Connect with us

Vijesti

DANAS “SRAZ” DIVOVA! ‘Koje bi Putin mogao tražiti ustupke od Bidena!’ Vruće teme o kojima će se razgovarati!?

Published

on

Uoči možda najbitnijeg sastanka na njegovoj prekooceanskoj turneji, američki predsjednik Joe Biden obećao je u ponedjeljak kako će reći Vladimiru Putinu koje su “crvene linije”, prigodom njihovog susreta na vrhu u srijedu u Ženevi – piše Lucija Brailo za Dnevno.hr.

“Ne želimo sukob s Rusijom, ali odgovorit ćemo ako Rusija nastavi sa svojim aktivnostima”, rekao je Biden na konferenciji za novinare po završetku samita NATO-a u Bruxellesu.

Nedavno je Biden nazvao Putina ubojicom, no čini se kako je sada ipak malo ublažio retoriku, pa je u ponedjeljak ocijenio kako je “inteligentan” i “tvrd”. Spomenuo je i sudbinu ruskog oporbenog vođe Alekseja Navaljnog.

“Smrt Navaljnog bila bi još jedan znak da Rusija nema namjeru poštivati temeljna ljudska prava. To bi bila tragedija. To bi samo pogoršalo odnose s ostatkom svijetu, i sa mnom”, dodao je.

>> US medij The National Interest: Kako SAD i NATO planiraju slomiti Rusiju?

Ovaj važan susret dvaju državnika koji će se održati u srijedu u Ženevi, vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić objasnio je za Dnevno zbog čega je dobro i važno da se ovaj sastanak održava, napetu situaciju oko Ukrajine, ali i što to sve skupa znači za Hrvatsku.Netflix Launches Online Shop for ‘Exclusive’ Show-Themed Apparel

“Na stranu sve to skupa, ovaj sastanak je dobar. Retorika sama po sebi, ne znači ništa. Biden je inače izuzetno slikovit dok govori o međunarodnim problemima, pa tako ne čudi da je iskoristio jedan nediplomatski rječnik kada je govorio o Putinu. No, i jedan i drugi znaju da je razgovor i komunikacija nužna, kako bi u ozračju mira i bez nepotrebnih trzavica nastavili dalje”, ističe Avdagić.

Zaustavljen sukob

“Sam po sebi, dobro je da se sastanak događa, i to u trenutku vrlo napetih odnosa, prvenstveno nakon onog što se dogodilo na ukrajinskim granicama i što je prijetilo da će dovesti do jedne vrlo opasne eskalacije. Da je u tom trenutku došlo do ulaska ruskih snaga u Ukrajinu, vrlo vjerojatno bi Rusija bila izložena zapadnim sankcijama na razini na kojoj je izložen Iran. To bi značilo potpuno unazađenje odnosa Zapada s Rusijom, doista zategnute odnose koji bi izgledali tako da se ne bi samo zveckalo oružjem, nego možda već i otvoreno prijetilo”, objašnjava Avdagić.

On ističe kako je to u ovom trenutku zaustavljeno, kada dolazi do tog sastanka koji se odvija u jednoj dozi međusobnog nepovjerenja, ali sa strane Zapada se na to gleda kao na isključivo krivicu Rusije, s obzirom da su ne jednom, nego više puta ruske snage ušle na tla drugih država koje su suverene. Avdagić kaže kako to možemo smatrati isključivo vrlo jasnom agresijom i narušavanjem međunarodnog prava na europskom tlu, a to je ono što Zapad izuzetno zanima, kao i sve nas koji živimo na europskom kontinentu.

Kijev nezadovoljan

Rusija je anektirala Krim 2014. i podupire proruske separatiste na istoku Ukrajine, a Biden je rekao kako će učiniti sve što može kako bi se Ukrajina uspjela oduprijeti ruskoj agresiji. No, upozorio je i da prijem Ukrajine u NATO, koji traži predsjednik Volodimir Zelenskij, ne ovisi o njemu već o odluci trideset članica Saveza.

Međutim, Zelenskij je u ponedjeljak kazao kako od američkog predsjednika želi jasno “da” ili “ne” za plan pridruženja Ukrajine NATO-u.

“Moramo dobiti jasne datume i vjerojatnost toga za Ukrajinu”, kazao je na dan kada se održao samit lidera NATO-a u Bruxellesu. Kijev je izrazio nezadovoljstvo jer nije bio pozvan na taj sastanak.

U zajedničkom intervjuu za Reuters, AP i AFP, Zelenskij je rekao kako je dobio obećanje da Biden neće koristiti Ukrajinu kao sredstvo za cjenkanje na sastanku s Putinom.

Reuters je javio da je Biden rekao također da Ukrajina treba iskorijeniti korupciju i ispuniti druge kriterije da bi se priključila NATO-u, no istovremenio je osudio ruske agresivne akcije i naglasio da i on sam i NATO žele “poduprijeti teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine”.

“Činjenica je da se oni i dalje moraju boriti s korupcijom”, rekao je američki predsjednik. “U međuvremenu, učinit ćemo sve što možemo da Ukrajina dođe u poziciju da bude sposobna oduprijeti se ruskoj agresiji”.

Pitanje vode na Krimu

Podsjetimo, ruske snage su ušle u Gruziju, a potom i u Ukrajinu i možemo reći zauzele ili kako se sad govori, anektirale dio ukrajinskog teritorija, odnosno krimski poluotok.

“Odnosi NATO-a, odnosi EU prema Rusiji su nažalost najlošiji od pada komunizma, odnosno Željezne zavjese, kako volimo reći. Oni su napeti, ne zna se kako će završiti, niti po pitanju međusobne trgovine energentima jer i to može u nekom trenutku doći pod pitanje sankcija, a parcijalno već i jest kad govorimo o Sjevernom toku 2 gdje vidimo koliko tu ima problema, prvenstveno zbog toga što američka strana želi blokirati taj projekt zbog mogućih geopolitičkih reperkusija njegovog funkcionalnog ostvarenja”, govori Avdagić.

Objašnjava i kako po pitanju Ukrajine, Rusija sada primarno gleda na pitanje kako regulirati normalan protok vode prema teritoriju Krima, koji Rusija ni toliko godina nakon anektiranja Krima nije uspjela uspostaviti.

Ničija zemlja

“Moguće je da će to biti jedna od tema gdje će Putin tražiti ustupke od Bidena ili tražiti mogućnost da se to riješi, ali pitanja je tu jako puno. Od onih energetskih i sigurnosnih, pa do klimatskih i onih koja su vezana za energente na dalekom sjeveru. Znamo da se led topi, energenti su sve dostupniji, a radi se o teritoriju koji je ničija zemlja, koju će netko u nekom trenutku zauzeti”, ističe Avdagić.

Upitan o očekivanjima od samita u Ženevi, Biden je rekao da ne želi unaprijed otkrivati svoju strategiju pred “novinarima iz čitavog svijeta”. Rekao je samo kako očekuje promjenu Putinovog stava jer će onda i svijet o njemu izmijeniti percepciju.

Utjecaj na Hrvatsku

Avdagić, pak smatra kako će na Hrvatsku ovaj sastanak minimalno utjecati.

“U svakom mogućem smislu Hrvatska je dio zapadnog kruga. NATO je dio EU, pratimo tu više politika istovremeno, utjecat će tako da će svako relaksiranje odnosa utjecati na odnose i u ukupnom smislu, a to znači onda i u smislu odnosa EU s Rusijom. Nažalost, tu ne vidim neko brzo rješenje, ali da bi ovaj sastanak mogao promijeniti diskurs i put koji ide u lošem smjeru i možda stabilizacijom što prije dovesti do toga da se vrate odnosi na nekakvu normalniju razinu. U tom smislu, govorim i o trgovačkim odnosima, a onda govorimo i o mogućnostima normalnijeg izvoza hrvatskih proizvoda prema Rusiji”, govori Avdagić.

Međutim, dodaje kako treba biti realan. Hrvatski proizvođači su pronašli novo tržište za svoje proizvode, a isto tako i ruski dobavljači nova uvozna tržišta, pa čak i svoju proizvodnju u nekim segmentima.

“Svijet se svakodnevno mijenja, ne možemo uvijek gledati na prošlost i na ono što je bilo prije godinu dana, a kamoli na ono što je bilo prije više godina”, ističe Avdagić.

Savez Rusije i Kine

On smatra i kako na djelu imamo savez Rusije i Kine koji traje već dugi niz godina.

“Ako gledamo njihovo međusobno djelovanje u UN-u vidimo da je to svojevrsni savez i da oni jednako postupaju prema brojnim problemima. Međutim, ne vidim to kao takvu jednu vrstu savezništva koja, prije svega, vjerojatno ne bi bila u korist Rusije, koja će se u jednom trenutku morati, i zbog utjecaja Kine, a i globalnog utjecaja, približavati Zapadu i tu tražiti partnere za svoju vlastitu sigurnost, napredak i opstojnost”, tvrdi.

Ističe kako Kina doista jest rastući i veliki protivnik te da ne možemo govoriti o nečemu usporedivom što smo imali u doba Hladnog rata jer Kina jednostavno nije na istom položaju na kojem je bio Sovjetski savez.

“Mi ovisimo o Kini, to je činjenica. O Rusiji sve manje, čak i energetski, o Kini trenutačno u potpunosti – od prehrane do visoke tehnologije. To je ono što je problem u pogledu odnosa Zapada i Kine”, zaključuje Denis Avdagić.

Nakon samita u Ženevi Biden i Putin neće imati zajedničku konferenciju za novinare, već će je Biden održati sam. Autor: Lucija Brailo

Advertisement

Vijesti

Fakti koje mediji svjesno prešućuju o Lordu Jacobu Rothschildu

Published

on

U ponedjeljak je obitelj Rothschild objavila smrt lorda Jacoba Rothschilda. Imao je 87 godina – donosi portal Epoha (autor: Antonio Klasić)

Rothschildi potječu od Mayera Amschela, koji je rođen u Frankfurtu 1744. godine i trgovao je novcem u kući s crvenim natpisom. Njegovih pet sinova osnovali su banke u Frankfurtu, Beču, Napulju, Londonu i Parizu.

No, nije s tim počelo. Rothschildi su bili Hazari koji su prešli na judaizam. To je škakljiva tema – prije nego što shvatite, bit ćete označeni kao teoretičar zavjere ili antisemit – ali Biblija nas upozorava na ljude koji tvrde da su Židovi, ali to nisu.

“Znam tvoja djela, i tvoje nevolje, i tvoje siromaštvo, i tvoje bogatstvo; i znam bogohuljenje onih koji sebe nazivaju Židovima, a to ipak nisu; jer oni su Sotonina sinagoga. – Otkrivenje 2:9

“Poslat ću vam ljude koji pripadaju sotoni. Kažu da su Židovi, djeca Božja, ali su lažljivci. Natjerat ću ih da kleknu pred tvoje noge i neće imati izbora nego priznati da te volim.” – Otkrivenje 3:9.

Nadalje, ne zovu se Rothschild, nego Bauer. Ne samo da su bili uključeni u trgovinu opijumom i robljem, već su također financirali američke kolonije i američki građanski rat. Podržavali su i financirali obje strane. Rat je veliki biznis, a banke odlično zarađuju na kamatama.

Abraham Lincoln je jednom trebao više novca. Kamatne stope njujorških bankara za njega su bile previsoke. Tako je sam počeo tiskati državni novac. Nije naplaćivao nikakve kamate i uspio je izbjeći Rothschilde.

Manje od dva mjeseca prije završetka američkog građanskog rata, predsjednik Lincoln je ubijen. Vidite li ovdje uzorak? Njihova strategija je: izazvati ratove, dati objema stranama zajmove po pretjeranim kamatama, a ako vlade ne mogu vratiti zajmove, Rothschildi instaliraju središnju banku koju su sami stvorili.

Godinu dana nakon osnivanja Federalnih rezervi, američke središnje banke, izbio je Prvi svjetski rat. Rothschildi su financirali obje zaraćene strane. A tko je financirao Osovinu i saveznike u Drugom svjetskom ratu? Pogađate: bankari Rothschild.

Nisu posuđivali samo tijekom Drugog svjetskog rata. U svojoj knjizi “The Mind of Adolf Hitler: The Secret Wartime Report”, psihoanalitičar Walter C. Langer piše da Hitlera nisu samo podržavali Rothschildi, nego je i sam bio Rothschild. Nakon Drugog svjetskog rata osnovana je država Izrael.

Koliko je ljudi umrlo u ratovima koje su financirali bankari? Bez rata, novac presuši. A to je veliki problem za one koji ovise o ratu.

Dana 4. lipnja 1963. predsjednik John F. Kennedy potpisao je dekret kojim je vladi vraćena moć izdavanja novca, što znači da se više nije morala obraćati Rothschildovim federalnim rezervama.

Nekoliko mjeseci kasnije, JFK je ubijen.

U desetljećima koja su uslijedila središnje su banke rasle kao pečurke. Godine 1998. Europska središnja banka osnovana je u Frankfurtu, gdje je i započela.

Činjenica je mnogo no ovo je samo nekoliko najbitnijih koje su izravno utjecale na sudbinu svjeta i živote ljudi. (Antonio Klasić /Epoha.com.hr)

Continue Reading

Vijesti

Supruga poznatog psihologa OZDRAVILA OD RAKA MOLEĆI KRUNICU, progovorio je i on…

Published

on

U intervjuu za EWTN News , dr. Jordan Peterson, poznati kanadski psiholog, pisac i govornik, podijelio je svoje viđenje “čudesnog” ozdravljenja svoje supruge od raka i svoje mišljenje o njezinom prihvaćanju katoličke vjere.

Foto: X – “Bijedni tirani s Kolegija psihologa u Ontario-u ne će me ušutkati, ni preodgajati” – rekao je Peterson za National Post

Naime, njegova supruga, Tammy Peterson nije bila kršćanka dok je oboljela od raka, međutim Božjom providnošću suočena s teškom bolesti raka uzima krunicu u ruke i ozdravlja, a obraća joj se i srce te će nakon Uskrsa biti primljena u Katoličku crkvu. Čudesno obraćenje i ozdravljenje je odjeknulo svijetom zbog njihove popularnosti.

Nisu joj dali ni godinu dana

Tako se sada očitovao i Peterson i prisjetio se da je par, nakon što je saznao za dijagnozu svoje supruge Tammy, potražio mogućnosti liječenja u nekoliko bolnica u Sjevernoj Americi. Svaki put kad su je pogledali, rečeno im je da dostupni tretmani “nemaju dokaza o uspjehu” i da nema ni godinu dana života pred sobom.

No, kako je Tammy Peterson također rekla za EWTN News u drugom intervjuu, na kraju se potpuno oporavila od raka i u tom procesu, približila se katoličkoj vjeri.

Dr. Peterson primijetio je da Evanđelja sadrže brojne izvještaje o čudesnim iscjeljenjima. “A za svakoga tko razmišlja konvencionalno znanstveno, te je priče teško razumjeti”, rekao je.

Govoreći o svom znanstvenom obrazovanju, Peterson je naznačio da nije “redukcionistički materijalist”. “Mislim da bismo cijelo vrijeme vidjeli čuda da nismo slijepi”, primijetio je.

Ovo je nevjerojatno

Peterson je rekao da je nova vjera njegove žene ojačala njegovu sposobnost da dijeli svoje “svjetlo” na način na koji prije nije.

“Ona govori javno, što je nešto što prije ne bi učinila”, primijetio je. Također je istaknuo da je kod supruge “obnovljeno ono stanje djetinjstva, malenosti koje Krist povezuje s kraljevstvom. I to je izvanredna stvar za vidjeti, jer sam je i ja poznavao kad sam bio dijete, pa mogu vidjeti kako se to ponovno događa”, nastavio je. “A to je prilično nevjerojatno čudo.”

Vjera Jordana Petersona

Odnos dr. Petersona prema kršćanskoj i katoličkoj vjeri nije tako jasan kao odnos njegove supruge , koja će ovoga Uskrsa biti primljena u puno zajedništvo s Katoličkom crkvom.

Iako je u prošlosti rekao da je katolicizam “najrazumnija stvar koju ljudi mogu imati “, kada ga je novinar EWTN News Colm Flynn upitao osjeća li privlačnost prema katolicizmu, odlučio je reći da ga za sad “cijeni”.

izvor: Zrinka Požežanac/ Vjera

Continue Reading

Vijesti

Sveti Albin Angerski

Published

on

Sv. Albin se kao biskup posebno isticao svojim nastojanjima u suzbijanju nećudorednog ponašanja, naročito u ono vrijeme učestalih rodbinskih, incestuoznih ženidbi među plemićima.

Sveti Albin je bio biskup Angersa u Francuskoj. To je vrlo stara biskupija, osnovana već u IV. stoljeću. Rodio se oko 469. u Vannesu, u Bretanji, i to u plemićkoj obitelji. Postao je monah, a 504. opat samostana u Tincillacu. Kroz gotovo četvrt stoljeća mudro i sveto vodio je svoju opatiju pa nije čudo da se glas o njegovim vrlinama raširio.

Taj glas je pridonio ne malo da je na želju naroda izabran za biskupa u Angersu, premda se tome vrlo opirao. Postavši biskupom naročito se istaknuo u borbi protiv jednoga prilično raširenog ćudorednog zla. Bile su to incestuozne, to jest rodbinske ženidbe među plemićima. Rodbinske po krvnom srodstvu, a ono je po prirodnom ćudorednom i pozitivnom crkvenom zakonu zapreka za ženidbu. Sveti Albin kao biskup sudjelovao je na pokrajinskom saboru 538. i 541. u Orleansu, dok ga je 549. zastupao opat Sapando. Zbog svoga energičnog stava u mnogim pitanjima došao je u sukob s nekim biskupima, a plemićima se tako zamjerio da su mu prijetili i smrću.

Moralna pomoć koju mu je pružio Sv. Cezarije dala mu je nove snage za njegov daljnji težak i opasan rad na ćudorednom preporodu tadašnjega društva. Kako prenosi Bitno.net, bio je to u onim teškim vremenima tvrd rad, ali zato tim potrebniji jer je nove narode, koji su tek primali kršćanstvo, a baštinili stare loše navike, valjalo naučiti na jedan savršeniji život. Iscrpljen godinama, a još više radom, biskup Albin je umro 1. ožujka 550. u Angersu te je ondje i pokopan u crkvi Sv. Petra. No već 556. posvećena je njemu samome jedna crkva, a u njezinu kriptu preneseni su njegovi posmrtni ostaci. Kod te nove crkve brzo je podignuta i opatija, a prvi joj je opat bio Albinov prijatelj i pouzdanik Sapando.

Iz djela Sv. Grgura Turonskoga, važnoga crkvenog povjesničara, saznajemo kako je već u njegovo doba, a to je VI. stoljeće, kult Sv. Albina, biskupa, bio vrlo raširen. On se iz Francuske proširio u Njemačku, Englesku, pa čak i Poljsku, pa je Albin u srednjem vijeku bio jedan od popularnijih svetaca. Kao borac za ćudoređe u ženidbi i obitelji može nam i danas biti uzorom. I danas je ta Božja ustanova i osnovna stanica društva ugrožena mnogim zlima.

KT/Nedjelja.ba

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved