Connect with us

Vijesti

Prvi obavještajac Rusije, Nikolaj Patrušev, govori o sigurnosti Rusije i svijeta

Published

on

Nikolaj Patrušev, glavni tajnik ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i od 2008. godine, uz generala Šojgua i ministra Lavrova bez sumnje čovjek u kojeg ruski vođa Vladimir Putin ima neograničeno povjerenje, za Rusku gazetu je napisao članak u kojem objašnjava pitanja sigurnosti Ruske Federacije u suvremenom svijetu.

Naravno, zbog prirode posla i svakodnevnog rada sa svim ruskim obavještajnim službama, Patrušev čitatelje nije upoznao s državnim tajnama, ali je ipak iznio neke detalje koje mogu upućivati na prirodu kursa ruska unutarnje i vanjske politike – prenosi Logicno.com.

NIKOLAJ PATRUŠEV: SIGURNOST RUSIJE U SUVREMENOM SVIJETU

U suvremenom svijetu osiguravanje sigurnosti države i društva zahtijeva stalan razvoj brojnih, često vrlo složenih odluka o organizaciji obrane, vojne izgradnje, funkcioniranju obrambene industrije, vojno-tehničkoj suradnji, zaštiti ustavnog poretka, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti. Danas je u uvjetima sve veće složenosti međunarodne situacije donošenje takvih odluka nemoguće bez sveobuhvatnog stručnog i analitičkog rada. Riječ je prije svega o pripremi predviđanja i scenarija za budućnost.

Strateška prognoza Ruske Federacije za razdoblje do 2035. godine utvrđuje četiri scenarija u razvoju globalne situacije. Naime, prvi od njih je prijelaz u policentrični svjetski poredak. Drugi je nastavak pokušaja Sjedinjenih Država da održe svoju dominaciju. Treći je oblikovanje bipolarnog modela svjetskog poretka. I na kraju, četvrti je razvojni scenarij jačanja procesa regionalizacije.

Važno je razumjeti da je objektivna geopolitička stvarnost mnogo složenija od bilo koje apstraktne sheme. Nijedna se prognoza ne može ostvariti sto posto, pa možemo više govoriti o dominaciji određenih trendova u suvremenom svijetu. Dakle, u modernom svijetu, naravno, postoje trendovi formiranja policentrične arhitekture.

Govorimo o nastanku novih svjetskih i regionalnih središta ekonomskog i političkog utjecaja, čiji udio u svjetskoj trgovini i sustav međunarodnih političkih koordinata neprestano raste.

Kina tvrdi da je danas vodeća svjetska sila, dok su se Indija, Brazil i Južna Afrika samouvjereno etablirali kao lideri u svojim regijama.

Bez uzimanja u obzir mišljenja nabrojanih aktera, bez njih je nemoguće učinkovito riješiti globalne probleme.

Istodobno, položaji tradicionalnih stupova moći postupno slabe, prije svega na Zapadu. Iako su Sjedinjene Države, EU i Japan i dalje najutjecajniji svjetski gospodarski centri, njihovi izgledi se postupno pogoršavaju uslijed nepovoljne demografske situacije i iscrpljene mogućnosti za intenzivni gospodarski rast.

Trenutni gubitak težine skupine G7, zbog sve veće uloge i autoriteta skupine G20, također je dio ovih procesa.

SAD I ŠANSE ZA ODRŽAVANJE GLOBALNE HEGEMONIJE NAKON „SVIJETLIH ’90-IH“

Očito je da pojava novih svjetskih i regionalnih centara moći nije odgovarala tradicionalnim centrima moći, prije svega Sjedinjenim Državama i takozvanom kolektivnom Zapadu kojeg su SAD predvodile.

U devedesetima su Amerikanci vjerovali da je Rusija konačno otpisana, a da Kina, sa svim svojim uspjehom u ekonomskoj sferi, neće moći težiti statusu svjetske velesile.

To je stvorilo iluziju da je u svijetu zauvijek uspostavljen liberalni svjetski poredak temeljen na američkoj hegemoniji.

Međutim, do kraja 2010-ih Rusija je uspjela obnoviti svoj potencijal i povratiti izgubljeni utjecaj na svjetskoj pozornici. Kina je sa svoje strane počela samouvjereno osporavati status SAD-a kao globalnog ekonomskog lidera. Danas ova država već generira veći BDP po paritetu kupovne moći od Sjedinjenih Država. Druge su se zemlje počele pretvarati u lokomotive svjetske ekonomije, prije svega Indija, koja sve više izražava svoje političke ambicije. U tim uvjetima, Bijeloj kući je postalo jasno da njezina geopolitička strategija zahtijeva ozbiljno prilagođavanje.

AMERIČKA STRATEGIJA ZA ZAŠTITU OD RUSIJE I KINE

U prosincu 2017. Donald Trump odobrava novu Strategiju nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država. Otvoreno navodi da Moskva i Peking dovode u pitanje američku moć, utjecaj i interese, te da pokušavaju narušiti američku sigurnost. Naglašava se da obje zemlje namjeravaju „ograničiti slobodu i pravdu u gospodarstvu, izgraditi vojne kapacitete, ali i kontrolirati informacije i podatke kako bi ugnjetavali svoja društva i proširili svoj utjecaj“. U vezi s tim, tri su glavna područja identificirana kao prioritetna odvraćajuća sredstva za Rusiju i Kinu – vojno-politička, ekonomska i informacijsko-komunikacijska.

Na temelju toga, kako bismo odredili glavne zadaće osiguranja nacionalne sigurnosti Ruske Federacije, redovito ocjenjujemo i prognoziramo stanje u svakom od ovih područja.

POLITIČKE I VOJNE PRIJETNJE

Vojno-političku sigurnost Rusije, kao i cijelog svijeta, danas karakteriziraju povećani rizici i smanjenje predvidljivosti povezani s početkom propasti trenutne arhitekture strateške stabilnosti i sustava kontrole oružja, što je posljedica jednostranih američkih akcija i njihove želje da se oslobode međunarodno-pravnog okvira koji ograničava njihove vojne kapacitete.

U stvari, Sjedinjene Države pokušavaju zamijeniti postojeći međunarodni pravni sustav nekim alternativnim, “na temelju novih pravila”.

U tom smislu je indikativan Ugovor o raketama srednjeg i kratkog dometa (INF). Pokrenuvši postupak njegova raskidanja, Amerikanci su, što je predvidljivo, svu krivicu pokušali prebaciti na Moskvu. Zašto točno to rade, Sjedinjene Države su odlučile ne komentirati.

Istodobno, doslovno nekoliko tjedana nakon raskida Ugovora INF, američka je strana provela ispitivanja raketa srednjeg dometa, ukazujući na to da se Washington puno ranije pripremao povući iz sporazuma.

Uz kršenje spomenutog ugovora, Sjedinjene Države se mogu se povući iz ugovora ABM. Primjetna je nevoljkost Washingtona da ratificira sveobuhvatni Ugovor o zabrani testiranja nuklearnog oružja i rade na proširivanju Ugovora o daljnjem smanjenju i ograničavanju strateških ofenzivnih oružja, a tu je i nedavna izjava Bijele kuće o pripremi da se povuče iz Ugovora o otvorenom nebu. Sve to negativno utječe na predvidivost vojno-strateške situacije, uključujući snižavanje praga za uporabu nuklearnog oružja, zbog čega višestruko povećava rizike za cijelo čovječanstvo.

Naravno, nazivajući Rusiju prijetnjom Sjedinjenim Državama u vojnoj sferi, Bijela kuća radije prešućuje činjenicu da je američki vojni proračun, koji je 2019. iznosio oko 716 milijardi dolara, 15 puta veći od ruskog.

GOSPODARSKA SFERA

Ozbiljni izazovi pojavljuju se i u globalnoj ekonomiji i izravno prijete dobrobiti Rusije i njenih građana. Riječ je prije svega o sve većim pokušajima da Sjedinjene Države dobiju jednostrane prednosti u svjetskoj trgovini, ali ne transparentnom konkurencijom, već uvođenjem sankcija, pokretanjem trgovinskih ratova, izvanteritorijalnom primjenom vlastitog zakonodavstva, ilegalnim iskorištavanjem resursa suverenih država i drugim metodama.

Šire gledano, svjedoci smo golemog strukturnog prilagođavanja globalne ekonomije. Pokretačka snaga ovog procesa je promjena u tehnološkom temelju razvoja, prvenstveno pojava novih tehnologija u industriji i energetici, informacijama, biologiji i nanotehnologiji, robotizaciji, izmještanju proizvodnih snaga i promjeni demografskih karakteristika.

Transformacija svjetskog ekonomskog poretka obuhvaća tradicionalna tržišta dobara, kapitala, tehnologije i rada, kao i sustav nacionalnog upravljanja. Značaj ljudskog kapitala kao čimbenika u gospodarskom razvoju nekih vodećih država raste. Učinkovito uključivanje ruske ekonomije u ove procese važan je zadatak u osiguranju dugoročne nacionalne sigurnosti.

VIRTUALNI I STVARNI RATOVI

Ozbiljni rizici pojavljuju se i na području informacijske i komunikacijske tehnologije. U ovom području često promatramo da suverene države zanemaruju pravo na razvoj vlastite tehnološke baze za kritičnu informacijsku infrastrukturu, uključujući pod sloganom izgradnje digitalnog potencijala zemalja u razvoju i upravljanja nacionalnim segmentom globalnog interneta.

U interesu zapadnih obavještajnih agencija se provodi primjena i uporaba skrivenih zlonamjernih funkcija i softverskih ranjivosti u IT proizvodima.

Što se tiče Zajednice nezavisnih država i sigurnosne arhitekture ODBK, Zapad dosljedno vodi politiku s ciljem uništavanje jedinstvenog humanitarnog prostora.

Posebnu opasnost predstavlja pravac kojeg Zapad s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama koristi u vojne i političke svrhe, samo kako bi proveo neprijateljske akcije s ciljem narušavanja suvereniteta pojedinih država.

SAD I „OČUVANJE MIRA SILOM“

Takva se prilika posebno pruža u američkoj  Nacionalnoj strategiji za kibernetičku sigurnost, koja proklamira načelo “očuvanja mira silom”, što znači spremnost korištenja svih raspoloživih ratnih oružja kao odgovor na računalne napade protiv američke informacijske infrastrukture. Štoviše, Amerikanci su u više navrata jasno rekli da će “krivce” tih napada imenovati nasumičnim redoslijedom.

Postaje očito da Washington namjerava iskoristiti svoje tehnološko vodstvo kako bi održao stratešku dominaciju u informacijskom prostoru, zapravo provodeći politiku nametanja svojih diktata državama koje zaostaju u digitalnom razvoju. Stručnjaci ovu praksu nazivaju “informacijskim neokolonijalizmom”.

U tom smislu, Amerikanci se aktivno protive konsolidaciji međunarodnog prava o uporabi informacijsko-komunikacijskih tehnologija isključivo u miroljubive svrhe i sprečavanju sukoba u informacijskoj sferi.

TERORIZAM I STRATEGIJA KONTROLIRANOG KAOSA

Mnogi od nabrojanih pristupa i strategija koje Washington danas pokušava promovirati već su testirani u pojedinim regijama, prije svega na Bliskom istoku, koji se u biti pretvorio u poligon američke geopolitike. Upravo su tamo prvo naširoko korištene i dovedene do savršenstva tehnologije „kontroliranog kaosa“ i „hibridnog ratovanja“.

Najupečatljiviji primjeri njihove primjene su operacije za uklanjanje vlade Sadama Husseina u Iraku, Muammara Gaddafija u Libiji, pokušaji svrgavanja Bashara Al-Assada u Siriji, kao i događaji “Arapskog proljeća”. Ove akcije dovele su do neviđenog porasta međunarodnog terorizma i islamskog ekstremizma.

Samu borbu protiv terorizma Sjedinjene Države i njihovi saveznici koriste za promoviranje vlastitih interesa i prioriteta. Dakle, vidimo kako Amerikanci kroz koncepte suzbijanja nasilnog ekstremizma zemljama nameću svoju volju, što ne samo da zanemaruje pravni okvir antiterorizma Ujedinjenih naroda, već omogućuje miješanje u unutarnje stvari suverenih država pod izgovorom potpore civilnom društvu u borbi protiv autoritarnih režima, čije su politike navodno temeljni uzrok širenja radikalnih raspoloženja. U isto vrijeme, pod znakom borbe protiv širenja terorističkih aktivnosti, Sjedinjene Države i nekoliko drugih država povećavaju svoju vojnu prisutnost u raznim regijama svijeta.

PRIJETNJE U ZAJEDNICI NEZAVISNIH DRŽAVA I SAVEZU ODBK

U pogledu Zajednice nezavisnih država i Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODBK), Zapad dosljedno vodi politiku usmjerenu na uništavanje jedinstvenog humanitarnog prostora i daljnje podjele naroda. Potiču se nacionalizam i neonacizam, neprikrivena rusofobija, diskriminacija ruskog jezika, iskrivljuje se i omalovažava zajednička povijest zemalja Zajednice nezavisnih država.

Posebno zabrinjavaju napori Pentagona da stvori biološke laboratorije u zemljama ZND-a, prvenstveno za proučavanje zaraznih bolesti i biološka oružja koje se tamo može stvoriti. S tim u vezi, sve je veća potreba za uskom suradnjom s našim partnerima, uključujući sa sklapanjem bilateralnih sporazuma o biološkoj sigurnosti.

ALTERNATIVA UJEDINJENIM NARODIMA

Svi ti faktori dovode do značajnog porasta potencijalnih sukoba u svijetu. U stvari, Sjedinjene Države postojeći međunarodni pravni sustav pokušavaju zamijeniti nekim alternativnim “na temelju novih pravila”.

Kad se vrednuju takve akcije, važno je uzeti u obzir da je međunarodna pravna arhitektura izgrađena naporima cijele svjetske zajednice proteklih desetljeća i da utjelovljuje kolektivno iskustvo cijelog čovječanstva, uključujući tragedije Dva svjetska rata. Uloga vrhovnog arbitra u međunarodnim poslovima dodijeljena je UN-u i njegovom Vijeću sigurnosti, bez čije su dozvole bilo kakva uporaba vojne sile, ekonomski ili politički pritisak nezakoniti.

U okviru međunarodnog prava, koje predviđa ravnopravnost svih suverenih država, nemoguće je zamisliti podjelu svijeta na “razvijene” i “zaostale”, zemlje na “prihvatljive” i “neprihvatljive” ili „odmetničke“, a teroriste na “dobre” i „loše“.

Ključni je zadatak međunarodnog pravnog sustava učiniti svijet sigurnijim, predvidljivijim i stabilnijim. Istodobno, u njegovom okviru nitko ne poništava koncept nacionalnih interesa i ne ograničava suverene države, a glavno je da to ne šteti interesima ostalih suverenih aktera.

S druge strane, doktrinom “poretka temeljenog na pravilima” se Washington proglašava vrhovnim arbitrom u svjetskim poslovima, koji čuje odluke Ujedinjenih naroda samo kada su u skladu s njegovom voljom.

Pokretanje vojnih intervencija, uvođenje sankcija protiv država, uplitanje u njihove unutarnje poslove, sve to je proglašeno prerogativom Bijele kuće.

PRAVO NA SIGURNOST

U tim uvjetima, zemlje svijeta postaju sve svjesnije da je na ove prijetnje moguć samo kolektivni odgovor.

Posljednjih godina je sve veći interes suverenih država u svim regijama svijeta za stvaranjem modernog sustava za jamčenje stabilnosti temeljenog na načelu jednake i nedjeljive sigurnosti, za razliku od ideje sigurnosti koju SAD zagovaraju kao “ekskluzivnu” i koristi onim državama koje su spremne igrati po pravilima Washingtona.

Među američkim tradicionalnim partnerima i najvjernijim saveznicima Amerike u euroatlantskoj regiji raste svijest da bezumno trčanje za Washingtonom može imati pogubne posljedice. Primjer raskida Ugovora INF od strane Amerikanaca je Europljanima jasno dao do znanja da je u ime realizacije svojih prioriteta Bijela kuća spremna žrtvovati sigurnost svojih saveznika bez ikakvih problema.

ZAŠTITA RUSIJE OD HIBRIDNIH I DRUGIH PRIJETNJI U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU

Prema našim procjenama, prioritetna pažnja trebala bi biti usmjerena na održavanje i jačanje ustavnog sustava, suvereniteta, neovisnosti, teritorijalnog integriteta Rusije u kontekstu uporabe hibridnih metoda protiv naše zemlje.

Istodobno je važno osigurati realizaciju postojećih i stvaranje dodatnih konkurentskih prednosti za rusko gospodarstvu, dalje jačati ekonomski položaj naše zemlje u svijetu i težiti prijelazu na održiv dugoročni društveno-ekonomski razvoj.

Zadaća jačanja ruskih obrambenih sposobnosti, uključujući održavanje nuklearnih snaga odvraćanja na razini nužnoj za osiguranje nacionalne sigurnosti, i dalje je vrlo važna.

Ništa manje važno nije provođenje pragmatične i multivektorske vanjske politike, uključujući produbljivanje ravnopravnog partnerstva s drugim sudionicima i razvoj međudržavnih organizacija kao što su EEU, ODBK, SCO, BRICS.

Rusija će također raditi na jačanju postojećeg međunarodnog pravnog sustava, globalne i regionalne arhitekture strateške stabilnosti, te će razvijati mehanizme kolektivne sigurnosti, pri čemu će UN igrati vodeću ulogu kao vrhovni arbitar međudržavnih odnosa.

Među ključnim prioritetima naše zemlje na polju sigurnosti je daljnje jačanje beskompromisne borbe protiv globalne terorističke prijetnje, ne samo unutar Rusije i duž njezinih granica, već i na velikim udaljenostima.

Pored toga, osigurat će se i zaštititi nacionalni interesi i sigurnost države u informacijskom i komunikacijskom prostoru.

Uspješan rad na ovim područjima ključan je za održivi društveni i ekonomski razvoj Rusije, poboljšanje životnog standarda ruskih građana, očuvanje i unapređenje jedinstvenog kulturnog i duhovnog poretka i povijesne baštine naše zemlje, zaključio je u svom članku za Rusku gazetu Nikolaj Patrušev, glavni tajnik ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost.

RG

Advertisement

Vijesti

Značenje i povijest šabata

Published

on

Vrlo je vjerojatno da slavljenje subote (šabata) potječe iz Mezopotamije. Ako se uzme u obzir da jedan mjesečev ciklus traje nešto više od 28 dana, onda su važni i „kritični” 7., 14., 21. i 28. dan. Ti su se dani smatrali nesretnima, dakle manje pogodnima za poslove, pa su se ljudi tih dana radije posvećivali molitvi i bogoslužju.

Babilonci su dan punog mjeseca nazivali „šapattum”, a dan nestanka mjeseca „bubbulum”. Očita je sličnost riječi „šapattum” i „šabat”. Kasnije, u Židova, šabat više ne slijedi mjesečeve mjene, nego se ustaljuje u sedmodnevnom krugu. I danas je za Židove osobito značajan onaj šabat uoči mladog mjeseca. Za Židove je zapovijed obdržavanja šabata prva i najvažnija zapovijed. Zato se u njihovoj tradiciji veli: kada bi svi Židovi dvije subote za redom u potpunosti obdržali sve zapovijedi vezane za taj dan, bili bi spašeni, tj. tada bi došao Mesija.[1] Evo sada osnovnih oznaka židovskog šabata.

Šabat kao posveta vremena


Židovi ističu kako je riječ “svet” (posvetiti) prvi puta u Bibliji uporabljena upravo za šabat. Po šabatu se posvećuje vrijeme, jer je taj dan posebno posvećen molitvi i učenju Tore. Za Židove, nadalje šabat ima, naravno, duhovno značenje a u isto vrijeme i veliko značenje za obiteljski život. Budući da je puno toga zabranjeno činiti na šabat, obitelj se nužno okuplja, moli i razgovara o obiteljskim pitanjima, jer je na šabat zabranjeno voditi poslovne razgovore. Šabat, naravno, počinje od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u subotu, jer za Židove inače dan započinje večerom.[2] Još dva sata prije sumraka žena pali svijeće, ide se u sinagogu, a onda vraća kući gdje uz molitvu i čitanje Pjesme nad pjesmama bude “doček šabata” (koji je predstavljen kao kraljica). Slijedi svečana večera.

Posvemašnje uzdržavanje od posla


Zabrana rada je apsolutna, čak i u vrijeme sjetve i žetve, a tiče se i Židova i njihovih slugu i robova, kao i njihovih životinja. Kasnije, u ropstvu, dolazi još i zabrana paljenja vatre (dakle i kuhanja), kao i putovanja. Neki su čak toga dana zabranjivali i njegu bolesnika. Budući da je Židovima često teško doslovno obdržavati šabat, oni su od starine našli pomoć. To je “šabes goj” što na jidišu označava ne-Židova koji za Židove čini ono što je Židovima zabranjeno (i to uz nadoplatu). Danas za Židove ulogu šabes goja čine automati koji se programiraju, čega ima sve više i više.[3] Kao pomoć za “normalan” život služi i ustanova zvana eruv (“povezivanje”). Naime, Židovu je zabranjeno na šabat hodati dulje od 2000 lakata (1000 metara), međutim, nije zabranjeno hodati unutar svoga dvorišta. Zato oni jednostavno povežu, tj. opašu jednim konopom cijelo naselje, koje se onda smatra jednom stambenom jedinicom, a čitavo je naselje onda kao dvorište, tako da se slobodno može hodati po cijelom naselju. Naravno, ukoliko je u pitanju životna opasnost, onda su oslobođeni zapovijedi o uzdržavanju od posla.

Sudjelovanje u hramskom i sinagogalnom bogoslužju


To jest i bio osnovni razlog subotnjeg počinka – da čovjek toga dana bude slobodan za bogoslužje.

Šabat kao znak saveza


„Subote moje morate obdržavati, jer subota je znak između mene i vas od naraštaja do naraštaja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posvećujem”. (Izl 31,12). Tako je za Židove obdržavanje subote temeljni znak obdržavanja saveza. I danas u državi Izrael, posljednje što bi jedan liberalni Židov od svoje židovske tradicije napustio bilo bi upravo obdržavanje subote.

Radost subote


Iz 58,13 naziva subotu „milinom”. Slavlje subote započinje već u petak navečer paljenjem svjetiljke koja gori sve do subote navečer. Oblače se svečane haljine. Za večerom u molitvi zvanoj „Kidduš” Židovi slave Boga što im je podario subotu: „Blagoslovljen da si, Gospodine, Bože naš, kralju svijeta jer si nas posvetio svojim zapovijedima i jer smo ti omiljeli, te si nam u baštinu predao šabat svoga posvećenja, iz ljubavi i naklonosti kao spomen stvaranja.”

Eshatološki vid subote


Kasniji židovski spisi šabat smatraju predokusom vječnosti: „Ovaj dan je čitav šabat i odmor zauvijek, svijet pravednika je svijet subotnjeg mira.” U ovom kontekstu valja gledati kršćanski izraz „pokoj vječni”.


[1] Usp. K. DA-DON, Židovstvo. Život, teologija i filozofija, Profil, Zagreb, 2004., 247-275.

[2] Židovi tumače da je to zbog toga što u Knjizi postanka stoji: “I bi večer, pa jutro, dan prvi…”

[3] Tako postoji tzv. subotnje dizalo koje je programirano da se zaustavlja na svakome katu, tako da ga pobožan Židov ne mora pritiskom na dugme aktivirati. Tako se u Izraelu mogu nabaviti spravice koje se stave u bravicu automobila i koje onda pokreću automobil, tako da ga vozač ne pali sam. Ostala pomagala možemo samo zamisliti.

izvor: prof. dr. vlč. Zvonko Pažin/Vjera i Djela

Continue Reading

Vijesti

Raskol na Zapadnu i Istočnu crkvu iz 1054.: Korijeni i uzroci

Published

on

Veliki crkveni raskol iz 11. stoljeća. – koji je podijelio Crkvu na Zapadnu i Istočnu – događaj je čije posljedice (vjerske, političke i društvene) osjećamo dan danas.

Premda se kao konkretna godina uzima 1054., raskolu je prethodilo nekoliko velikih kriza. S obzirom na kompleksnost teme, odlučili smo ju obraditi u dva dijela, a u današnjoj ‘Povijesnoj četvrti’ bavimo se korijenima i uzrocima – s Podcasta Povijesna četvrt prenosi Bitno.net .

Podcast obično objavljujemo svakog drugog četvrtka na YouTube kanalu Bitno.neta, a cilj mu je demistifikacija kontroverznih točaka iz povijesti Katoličke Crkve.

Bitno.net

Continue Reading

Vijesti

DOTUR KANIBAL

Published

on

Svukud ima vakih kanibala – kaže Pepi na profilu I. Kotlar

Klinički centar Rebro. Čeka se prid ordinacijama u onon uskon dugačkon hodniku. Sidi se sa obe dvi bande a noge triba podvuć pod katrigu da se mere proć sredinon.

Jure Franić je dva puta prozvan i tek se na treće oglašavanje javija. Pasalo je dvi ure od podne. Uspravja se pospani starkeja sa nogama savijenin u kolinima.

Usta je noćas još u pola tri u svome Gornjen Segetu pa onda nanoge po ladnoći do Trogira. Tamo je na autobusnoj stanici malo odrima a onda vija za Zagreb na kontrolu.

Namišta robu prid ordinacijon ka da ide na raport kod pukovnika. Sestra ga priši, jer kasne a pacijenata je puno.

Dotur Tomić se nakratko udubija u njegove nalaze dok se ovaj nije skinija do pojasa i snimija EKG-a.

A sinoć se smrza dok se kupa na bokune prvo do pasa pa od pasa, kako se to već čini u kućama bez tekuće vode. Njegova Janja ga je natirala da opere i glavu, iako po njemu ni tribalo. Sad se čudi ča dotur gleda u te kartušine a ne u njega, kad se već opra i zapuca iz te dajine. Ali to van je Zagrebački dotur – oni sve znadu.

– “Dobro Jure gdje su ti nalazi krvi i mokraće, kao što se ovdje traži?”

– “Pa doturica iz Trogira mi ni ništa rekla, samo mi je napisala uputnicu.”

Dotur ga oslušnu, duboko diši, ne diši, iskašji se, normalno diši. Pregleda mu još crveni friž od vrata do trbuja nakon nedavne operacije tri baj pasa.

Provuka je traku od EKG-a kroz ruku kao telegrafista kad stane čitat poruku s vrpce. I sad bi Jure najradije da ga dotur potapša po škinama i da mu kaže: Starino idi doma zdrav si ko dren. A ko zna koliko dotura bi tako reklo, pogotovo kad je u stisci s vrimenon, a dođe mu tako neko iz vukojebine i to bez nalaza. Ali ovaj ni takav:

– “Slušaj Jure, idi u sobu pet neka ti učine komplet analizu krvi i mokraće hitno, reci da sam im to ja rekao, onda u sobu 12 da ti naprave eho srca. Kad budeš gotov donesi sve ovde. “

– “Ali doture meni autobus ide u šest uri, moran doma zbog Gurke.”

– “A ko ti je ta Gurka?”

– “Naša kravica, nikon se ne da pomust samo meni, “

– “Ma bićeš ti još večeras kući, samo požuri.”

Jure je obavija sve ča mu je dotur kaza i u pet se ponovo nacrta kod dr. Tomića. Bi je zadnji pacijent za danas. Cupka on nestrpjivo da krene kući, a dotur mu reče da ne brine da će ga on osobno odvest na kolodvor. Ponovo se udubija u nalaze i počne odmahivat glavon.

– “E moj Jure, moramo te odmah prikačiti na “holter” da vidimo što nam to govori tvoje ludo srce. Što je danas … petak? Evo sad ti ga stavimo pa ti stoji do ponedjeljka kad ponovo radimo. I ne smiješ putovati jer rezultati neće biti dobri. “

– “Ali doture moran ić, doli me čekaju i Gurka me čeka, a i neman ja kod sebe šoldi za u hotel.

A zna dotur dobro kakve su to muke. I sam je poteka iz jednog takvog brđanskog zaseoka. Zna da je jedina krava ka član obiteji. Ujutro se prvo pogleda u štalu vidit kako je ona, a čeljad će i samo kazat ako im čagod fali. A ča se šoldi tiče, to je zadnje ča od sejaka moš iskopat. Ono malo ča se zaradi od prodaje ode na ono ča se mora kupit: sime, lektrika, so, ćizme, kemija, likarije …

Jure se počea trest ka da sina šaje u rat. “Ma smiri se starino, sve ćemo polako rješiti.”, umiruje ga dotur. Pozva je glavnu sestru s pripremnog i pita je je li je slobodna ona soba za VIP-bolesnike. Slobodna je.

– “Eto, našli smo ti besplatan carski smještaj ovde na trećem katu. Znam da bolnička hrana nije neka pa je najbolje da jedeš “Kod Rose”, ulicu niže. Evo ti hiljadu kuna pa ćeš mi vratiti drugi put. A što se tiče Gurke pa valjda će je neko nekako pomusti. Samo ti javi tvojima da dolaziš u ponedjeljak.”

Jure je drhtavo izvadija neku praistorijsku Nokiju ča ju je posudi od susida Grade za ovu priliku. Pokušava ubost one botune debelin parstima, ka da vrhon postola probaješ naciljat bajam. I sve ubada po 2-3 gumba istovrimeno. Dotur mu otkuca broj da se ovaj više ne muči i dade mu mobitel na uvo. Javi se susid Grada i posli nekoliko razmina halo-halo, počmu se mejusobno pitat ko je to tamo, a ko je to vamo, iako su obojica već iz prve pripoznali glasove.

Konačno su se našli negdi u eteru, i obojica se zaprepastili ka da su se iznenada trefili negdi posrid Čukotskog mora. Jure nikako da rekne zoć zove, a zapravo bi ga najradije pita kako je Gurka. Vidi je dotur da se stari blokira pa mu je vazea telefon i Gradi lipo objasnija kad će Jure natrag i da to javi njegovima.

A doturu je svaki petak uglavnon taki, strka od jutra do navečer. Pozva je sestru da smisti Juru i kala se doli “Kod Rose” da napokon čagod toplo izide. Odspava je jedva dvi ure na trosidu u svon kabinetu i u devet počea noćnu smjenu viziton. Tu se dosta zadrža. To su pacijenti ča sutra ili prekosutra gredu na operaciju sarca.

Ponekon od njih će ovo bit zadnja noć.

Prestrašeni su i gledaju ka dica u doture, ka u svoje jedino spasenje. Sa svakin triba popričat, umirit ga koliko je to moguće. A nije lako gledat čovika u oči i obećat da će sve biti u redu, a sutra mu prisić grudnu kost i rastegama rastvorit prsa dok rebra krckaju, pa ogolit njegovo drhtavo sarce. Uzimajući to sarce u ruke uvik mu je prid očiman lik čovika kojen je sinoć da obećanje.

Još ka dite je od majke nauči mnogo o likovitin bijkama i čemu koja služi. Životinje nekad i same ćute ča triba uzet, a čovik triba naučit.

Tako su se on i majka snalazili na padinama divjeg Lukova bez dotura i veterinara. Kasnije, u Zagrebu je bilo i bojih študenata od njega, ali najboji doturi su postali oni ča su znali ličit i tilo i dušu.

Obilazeći redon bolesničke sobe dr. Tomić stiže i do VIP-apartmana. Učinilo mu se da je kamara prazna. Posteja niti nije taknita a Jure sidi u poluškurici do ponistre i gleda u noć. Brine o Gurki i ne more zaspat.

A onda se dotur dositija.

Upita Juru je li u selu ima nekog ča gaji lavandu? Pa Grada zimi hrani svoje koze suhon lavandon. Pozvali su ponovo susida i dotur mu reče da kravi da svežanj lavande i da se će se od tega životinja primirit i dat se pomust. Uru poslin je Grada javi da je Gurka pomužena i da ništa ne brinemo. Jure se ozari od sriće i dotur ga natira da legne u posteju. Zaspao je odma, pri nego ča se svitlo ugasilo.

U ponedejak ujutro su mu skinli holter. Tomić je pogleda rezultate i malo je izmni listu Jurinih likarija.

– “Eto tako starino, slobodan si i još si ti dosta dobar. Napisao sam ti da dođeš na kontrolu u oktobru da ne dolaziš po zimi kao sada. I nemoj da mi opet dođeš bez nalaza.”

A vidi doktor da Juri jopet čagod fali, ka da mu se ne izlazi iz ordinacije.

– “Pa šta je sad Jure, jedva si čekao da odeš kući?”

– “Dva dana gledan ono veliko kupatilo ča ga zovete džakuzi, a zbog holtera se nisan smi kupat. A u životu nikad nisan lega u kadu.”

– “Hahaha Jure moj, evo vrati se gore i banjaj se do mile volje, dok ti ne krene autobus.”

I tako se Jure nabanja ka nikad u životu. Ispritiska je one botune na džakuziju ka da je u kokpitu eroplana. Kad se vratija Gurka se iznenadila kako mu je posvitlila koža, a Janja mu reče da je 20 godišta mlaji. E to su ti Zagrebački doturi, oni sve znaju boje od nas težaka.

Poslin dva miseca na adresu bolnice stiže poveći paket – piše za dr. Tomića. Dotur je otvorija paket a u njemu veliki pravokutni komad slanine ravan ka zrcalo. A koža na poleđini slanine oslikana u nekin živin kolurima i vidi se prilipi planinski pejsaž. U zasebnoj kuverti Jure se puno zafaljuje, pozdravja ga i vrača one pozajmjene pineze. A tu se našao i list iščupan iz sredine đačke teke na kojoj je olovkon pisalo:

“Dragi doture, ovu slaninu je opiturala moja Janja neotrovnon farbon. Ako vam se slika sviđa, kad izite slaninu, ostružite mast i obe bande triba premazat vrućin voskon od čela ili bezbojnin imelinom za postole. To van je poklon od moje kućne slikarice, jer ste me pomladili. Puno vam fala na vašoj dobroti i vidimo se u oktobru. Pozdrav od Janje, Gurke i Jureta.“

Dr. Tomić je kirurški precizno odilija slaninu od kože i postupija po uputi. Kožu je uokvirija i zakačija na zid ordinacije. Ma nema ko ne bi pogleda tu velišku lipu sliku veselih kolura. A onda bi se dotur pofalija:

– “To je koža od mog pacijenta sirotog Jureta, poslala mi njegova žena jer sam se potrudio oko njega. A jadnik se kupao kod nas sve dok mu koža nije skroz pobjelila. Ma bilo je tu i dobre njegove slanine, ali sam je odvojio i pojeo.”

Tako su najbojeg dotura na Rebru nazvali dr. Kanibal.

Kako tek ostale doture zovu? Neki judi će uvik bit dokaz da nije sve postalo posal, profit i interes.

Pepi

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved