koje se tiču Crkve, osobito kada imaju relevantnu stručnost. Kanon kaže sljedeće:
„Vjernici mogu slobodno crkvenim pastirima očitovati svoje potrebe, osobito duhovne, i svoje želje“.
„Vjernici imaju pravo, katkada dapače i dužnost, prema znanju, stručnosti i ugledu koji imaju, posvećenim pastirima očitovati svoje mišljenje o onom što je za dobrobit Crkve i to mišljenje, čuvajući cjelovitost vjere i ćudoređa i poštovanje prema pastirima te pazeći na zajedničku korist i dostojanstvo osoba, priopćiti i ostalim vjernicima“.
Osim samog pape Franje, papa emeritus Benedikt XVI. i kardinal Pell imali su približno onoliko „znanja, kompetencije i ugleda“ koliko je moguće da netko ima u Crkvi. Štoviše, imali su posebnu stručnost u pogledu konkretnih pitanja o kojima su se očitovali. Benedikt XVI. je bio jedan od najuglednijih katoličkih teologa svoga doba, bio je dugogodišnji prefekt Kongregacije za nauk vjere i, naravno, bio je papa. Također je, u svojim mladim danima, koketirao s liberalnijim stavom o sv. pričesti za rastavljene i ponovno vjenčane za koji neki misle da se odražava u Amoris Laetitia. Njegovo mišljenje o tom posebnom važnom teološkom pitanju stoga ima golemu težinu. Tako je i s njegovim mišljenjem o liturgijskim pitanjima i odnosima Vatikana s tradicionalnim zajednicama u Crkvi, za što je također imao dugogodišnji interes i posebnu ekspertizu. Riječ je o problemima kojima se intenzivno bavio kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere i kao papa.
Kardinal Pell je za razliku od Benedikta XVI. imao doktorat iz crkvene povijesti, godine iskustva kao nadbiskup (Melbournea, pa Sydneyja) i bio je član Vijeća kardinala, osobni savjetnika pape Franje. Od njega se moglo očekivati da zna trenutno stanje Crkve i kakvo je ono u usporedbi s prethodnim razdobljima u povijesti Crkve, više od bilo koga drugoga. Uz to je nekoliko godina bio prefekt Tajništva za ekonomiju. Stoga nitko nije mogao s više autoriteta govoriti o financijskim stvarima o kojima se opširno govori u tajnom memorandumu za koji se sada otkrilo da je on autor.
Ukratko, ako bi ikada postojale kritike koje bi papa Franjo i njegovi branitelji trebali ozbiljno shvatiti i uz molitvu razmotriti, bile bi to one koje su iznijeli papa Benedikt XVI. i kardinal Pell. Pomolimo se da Sveti Otac tako učini.
Edward Feser
Louis d’Alencourt, francuski intelektualac, komunikolog, te kao katolik specijaliziran za eshatologiju, koji je detektirao sve simboličke tragove koji se odnose na kraj vremena, preminuo je. POČIVAO U MIRU!
Tekst o Autoru (samom sebi) s bloga Le grand Reveil – Révélations pour la fin des temps, (Veliko buđenje – Otkrivenje za posljednja vremena) prenosimo
slika: Gospa od La Salette.
Zovem se Louis d’Alencourt, rođen sam 1969., dakle 2012. imam 43 godine. Oženjen, otac obitelji, poslovni menadžer, oglašivač sam i radim u komunikacijskim profesijama od svoje 23 godine , uglavnom na čelu vlastitih struktura. Imao sam sve razloge da nastavim živjeti “ublaženi” mali život bez postavljanja previše pitanja i da uživam u životu. Osim toga…
Praktičan katolik, tradicionalističkog senzibiliteta, odgojen sam u okruženju u kojem sam naučen ne vjerovati “svijetu”, odnosno društvu koje ga okružuje, čije su ideje i način djelovanja sve više u suprotnosti s katoličkom mišlju i njezinim učenjem . Hvala Bogu, djetinjstvo i mladost sam sačuvao od štete koju danas nanose televizija i “elektronički” stil života (videoigre i slično).
To me nije spriječilo da se prihvatim računala čim sam počeo raditi (bilo je to 1989. godine), niti da pozdravim dolazak Interneta i očito budem redoviti korisnik. Čak sam bio jedan od preteča mobitela jer sam i prije dolaska mobitela već imao telefon u autu. Bilo je to doba Radiocoma 2000. ako se dobro sjećam.
No, kako nisam rođen s računalima i kako sam ih usvajao samo u radu, uvijek sam ih smatrao prije svega alatom za rad. Isto za Internet. Računalni i elektronički alati za mene nisu cilj nego sredstvo. Nijansa je važna jer nam omogućuje da stroju i njegovoj dominaciji nad čovjekom damo granice, također nam omogućuje da znamo da ne budemo previše ovisni o njemu, a prije svega da zadržimo “kontrolu”. Često sam sklon reći “nije stroj taj koja odlučuje, ja sam”.
Dovoljno je reći da računala koja se sama ažuriraju, nadjačavajući slobodnu volju svog vlasnika, odgovaraju stvarima koje me ljute. Da ne spominjem da zapravo ne znamo sve što navedeno računalo radi i prenosi…
Sve ovo samo da kažem da sam malo po malo, što sam bio stariji, to sam se više pitao o evoluciji sadašnjeg svijeta; kamo ide, Što se događa ? Odakle taj jaz između percipiranog svijeta, željenog svijeta i stvarnog svijeta? Kako objasniti da usprkos iznimnom životnom standardu zapadnjaka, čiji je potrošačko društvo najvidljiviji izlog, postoji i velika nelagoda? Sve se čini u redu, a ipak nešto nije u redu.
Uvijek su me zanimale politika i ekonomija. Moram razumjeti stvari i stoga dublje prodreti u određene teme. Budući da televizija ne dopušta da idete dublje, čitanje je najlakši i najpouzdaniji način.
Tako sam od prosječnog građanina s godinama postao ISTRAŽIVAČ. Filozof i istraživač. Točnije, istraživač političke filozofije.
Da biste razumjeli što se događa, morate pokušati znati donju stranu karata. Postoji službena i neslužbena povijest. Onaj pravi, onaj o kojem se ne uči u udžbenicima. Geopolitika. Tajne službe. Tajna društva. itd…
Kao istraživački alat, ne biste trebali početi s internetom, već s knjigama. Jedna knjiga vodi drugoj; autor, u svom argumentu, navodi druge knjige koje vas potiče znatiželja, i tako dalje. Zatim dovršavate svoja zapažanja putem Interneta. Nikad ne zaboravite da, ako vam se neka tema sviđa, morate je dalje istraživati kroz knjige, a ne ostati na površnoj fazi, kao što je slučaj s audiovizualnim dokumentima i internetom.
A ono što sam otkrio bilo je zastrašujuće. Nakon 10 godina istraživanja i napornog rada, odabira, provjeravanja, razmišljanja, danas sam u mogućnosti odgovoriti na pitanja:
Za što ?
Gdje idemo ?
O kako da stignemo tamo?
Gotovo sa sigurnošću. Jedini element koji mi nedostaje, i to veliki, je kalendar: Kada?
Ali to je i najteže, i najtajnije.
Iza riječi “kraj vremena”, “apokalipsa” ili “kraj svijeta” moramo dati jasna objašnjenja, valjane argumente i konstruirano razmišljanje.
Danas više ne mogu šutjeti. Ovo znanje moram staviti u službu svojih bližnjih kako bih im pomogao da se pripreme za konačno rješenje koje se nazire. Razmišljao sam o pisanju knjige; ovaj projekt nije isključen, ali prvo krećem s ovim blogom čiji je cilj u naslovu: probudi se dok ne bude prekasno!
Tako ću ispuniti ulogu “apostola posljednjih vremena” o kojem je Gospa od La Salette govorila u svojoj poznatoj tajni (1846.) i koji će se pojaviti u vrijeme dolaska Antikrista: “Pozivam apostole posljednjih vremena, vjerne učenike Isusa Krista, koji su živjeli u preziru svijeta i samih sebe, u siromaštvu i poniznosti, u preziru i šutnji, u molitvi i mrtvljenju, u čistoći i u jedinstvu s Bogom, u patnji i neznanju svijetu. Vrijeme je da izađu i osvijetle zemlju. “.
Nažalost, ne uklapam se baš u opis, stoga riječ (budućnost) na početku ovog članka, jer težim biti dio toga i nadam se da ću pronaći milost i snagu potrebnu da to postignem.
Doista, vladavina Antikrista je blizu i sada je hitno prosvijetliti svoje suvremenike.
Želio bih odati počast Louisu d’Alencourtu nastavljajući njegov rad na broju 47. Danas ćemo sastaviti proročanstvo na temelju broja 47 na temelju svetog imena Ieshoua – piše Stéphane na blogu LaFranceChretienne.
Kao što Louis objašnjava u svom posljednjem članku od 29. ožujka 2024.:
47 je broj Mesije u hebrejskoj numeraciji. Ova vrijednost vrijedi i za Židove i za kršćane.
Za kršćane je Isus bio Mesija obećan Židovima i cijelom svijetu. Broj Krista u slavi je 47. Isus se na hebrejskom piše kao Ieshua, tj. Yod 10 + He 5 + Schin 21 + Wav 6 + He 5 = 47
Sa svoje strane, Jean-Gaston Bardet postiže sličan rezultat: on otkriva da je ime Kristove slave „sastavljeno od goljenice, simbola Kristove ljudskosti, integrirane u tetragram YHWH koji predstavlja Trojstvo. Što daje: YHShWH. Ovo ime slave vrijedi 47.”
Uzmimo ime “Ieshua” na hebrejskom i potražimo 47. knjigu koja odgovara onoj iz “Tužaljki”.
Potražimo stihove koji odgovaraju svetoj vrijednosti “Ieshoua”:
« Prvo pojavljivanje Yod 10 → Tužaljke 1:10
Drugo pojavljivanje Heb 5 → Tužaljke 2:05
Treće pojavljivanje Shin 21 → Tužaljke 3:61-63 (21. tužaljka počinje stihom 61)
Četvrto pojavljivanje Wav 6 → Tužaljke 4:06
Peto pojavljivanje Heb 5 → Tužaljke 5:05 »
Za sastavljanje proročanstva oslanjamo se na liturgijski tekst Crkve:
Tužaljke 1:10
Yod — Protivnik je zauzeo sva njegova blaga: da, on (grad Jeruzalem) je vidio pogane kako ulaze u njegovo svetište, dok si im ti zapovjedio: “Ne ulazite u moju skupštinu. »
Tužaljke 2:05
Hej — Gospodin je poput neprijatelja: progutao je Izrael, progutao njegove citadele, razorio tvrđave, izlio žalbe i jadikovke na kćer Judinu.
Tužaljke 3:61-63
61 Shin — Ti čuješ njihove uvrede, Gospodine, sve njihove spletke protiv mene,
62 riječi mojih napadača i njihov šapat protiv mene cijeli dan;
63 pogledaj ih, sjede ili stoje, pjevaju o meni.
Tužaljke 4:06
06 Waw — Grijeh kćeri mog naroda premašio je grijeh Sodome, koja je uništena u trenu, a da se na nju nije digla ruka.
Tužaljke 5:05
05 Ovdje smo lovljeni, robovi; iscrpljeni, nemamo odmora.
Prisjetimo se što Louis kaže na kraju
“Projekt 47 je ulazak u eru hegemonije i dominacije židovskih elita, judaizma i židovskog duha nad svijetom (svi tvore svog “Mesiju”), a to bi doba, govore nam svojim ezoteričnim znakovima, počelo s inauguracija 47. američkog predsjednika, 20. siječnja 2025.
Proročanstvo za Francusku počelo bi 20. siječnja 2025.
Objasnimo sada ovo proročanstvo temeljeno na svetom broju “Ieshua” oslanjajući se na 47. biblijski tekst i zamjenjujući Jeruzalem gradom Parizom.
Prvi stih – Tužaljke 1:10
Yod — Protivnik je zauzeo sva njegova blaga: da, on (grad Jeruzalem) je vidio pogane kako ulaze u njegovo svetište, dok si im ti zapovjedio: “Ne ulazite u moju skupštinu. »
Objašnjenja prvog stiha
Ovaj prvi stih iznenađujuće podsjeća na Olimpijske igre 2024. godine kada su se pagani vratili u grad Pariz kada je Bog zabranio ulazak u njegovu skupštinu. Susjedni stihovi objašnjavaju da je “njegova nečistoća zaprljala njegovu haljinu” i da “sav njegov narod uzdiše za kruhom”.
Čini se da ovaj stih ukazuje na to da će biti gladi zbog njegovih svetogrđa
Drugi stih – Tužaljke 2:05
Hej — Gospodin je poput neprijatelja: progutao je Izrael, progutao njegove citadele, razorio tvrđave, izlio žalbe i jadikovke na kćer Judinu.
Objašnjenja drugog stiha
Ovaj drugi stih objašnjava kaznu koja je izrečena Parisu. Susjedni stihovi objašnjavaju da je “kao neprijatelj nategao svoj luk, i kao protivnik podigao je svoju desnicu” i “u velikoj srdžbe Bog je obeščastio kralja i svećenika.” »
Ovaj stih ukazuje na to da se Božji gnjev može sručiti na grad Pariz, a time i na Francusku kao kaznu za njezine mnoge grijehe.
Treći stih – Tužaljke 3:61-63
61 Shin — Ti čuješ njihove uvrede, Gospodine, sve njihove spletke protiv mene,
62 riječi mojih napadača i njihov šapat protiv mene cijeli dan;
63 pogledaj ih, sjede ili stoje, pjevaju o meni.
Objašnjenja trećeg stiha
Ovaj treći stih objašnjava da Božji neprijatelji trijumfiraju nad gradom Parizom i nad Francuskom, općenito. Neprijatelji Božji nekažnjeno hule na sveto ime Isusa Krista, Sina Božjega.
Susjedni stihovi objašnjavaju da “Ti si se zauzeo za moj slučaj, Gospodine: ti si otkupio moj život” i “Ti ćeš im vratiti, Gospodine, po djelima ruku njihovih.” Zaludit ćeš njihova srca: na njima će biti tvoje prokletstvo. Progonit ćeš ih svojim gnjevom, uništit ćeš ih ispod neba svoga, Gospodine. »
Ovaj stih ukazuje na to da će se Božji gnjev prvo očitovati u gluposti, sljepoći, što će ih natjerati da se urote protiv djela Isusa Krista. “Woke” ideologija točno odgovara onome što je ovdje objašnjeno.
Četvrti stih – Tužaljke 4:06
06 Waw — Grijeh kćeri mog naroda premašio je grijeh Sodome, koja je uništena u trenu, a da se na nju nije digla ruka.
Objašnjenja četvrtog stiha
Ovaj četvrti stih objašnjava da će grad Pariz biti uništen nakon ozbiljnih pogrešaka koje je uzrokovala kći mog naroda. Ovdje ideologija „probuđenja“ odgovara „kćeri mog naroda“, to jest ljudima čiji su umovi zaglupljeni Božjom voljom. Prethodni stih daje više detalja: “Oni koji jedu delicije nestaju po ulicama; oni koji su živjeli u raskoši nalaze se na gnojištu. “. Na temelju sljedećeg 6. stiha “Lamed — Nisu vjerovali, kraljevi zemlje, niti bilo koji stanovnik svijeta, da će protivnik, neprijatelj, proći kroz vrata Jeruzalema. »
Ovaj stih ukazuje da će se Božji gnjev očitovati u strašnoj invaziji kako bi se kaznio grijeh koji je nadmašio onaj Sodome. Ideologija “probuđenja” zapravo nadilazi sve drevne ideologije uključujući i onu same Sodome. Ovaj grad je u trenu uništen sumporom i vatrom.
Peti stih – Tužaljke 5:05
05 Ovdje smo lovljeni, robovi; iscrpljeni, nemamo odmora.
Objašnjenja petog stiha
Ovaj peti stih objašnjava rezultat Božjeg gnjeva. Susjedni stihovi daju više informacija: “Pijemo svoju vodu za novac; kupujemo naša drva. » i „Mi pružamo svoju ruku Egiptu, Assuru, za naš dio kruha. “. Sljedeći peti stih glasi “10 Naša koža gori poput peći u vrućini od gladi. »
Ovaj stih ukazuje na to da je hrana vrlo skupa i da ju je vrlo teško pronaći jer ćemo morati tražiti pomoć od susjednih zemalja. Glad bi mogla biti stvarnost zbog nacionalnog grijeha, Olimpijskih igara u Parizu 2024., koje su trijumfom “probuđenja” nadmašile onu u Sodomi.
Zaključak
“Probuđena” ideologija trenutno trijumfira nad Francuskom otvoreno se prikazujući na Olimpijskim igrama u Parizu u srpnju 2024. Bog neće dopustiti da ovo svetogrđe prođe nekažnjeno. Moramo očekivati velike pošasti od 20. siječnja 2025. Sljedeća godina bi mogla biti godina građanskog rata, ruske invazije, gladi i uništenja Pariza prema proročanstvu koje smo upravo stvorili na temelju djela Louisa d’Alencourta.
Bog vas blagoslovio u ovim svetogrdnim vremenima,
Stephane, svibnja 2024
Link na PDF datoteku: OVDJE!
Vijesti
DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”
Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!
Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.
”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.
”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.
”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.
”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti7 dana agoRim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna agoFra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti1 dan agoHrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti3 dana agoHRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna agoDANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti2 tjedna agoDEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti4 tjedna agoBROJEVI U GLAGOLJICI Predavanje dr. sc. Darka Žubrinića u Zagrebu
-
Vijesti3 tjedna agoIzložba “Tamo gdje su moji korijeni”