Vijesti
Konzervativna reakcija protiv Pape Franje? Ili je to medijska operacija njemačkih sinodalaca!?
Nakon smrti Benedikta XVI., 31. prosinca 2022. godine, nekoliko je vatikanista izvijestilo o “pobuni” nekih konzervativnih kardinala. Oni se oslanjaju na nedavno objavljenu knjigu msgr. Georga Gänsweina i kardinala Gerharda Ludwiga Müllera kako bi iznijeli hipotezu o “tajnom planu” koji je imao za cilj staviti Papu Franju pod takav pritisak da će na kraju dati ostavku.
Na svom blogu Corrispodenza romana od 11. siječnja 2023. godine, Roberto de Mattei citira članak Massima Franca u Corriere della Sera od 8. siječnja:
“Među glavnim predstavnicima ove fronte Franco navodi, uz msgr. Georga Gänsweina [bivši osobni tajnik Benedikta XVI.], kardinala Gerharda Müllera, bivšeg predstojnika Kongregacije za nauk vjere i Timothyja Broglija, novog predsjednika konferencije američkih biskupa.”
Ali, kao što talijanski povjesničar s pravom primjećuje: “U istim novinama koje izražavaju glas progresivnog establišmenta, Gian Guido Vecchi piše da “u grmlju tradicionalističke opozicije Franji, postoji post mortem pokušaj korištenja Benedikta XVI. kao barjak i za stvaranje sukoba između dvojice papa, koji u stvarnosti ne postoji'” [Corriere della Sera, 10. siječnja].
Za Roberta de Matteija: “Manevar se jasno sastoji u tome da se konzervativci učine odgovornima za sukob čiji su glavni tvorci [u stvarnosti] današnji njemački biskupi, uključeni u njihov ‘sinodalni put’.”
Pritom ti progresivni vatikanisti ističu da čak kada bi i “antifranjina” skupina uspjela ishoditi ostavku, to ne bi značilo da bi uspjeli postaviti “svog čovjeka” na Petrovo prijestolje.
Massimo Franco u trenutnim manevrima konzervativaca prije svega vidi “svjesnost da nemaju jednog jakog kandidata koji bi se suprotstavio progresivcima.” Činjenica je da je Franjo od početka svog pontifikata pa do kolovoza prošle godine imenovao 113 kardinala od kojih su 83 izbornika, od ukupno 132.
Pogotovo otkad su, kako podsjeća Roberto de Mattei, citirajući msgr. Gänsweina u svom nedavnom djelu (Ništa osim istine), među “papabilima mnogi od onih koji se smatraju ‘liberalnijim’ predstavnicima, upotrebljavajući opći razumljivi izraz, promaknuti u važne službe upravo pod pontifikatom Benedikta XVI.”
“Među imenima koje je iznio predstojnik Papinskog doma su glavni kardinali progresivne fronte, kao što je Jean-Claude Hollerich (nadbiskup Luksemburga, 2011. godine), Luis Antonio Tagle (nadbiskup Manile, 2011. godine) i Matteo Maria Zuppi (pomoćni rimski biskup, 2012. godine). Podjela između “ratzingerijanaca” i “bergolijanaca” stoga nije tako jasna. Kako se može poreći postojanje rastuće zbunjenosti?
Dvosmisleno nasljeđe Benedikta XVI.
Mora se priznati da ovu zbunjenost održava dvosmislena baština samog Benedikta XVI. Kako ističe Cȏme de Prévigny u Renaissance Catholique od 26. siječnja, preminuli papa razvio je “tezu o izdanom koncilu, čije su namjere bile izokrenute, koji ne bi izričito želio štetu koja je uslijedila i koji su mediji preokrenuli.”
“To je poznato objašnjenje koje je on mnogo puta iznio u Rimu. Vjerojatno nije dovoljno uzeo u obzir činjenicu da reforme Drugog vatikanskog sabora nisu provodili novinari, nego biskupi u biskupijama koji su dobro znali što su izglasali u koncilskoj auli.”
U svakom slučaju, primjećuje francuski povjesničar, o temama gdje je “Sabor uveo novotarije, kao što su svrhe braka, kolegijalnost, vjerska sloboda i ekumenizam, Benedikt XVI. je podržao reforme do točke nastavka međureligijskog dijaloga, ne oklijevajući obnoviti famozni asiški susret, iako ga se promatralo kao jedan od najupitnijih izraza pontifikata njegova prethodnika.”
“U temeljnim načelima katoličanstva, opravdavao je i ukidanje katoličkih država, okrećući leđa načelu Kristove društvene vladavine nad društvima, kako se to shvaćalo kroz petnaest stoljeća. Međutim, to isto načelo kršćanskih država izvorno je omogućilo izlazak iz razdoblja progona kako bi se evangeliziralo svijet, izgradili tornjevi u svim selima utemeljenim pod blagim jarmom kršćanstva.”
“Upravo je njegovim ukidanjem proklijao miris relativizma obilježenog općom dekristijanizacijom društva i galopirajućim nezadovoljstvom crkava. Kako se budu održavala koncilska načela, postoji velika bojazan da će njihove najkatastrofalnije posljedice, kao što smo vidjeli u proteklih šezdeset godina, i dalje biti na djelu unutar Crkve.”
I zaključuje s dvije nepobitne činjenice: “Tražeći da se tradicionalni misal u kratkom periodu potpuno napusti, [i] sazivanjem Sinode o sinodalnosti kako bi se onemogućilo svako vraćanje unatrag, sadašnji papa želi definitivno uništiti načelo hermeneutike kontinuiteta koje je propalo onog dana kad je Benedikt XVI. podnio ostavku [sa svoje službe].”
Utopijska hermeneutika
O neuspjehu ove dvosmislene hermeneutike, o. Claude Barthe u Res novaeu od 31. siječnja, uzimajući u obzir intervju dan Edwardu Pentinu za National Catholic Register od 9. siječnja, tvrdi:
“U svom obraćanju Rimskoj kuriji u prosincu 2005. godine Benedikt XVI. prilično je neodređeno objasnio svoj projekt: primjeniti na Drugi vatikanski sabor ‘hermeneutiku napretka u kontinuitetu’, i to za lex credendi [pravilo vjerovanja].”
“Štoviše, prema njemu bi jedan od učinaka liberalizacije stare liturgije trebao biti da se oponašanjem, kontakom, ‘obogaćivanjem’, omogući ispravljanje i ispravno tumačenje nove liturgije. To je bila utopija. Jer, kako god da se služi i tumači, nova liturgija zadržava svoje intrizične nedostatke, a to su doktrinarni nedostaci.”
Međutim, u isto vrijeme “Benedikt XVI. također je bio naklonjen slavljenju predkoncilske liturgije, lex orandi pridružen lex credendi koji je također bio pretkoncilski. Benedikt XVI. je nevoljno ili možda djelomično svojevoljno, položio minu pod koncilsku zgradu.”
Takvo je ambivalentno nasljeđe Benedikta XVI., koje može samo potaknuti rastuću zbunjenost i na kojem se ne može temeljiti čvrsta reakcija na postkoncilski debakl. Kao što Cȏme de Prévigny kaže: “Sada moramo moliti da papa, definitivno oslobođen od Koncila i problema povezanih s njime, može napisati novu stranicu za Crkvu, ponovno potvrđujući vječna načela katoličanstva.”
Izvor: fsspx.news
U Brodosplitu je dovršen novi obalni ophodni brod. Riječ je o budućem brodu Hrvatske ratne mornarice.
U ožujku je potpisan ugovor kojim je reguliran način završetka gradnje i novi rok isporuke za prvi od ukupno četiri preostala broda. Brod će biti porinut 1. srpnja, a MORH-u će biti isporučen do kraja godine.
Ministar obrane Ivan Anušić nakon preuzimanja dužnosti najavio je nastavak realizacije projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova, istaknuvši to kao jedan od prioriteta Ministarstva obrane.
Gostujući na Dan državnosti u središnjem Dnevniku HTV-a, ministar Anušić rekao je kako ima informacije iz Brodosplita da je brod čija je gradnja ugovoriena izvezen van iz hale i da se priprema već ovo ljeto za porinuće i nastavak dovršenja.
Podsjetio je da je s Brodosplitom 2014. godine potpisan ugovor o realizaciji pet ophodnih brodova za HRM, kojima je rok isporuka trebao biti 2018. godine, međutim dosad je isporučen samo jedan, prototip. Najavio je, da će, prema informacijama iz Brodosplita, do kraja godine HRM imati drugi brod i nakon u paketu će se i ostala tri broda rješavati.
foto: Ophodni obalni brod Umag 32/MORH
Umjesto da podlegnemo zamci usporedbe, možemo njegovati duh zahvalnosti i slaviti dobro u sebi i drugima.
Gornja ilustracija: – Imam 1000 sljedbenika, a ti? – 80000. Stvarnost: – Mislila sam da će više ljudi doći!? – Ne, samo moji najbolji prijatelji!
Potreba za isključivanjem, odbacivanjem doslovno beskonačnog pomicanja i algoritamski odabranih feedova, sve je veći fenomen. Nije pretjerano reći da mnogi biraju digitalnu detoksikaciju, svjesni prekid od stalne gužve društvenih medija – ili čak potpuno povlačenje iz njih. Ovo nije samo hir, poput čišćenja sokovima ili povremenog posta; to je zdrav odgovor na stalni pritisak online savršenstva. Platforme društvenih medija, iako nude povezanost, također mogu njegovati osjećaj zavisti. Ali što kada bi postojao način za snalaženje u ovom digitalnom krajoliku bez podlijeganja ovom poroku?
Uđite u svetog Tomu Akvinskog, poznatog srednjovjekovnog filozofa i teologa. Njegovi bezvremenski uvidi iznenađujuće su relevantni kada je u pitanju razmišljanje o našim suvremenim borbama. Dok Akvinski nije mogao predvidjeti uspon društvenih medija, njegova razmišljanja o zavisti pružaju snažan okvir za navigaciju u usporednoj zamci koju te platforme mogu stvoriti.
Što je zavist i zašto je destruktivna?
Prema Akvincu, zavist je “tuga tuđeg dobra”. To nije samo ljubomora, koja je strah od gubitka nečega što posjedujete. Zavist je podmuklija emocija, gorčina koja se zagnoji kada vidimo sreću druge osobe. U doba društvenih medija, ova sreća može poprimiti mnoge oblike – prijateljeve savršene fotografije s odmora, kolegina nemilosrdna promaknuća na poslu, pažljivo osmišljena slika života koji se čini sretnim bez napora.
Akvinski nas podsjeća da je zavist razorna sila. To ne samo da izjeda našu vlastitu radost, već također sprječava našu sposobnost da cijenimo dobre stvari u vlastitom životu. Akvinski nadalje tvrdi da istinska sreća ne dolazi od uspoređivanja s drugima, već od življenja kreposnog života u skladu s Božjim planom.
Dakle, kako možemo primijeniti mudrost Akvinskog na svoje navike društvenih medija? Evo nekoliko strategija:
1. PAZITE ŠTO KONZUMIRATE
Uredite svoje feedove društvenih medija tako da budu poticajni i inspirativni. Prestanite pratiti račune koji stalno izazivaju zavist ili negativnost.
2. VJEŽBAJTE ZAHVALNOST
Prebacite fokus s onoga što vam nedostaje na ono što imate. Svaki dan odvojite vrijeme za razmišljanje o blagoslovima u svom životu, velikima i malima.
3. SLAVI USPJEH DRUGIH
Prava radost zbog tuđe sreće raspršuje zavist. Koristite društvene medije da čestitate i ohrabrite druge.
4. PRISJETITE SE “ODGOVARANE STVARNOSTI”
Društveni mediji su vrhunac, a ne stvarni život. Svatko se suočava s izazovima, čak i oni s naizgled savršenim online osobama.
5. USREDOTOČITE SE NA VLASTITI ŽIVOT
Uspoređivanje je kradljivac radosti. Postavite sebi ciljeve i težnje, neovisno o tome što drugi rade.
Društveni mediji mogu biti vrijedan alat za povezivanje i informacije – to je neporecivo. Ali primjenom bezvremenske mudrosti Akvinca na zavist, možemo koristiti ovaj digitalni prostor s većom sviješću i unutarnjim mirom. Umjesto da podlegnemo zamci usporedbe, možemo njegovati duh zahvalnosti i slaviti dobro u sebi i drugima. Usredotočujući se na svoj život, možemo pronaći istinsku sreću izvan filtrirane leće društvenih medija.
Daniel Esparza/Aletea ilustracija: Brightside
Louis d’Alencourt, francuski intelektualac, komunikolog, te kao katolik specijaliziran za eshatologiju, koji je detektirao sve simboličke tragove koji se odnose na kraj vremena, preminuo je. POČIVAO U MIRU!
Tekst o Autoru (samom sebi) s bloga Le grand Reveil – Révélations pour la fin des temps, (Veliko buđenje – Otkrivenje za posljednja vremena) prenosimo
slika: Gospa od La Salette.
Zovem se Louis d’Alencourt, rođen sam 1969., dakle 2012. imam 43 godine. Oženjen, otac obitelji, poslovni menadžer, oglašivač sam i radim u komunikacijskim profesijama od svoje 23 godine , uglavnom na čelu vlastitih struktura. Imao sam sve razloge da nastavim živjeti “ublaženi” mali život bez postavljanja previše pitanja i da uživam u životu. Osim toga…
Praktičan katolik, tradicionalističkog senzibiliteta, odgojen sam u okruženju u kojem sam naučen ne vjerovati “svijetu”, odnosno društvu koje ga okružuje, čije su ideje i način djelovanja sve više u suprotnosti s katoličkom mišlju i njezinim učenjem . Hvala Bogu, djetinjstvo i mladost sam sačuvao od štete koju danas nanose televizija i “elektronički” stil života (videoigre i slično).
To me nije spriječilo da se prihvatim računala čim sam počeo raditi (bilo je to 1989. godine), niti da pozdravim dolazak Interneta i očito budem redoviti korisnik. Čak sam bio jedan od preteča mobitela jer sam i prije dolaska mobitela već imao telefon u autu. Bilo je to doba Radiocoma 2000. ako se dobro sjećam.
No, kako nisam rođen s računalima i kako sam ih usvajao samo u radu, uvijek sam ih smatrao prije svega alatom za rad. Isto za Internet. Računalni i elektronički alati za mene nisu cilj nego sredstvo. Nijansa je važna jer nam omogućuje da stroju i njegovoj dominaciji nad čovjekom damo granice, također nam omogućuje da znamo da ne budemo previše ovisni o njemu, a prije svega da zadržimo “kontrolu”. Često sam sklon reći “nije stroj taj koja odlučuje, ja sam”.
Dovoljno je reći da računala koja se sama ažuriraju, nadjačavajući slobodnu volju svog vlasnika, odgovaraju stvarima koje me ljute. Da ne spominjem da zapravo ne znamo sve što navedeno računalo radi i prenosi…
Sve ovo samo da kažem da sam malo po malo, što sam bio stariji, to sam se više pitao o evoluciji sadašnjeg svijeta; kamo ide, Što se događa ? Odakle taj jaz između percipiranog svijeta, željenog svijeta i stvarnog svijeta? Kako objasniti da usprkos iznimnom životnom standardu zapadnjaka, čiji je potrošačko društvo najvidljiviji izlog, postoji i velika nelagoda? Sve se čini u redu, a ipak nešto nije u redu.
Uvijek su me zanimale politika i ekonomija. Moram razumjeti stvari i stoga dublje prodreti u određene teme. Budući da televizija ne dopušta da idete dublje, čitanje je najlakši i najpouzdaniji način.
Tako sam od prosječnog građanina s godinama postao ISTRAŽIVAČ. Filozof i istraživač. Točnije, istraživač političke filozofije.
Da biste razumjeli što se događa, morate pokušati znati donju stranu karata. Postoji službena i neslužbena povijest. Onaj pravi, onaj o kojem se ne uči u udžbenicima. Geopolitika. Tajne službe. Tajna društva. itd…
Kao istraživački alat, ne biste trebali početi s internetom, već s knjigama. Jedna knjiga vodi drugoj; autor, u svom argumentu, navodi druge knjige koje vas potiče znatiželja, i tako dalje. Zatim dovršavate svoja zapažanja putem Interneta. Nikad ne zaboravite da, ako vam se neka tema sviđa, morate je dalje istraživati kroz knjige, a ne ostati na površnoj fazi, kao što je slučaj s audiovizualnim dokumentima i internetom.
A ono što sam otkrio bilo je zastrašujuće. Nakon 10 godina istraživanja i napornog rada, odabira, provjeravanja, razmišljanja, danas sam u mogućnosti odgovoriti na pitanja:
Za što ?
Gdje idemo ?
O kako da stignemo tamo?
Gotovo sa sigurnošću. Jedini element koji mi nedostaje, i to veliki, je kalendar: Kada?
Ali to je i najteže, i najtajnije.
Iza riječi “kraj vremena”, “apokalipsa” ili “kraj svijeta” moramo dati jasna objašnjenja, valjane argumente i konstruirano razmišljanje.
Danas više ne mogu šutjeti. Ovo znanje moram staviti u službu svojih bližnjih kako bih im pomogao da se pripreme za konačno rješenje koje se nazire. Razmišljao sam o pisanju knjige; ovaj projekt nije isključen, ali prvo krećem s ovim blogom čiji je cilj u naslovu: probudi se dok ne bude prekasno!
Tako ću ispuniti ulogu “apostola posljednjih vremena” o kojem je Gospa od La Salette govorila u svojoj poznatoj tajni (1846.) i koji će se pojaviti u vrijeme dolaska Antikrista: “Pozivam apostole posljednjih vremena, vjerne učenike Isusa Krista, koji su živjeli u preziru svijeta i samih sebe, u siromaštvu i poniznosti, u preziru i šutnji, u molitvi i mrtvljenju, u čistoći i u jedinstvu s Bogom, u patnji i neznanju svijetu. Vrijeme je da izađu i osvijetle zemlju. “.
Nažalost, ne uklapam se baš u opis, stoga riječ (budućnost) na početku ovog članka, jer težim biti dio toga i nadam se da ću pronaći milost i snagu potrebnu da to postignem.
Doista, vladavina Antikrista je blizu i sada je hitno prosvijetliti svoje suvremenike.
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti1 tjedan agoRim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna agoFra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti4 dana agoHRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti2 dana agoHrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti3 tjedna agoDANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti2 tjedna agoDEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna agoIzložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti2 tjedna agoDUŠE SVETI – DOBRODOŠAO! OBJAVA DUHA — DUH SVETI I CRKVA