Connect with us

Vijesti

SPREMA LI IZRAEL SAMSONOVU OPCIJU ili samoubojstvo? Modern Diplomacy: Izraelska promjena vojne taktike je dvosjekli mač

Published

on

Američki pritisak na Izrael da promijeni brzinu ratovanja i usredotoči se na ciljane precizne udare i ubojstva, umjesto na neselektivno bombardiranje Pojasa Gaze, potencijalno povećava rizik od eskalacije rata u regionalni sukob i širenja izvan Bliskog istoka, piše znanstvenik James M. Dorsey za časopis Modern diplomacy. Prenosimo razmišljanje prof. Dorsey-a.

Trend američke politike da se dopusti Izraelu da nastavi s pokušajima uništenja Hamasa, a istovremeno minimiziraju palestinske civilne žrtve, mogli imati negativan učinak. Ciljani napadi na zapovjednike Hamsa, Irana i Hezbolaha, koji su već počeli, bi nužno morali uključivati napade diljem Bliskog istoka, što je vrlo riskantan potez. Prekid vatre je zapravo jedini način da se spriječi eskalacija, zaštite nevini životi i osigura oslobađanje talaca koje drži Hamas.

Unatoč tome, američki državni tajnik Antony Blinken, u svom petom posjetu Tel Avivu od početka rata, ponovno je potvrdio u razgovorima s izraelskim premijerom Netanyahuom, “pravo Izraela da spriječi još jedan 7. listopada”, ali je “naglasio važnost izbjegavanja ozljede civila, zaštite civilne infrastrukture i osiguravanja distribucije humanitarne pomoći diljem Gaze”. S druge strane, Blinkenovo spominjanje “infrastrukture” predstavlja prvu javnu kritiku Sjedinjenih Država na račun izraelskih napada na bolnice, škole i drugu civilnu infrastrukturu u Gazi.

Izraelska autonomija u odnosu na SAD

Signalizirajući razlike u pogledima u odnosu na Blinkena, izraelski premijer i njegov ured nisu objavili očitavanje nakon sastanka. To nije uobičajena praksa. Unatoč tome, nevoljkost SAD-a da ide dalje od verbalnog pritiska prijetnjom posljedicama ako Izrael ne posluša savjet SAD-a može proizaći iz uvjerenja da je američki utjecaj na Izrael s vremenom smanjen u gospodarskom i političkom smislu. Financijska potpora iz SAD-a iznosila je 1981. čak deset posto izraelskog BDP-a. Američka godišnja izdvajanja od 4 milijarde američkih dolara u 2021. činila su samo jedan posto izraelskog BDP-a.

Štoviše, Izrael danas proizvodi mnoga od svojih najvažnijih oružja u zemlji, što ga čini manje ovisnim o američkoj prodaji oružja. Osim toga, Izrael je 1991. zaključio da se više ne može slijepo oslanjati na zaštitu SAD-a nakon što mu Sjedinjene Države nisu priskočile u pomoć kada je Irak ispalio projektile Scud na židovsku državu tijekom Zaljevskog rata.

Unatoč tome što je ostao ovisan o vetu SAD-a u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i vojnoj suradnji, Izrael je radio na povećanju svoje autonomije, slično kao što su to učinile zaljevske države tri desetljeća kasnije nakon što Sjedinjene Države nisu odgovorile na napade organizirane od Irana na njihovu kritičnu infrastrukturu u 2019 i 2020.

Precizni napadi na zapovjednike

Unatoč tome, djelujući na temelju naizgled točnih i najnovijih detaljnih obavještajnih podataka, čini se da je Izrael odgovorio na pritisak SAD-a izvođenjem niza ciljanih ubojstava u proteklom tjednu, uključujući šest operativaca Hezbollaha, libanonskih šijita koje podržava Iran. Također, ubijeni su zapovjednik Iranske revolucionarne garde u Siriji i visoki dužnosnik Hamasa u Bejrutu.

U utorak su izraelske snage naciljale automobil u južnom Libanonu u kojem su se nalazila tri operativca Hezbolaha sjeverno od uskog pojasa duž 120 kilometara duge libanonsko-izraelske granice. Napad, drugi u 24 sata, dogodio se dok je Blinken je razgovarao o izraelskoj vojnoj strategiji s Netanyahuom i članovima njegova ratnog kabineta.

Izrael je gađao drugi automobil, nekoliko sati nakon napada, u blizini kuće Wassima Al-Tawila, višeg zapovjednika Hezbolaha ubijenog zajedno s još jednim borcem skupine u napadu dronom u ponedjeljak. Automobil je bio gađan za vrijeme sahrane Al-Tawilja. “Gađamo operativce Hezbollaha, infrastrukturu i sustave koje su postavili za odvraćanje Izraela”, rekao je novoimenovani izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz.

Sjedinjene Države tjeraju Izrael da smanji svoje bombardiranje Gaze u kojem je poginulo više od 23 000 ljudi, većinom nedužnih palestinskih civila, povuče trupe iz Pojasa i usredotoči se na militantne palestinske ciljeve. No, ni to nije najsretnija opcija. Ubojstva viših zapovjednika Hezbolaha, Hamasa i Irana prijete da će potaknuti snage koje podupire Iran na osvetu na načine koji bi mogli eskalirati neprijateljstva izvan Gaze i uskog pojasa između Izraela i Libanona. Kao naznaka kako sukob mogao eskalirati, Hezbolah je u ponedjeljak napao izraelsku bazu kontrole zračnog prometa južno od pojasa u znak odmazde za prošlotjedno ubojstvo visokog dužnosnika Hamasa, Salaha al Arourija, u Bejrutu.

Širenje sukoba

Hezbolah je odbacio izraelske zahtjeve da se povuče na liniju 30 kilometara sjeverno od granice iza rijeke Litani. Hezbolah je također rekao da će pristati na razgovore libanonske vlade o demarkaciji granice tek nakon što Izrael zaustavi svoj napad na Gazu i prihvati trajni prekid vatre. Izrael je zaprijetio da će vojno potisnuti Hezbollah natrag u Litani ako diplomatski napori propadnu. Tijekom ovotjednog posjeta izraelskim trupama na libanonskoj granici, izraelski premijer Binyamin Netanyahu upozorio je: “Ako Hezbollah odluči započeti sveobuhvatni rat onda će… pretvoriti Beirut i južni Libanon, nedaleko odavde, u Gazu i Khan Younis”.

Čini se da su izraelski napadi na Hezbollah osmišljeni da natjeraju skupinu da bira između povlačenja i izazivanja sveopćeg rata koji si Libanon koji je bankrotirao ne može priuštiti, a mnogi Libanonci ga ne žele. Vođa Hezbollaha Hasan Nasrallah naznačio je da ne teži eskalaciji neprijateljstava, ali da je njegova grupa spremna ako se Izrael odluči za “pravi požar”.

Očigledna usredotočenost Izraela na ubojstva operativaca Hezbolaha mogla bi biti i zbog dosadašnje nesposobnosti da ukloni Hamasove najviše čelnike Gaze, uključujući Yahya Sinwara, nakon više od tri mjeseca rata. Prošlog je tjedna David Barnea, šef izraelske vanjske obavještajne službe Mossada, obećao da će uloviti svakog člana Hamasa koji je umiješan u napad skupine 7. listopada na Izrael, bez obzira gdje se nalazili.

Barnea je usporedio lov na tog čovjeka s izraelskom potragom za palestinskim skupinom Crni rujan nakon što je skupina napala izraelski tim na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. i ubila 11 sportaša. Prošlog mjeseca Ronen Bar, šef izraelske agencije za domaću sigurnost, Shin Bet, rekao je da će Izrael loviti članove Hamasa u Libanonu, Turskoj i Kataru čak i ako za to budu potrebne godine.

Dok se Hamas tek treba osvetiti za ubojstvo Al-Arourija, visoki dužnosnik upozorio je da bi se rat mogao proširiti izvan Izraela i Palestine ako Sjedinjene Države nastave podupirati Izrael. “Zapad općenito, a posebno američka vlada, trebaju preispitati svoje stajalište jer će to imati posljedice. Ako SAD inzistira na svom stavu, cijela će ga naša nacija promatrati i tretirati ih kao neprijatelja… Ovaj bi sukob mogao izaći izvan granica Palestine i proširiti se u opsegu”, rekao je dužnosnik Hamasa Sami Abu Zuhri. Njegovo upozorenje poklopilo se s pozivom Islamske države za početak napada pojedinačnih terorista na civilne ciljeve u Europi i Sjedinjenim Državama, uključujući  na crkve i sinagoge.

izvor: Modern diplomacy

Vijesti

Preselio sam svoju obitelj dalje od tradicionalne latinske mise…

Published

on

Moja supruga, djeca i ja živjeli smo više od dva sata od najbliže tradicionalne latinske mise, koja se održavala u 8:00 ujutro, u velikom gradu – prema standardima Saskatchewana. Dolazak tamo je bio težak, ali smo se trudili dolaziti često.

S godinama su ti pokušaji postajali sve opterećujući. Cijene goriva smetaju – hotelski računi, kad je potrebno, još više. Djeca su mrzila ići u grad. Vikend je uvijek bio pucan, a cijeli tjedan proveden na oporavku. I mislim da smo moja žena i ja oduvijek imali dvogodišnjaka koji putuje smireno poput bijesnog jazavca zarobljenog u kavezu uz glazbu Taylor Swift. Ipak, pokušali smo. Za bogate ili siromašne. Za razum ili psihički slom.

Kroz ovo vrijeme vidjeli smo i čuli sve, iz svih izvora, pokrivajući sve aspekte. Razgovori. Homilije. knjige. SMS poruke. Osobni razgovori. Sve samo ne san u stilu svetog Josipa. I poruka je bila dosljedna: Približite se TLM-u.

“Morate prisustvovati tradicionalnoj latinskoj misi.”

“Približi se što bliže jednom, Bog će osigurati ostalo.”

“Vaša će djeca izgubiti katoličku vjeru ako to ne učinite.”

“Bog te poziva da to učiniš. Očito je!”

“Kako ne želiš prinijeti ovu žrtvu? Nije li misa vrijedna toga?”

Nije da nas je trebalo uvjeravati da pokušamo takav potez. Vjerujem da je TLM dio našeg katoličkog prava po rođenju – kao drugačija religija od one s kojom sam ja odrastao. Ljepota, svetost, misterij i istina prožimaju se svuda. Ne šteti ni odsutnost pjesmica Dana Schuttea, djevojaka s oltara i propovjedničkih Molitvi vjernika.

Pokušali smo se pomaknuti. Gotovo desetljeće, zapravo. Ali uvijek se nešto ispriječilo. Kao da su šanse bile protiv nas. Često smo smatrali da je to naša krivnja, da je Božja volja jasna i da je nismo dovoljno herojski slijedili.

Zapravo, jednostavno rješenje za približavanje TLM-u bilo je sve samo ne jednostavno. Financijski, to bi bio strašan udarac. Gdje bih radio? Je li bilo mudro postati učitelj na zamjeni i gladovati nekoliko godina dok ne dobijem ugovor za puno radno vrijeme? Također, naša prodaja kuće bi nas potopila. Kuće u malom gradu Saskatchewanu prodaju se za djelić cijene bilo čega u blizini grada. Imajte na umu da sam rekao blizu grada. Uvijek smo odbijali živjeti u pravom gradu. To bi nas ubilo. Mi smo ljudi sa sela skroz. Ali dok sam ispitivao cijene, shvatio sam da bi površine u blizini grada mogle biti pristupačne… ako prodamo dijete ili troje. Ni naši najstroži kritičari nisu zagovarali da je to volja Božja, barem ne nama u lice.

Ipak, godinama smo se i dalje trudili da to uspije. Razgovori za posao. Pretrage nekretnina. Sesije drobljenja brojeva. Bebe. Devetnice. Frustracije. Suze. Više beba — nisam sigurna kako to što imaju bebe pomaže, ali slatke su. Svojoj sam ženi govorio: “Znam da nam je odgovor ispred nosa! Samo ga još ne možemo vidjeti.” Bog često tako djeluje u mom životu. Gledam u punu vrećicu brašna i praznu posudu za kruh i žalim se: “Gospode, gladan sam! Zašto me nikad ne opskrbiš? Zašto skrivaš odgovore?”

On je pružio.

Prošla godina imala je jedan od onih rijetkih životnih trenutaka u kojima sve dolazi na svoje mjesto, besprijekorno, u rekordnom roku i s neodoljivim osjećajem mira. Zaposlili su me za savršen učiteljski posao sa sjajnim šefom – posao za koji još uvijek ne mogu vjerovati da ga imam. Iskrcali smo se na dvanaest prekrasnih, pristupačnih jutara šume, vrtova, hokejaških terena, garaža i otvorenih polja, tik uz vrhunsko lovište i kratku vožnju do bogate rupe za lovište. Nevjerojatno, ovo je mjesto imalo obitelj u blizini—savršeno za našu djecu. Prodaja kuća prošla je bez problema. Bog je imao svoj prst na svakom koraku. Selidba je bila naporna i stresna, ali veliki blagoslov.

Postojao je samo jedan problem.

Lokacija je bila dalje od TLM-a. Zašto? Jer smo preuzeli obiteljsku zemlju od mojih roditelja. Domaćinstvo Millette zadržat će svoje ime, iako je sada pod novim, manje kompetentnim vlasništvom. Mogao bih satima pričati o prednostima ovog poteza, ali za sada ću naglasiti jednu stvar: sada živimo tri sata udaljeni od tradicionalne latinske mise.

Otkrivamo da je dolazak do TLM-a teži nego ikad. Poteškoće i troškovi smještaja i putovanja su veliki. Ove zime imali smo četiri mjeseca pauze između pohađanja TLM-a. Tjedni vremena s temperaturom ispod 40 stupnjeva, paklene mećave, zaleđene ceste, problemi s vozilima i, kad se vrijeme konačno sredilo, bolesna djeca, držali su nas blizu kuće. Rekao bih da će biti lakše prisustvovati ovog ljeta, ali dolazi nova beba i, pa, znate kako to ide – ali su slatki. Ukratko, naš preseljenje je bio blagoslov, osim osiromašenog liturgijskog života.

Može li Bog zapravo htjeti da se mlada katolička obitelj preseli dalje od TLM-a? I to obitelj koja toliko voli ovu misu? Nemoguće, zar ne? Sigurno je da je naš potez bio samo slabost s moje strane, uzrokovana nedostatkom hrabrosti, hrabrosti i vjere, s mojom djecom osuđenom da završe u paklu, ili barem osuđenom da izdrže paklenu glazbu na lokalnoj misi.

Treba istaknuti dvije stvari. Prvo, potrebno je odmaknuti se i ispitati širu sliku. Sada ne razumijem trenutno stanje Katoličke crkve. Ne shvaćam kako je Tradicija anatema, a banalni liturgijski bumerizam obavezan – ostavljajući pitanje nedjeljnih obveza za sada po strani. Ne shvaćam kako će nam moj lokalni biskup ovog ljeta odbiti tradicionalno krštenje – “Možeš ići drugdje” – kao da natjerati moju ženu da putuje tako daleko odmah nakon poroda nije žalosno i psihotično. Ne razumijem kako se nekoliko starijih ljudi može držati mise koja je potpuno propala u njihovoj župi, dok su moja djeca prisiljena prigrliti njezino samonametnuto uništenje. Ne razumijem ništa od ovoga. Zašto, Bože, zašto?

Ostaje činjenica da većina katolika ne prisustvuje, ili čak ne može, prisustvovati tradicionalnoj latinskoj misi. Zahvaljujući vatikanskim slamanjima TLM-a, to je jednostavna igra brojeva. Na Zemlji postoje milijarde ljudi sa stotinama milijuna katolika. Postoje što, samo stotine tradicionalnih svećenika? Žetve je mnogo, a radnika premalo. Tradicionalni svećenici ne mogu biti posvuda. Zemlja je veliko, ogromno mjesto. Na primjer, najbliži svećenik FSSP udaljen je tri sata od mene — i nije dobrodošao u mojoj vlastitoj biskupiji — dok je najbliži svećenik SSPX udaljen osam sati. Takve udaljenosti, za neke daleko veće, uobičajena su stvarnost za mnoge katolike diljem svijeta.

Čak i za mjesta koja imaju TLM, uvijek postoji problem prenapučenosti i ozbiljnih neugodnosti. Zamislite da se morate pojaviti 45 minuta ranije na poslijepodnevnoj misi u centru grada prepunom kriminala samo da shvatite da, budući da nema mjesta u gostionici, vaša obitelj mora gledati misu na ekranu u podrumu crkve. Poznajem obitelji u blizini TLM-a koje su prestale pohađati jednostavno zbog pogoršanja i ekstremnih neugodnosti koje uzrokuje.

Štoviše, koliko još do ozbiljnijeg napada na TLM-ove? Mislite li da je sada situacija strašna? Siguran sam da bi neki grabljivi vukovi u Vatikanu rado odgovorili: “Mislite da je ovo loše? Pričekajte moje pivo…” Zamislite da iskorijenite svoju obitelj, prigrlite život u siromaštvu i teškoćama, sve kako biste bili blizu TLM-a, a onda vam se ova misa iznenada izvuče ispod glave? Ovo su tragična vremena puna neizvjesnosti. Činjenica je da, ako se netko pridržava osnovne razboritosti, TLM-ovi jednostavno nisu mogući za previše katolika.

Sve to dovodi do moje konačne točke: Bog nije čudovište.

Moja žena i ja uvijek se mučimo s pitanjem kako preživjeti bez tradicionalne latinske mise. Više od toga, kako napredujemo? Kako možemo odgajati svece? Osporavam tvrdnju da svi katolici dobre vjere moraju prisustvovati TLM-u ili riskirati svoje spasenje. Svakako mislim da bi svi katolici trebali prisustvovati TLM-u i čak se žrtvovati da bi prisustvovali. Ali ako žrtve postanu nerazumne, može li se reći da takvi katolici gotovo sigurno neće moći živjeti svetim životom? Da je svetost samo za nekolicinu favoriziranih na temelju lokacije? Pripisati ovo Bogu znači učiniti Ga čudovištem.

Mogu tvrditi čistog uma i mirna srca da je Bog doveo našu obitelj da se preseli tu gdje jesmo, unatoč velikoj udaljenosti od TLM-a. Vjerujem da Bog nije neko zlobno božanstvo. On će se pobrinuti za nas, ako ostanemo vjerni, i dovesti nas do svetosti. Bit će to težak križ za nositi. Onaj koji ne možemo nositi sami. Ali On nas neće napustiti.

Do tada, molite se za sve, uključujući i moju djecu, koja trpe u rukama ove moderne Crkve milosrđa.

Dan Millette/OnePeterFive

Dan Millette je suprug i otac petero djece. Predaje u Saskatchewanu, Kanada. Millette je diplomiralo na Our Lady Seat of Wisdom College u Ontariju i ima diplomu magistra umjetnosti iz teologije na koledžu Holy Apostles College u Connecticutu. Njegov osobni blog je bravestthing.com.

Continue Reading

Vijesti

Prkačin IZVRSTAN! Ovakva BiH nema smisla, postoji opasnost unutarbošnjačkog sukoba!

Published

on

Bivši saborski zastupnik, general Ante Prkačin u jednom prošlogodišnjem Podcastu Bura govorio je o budućnosti, sadašnjosti i prošlosti BiH. Istaknuo je kako ovakva BiH nema smisla ni budućnosti te kako je nužno drastično promijeniti situaciju u BiH.

Interesi BiH i hrvatskog naroda u BiH su često dijametralno suprotni, rekao je, te dodao kako su Hrvatska i BiH jedinstveni geopolitički prostor. Govoreći o naravi rata u BiH, istaknuo je kako se u BiH dogodio i građanski rat i agresija Srbije ali kako je građanski rat bio neusporedivo žešći. Također, govorio je o razlikama između rata u Hrvatskoj i BiH te o ulozi Srba u tim ratovima.

Otkrio je i zašto voli Bošnjake kao narod te zbog čega je uvijek bio i danas jest blagonaklon prema tom bh. narodu. Govorio je i o razlikama između Bošnjaka i Bosanaca te o svom dobrom odnosu s akademikom Suadom Kurtćehajićem.

Namjera je bila, objasnio je, da se pod imenom Bošnjaci integriraju svi muslimani s prostora bivše Jugoslavije u jedan nacionalni korpus. No, veli kako je protokom vremena tu nastao problem jer danas treba na drugi način graditi BiH.

Govorio je o tomu kako akademik Kurtćehajić pokušava sad “prevesti” dovoljan broj Bošnjaka u nacionalne Bosance kako bi se stvorile pretpostavke za izgradnju građanske BiH. Problem u tom procesu je, veli, što se tomu opire jak muslimanski faktor.

Iznio je i pikanteriju kako je noć prije snimanja podcasta, u Sarajevu s akademikom Kurtćehajićem u striptiz baru raspravljao o povijesnim temama.

“One se vrte a nas dva pametujemo”, rekao je te dodao kako je “barska ptica”.

Prkačin je u razgovoru s urednikom i voditeljem Podcasta Bura Juricom Gudeljom naveo i kako se pojavljivanje Željka Komšića najviše razbija o glavu upravo Bošnjacima jer njegova pojava dovodi do erodiranja države BiH.

Također, osvrnuo se i na ulogu međunarodnog faktora u BiH, posebice Washingtona i Bruxellesa, kazavši kako su u BiH napravili nesagledive greške.

U dijelu emisije u kojem se osvrnuo na povijest BiH, Hrvatske i Srbije, između ostaloga, rekao je kako BiH nikad nije bila povijesna država. Naveo je i kako je Bošnjacima najlakše vladati, posebice u odnosu na Srbe ali i Hrvate. Stoga je potrebno “razbiti” bošnjačku akademsku zajednicu za koju smatra da nije kvalitetna.

Istaknuo je i kako srpski nacionalistički pokret najuspješniji nacionalistički projekt u povijesti jer su “Srbi iz ničega stvorili i naciju i državu”. Naveo je i razloge zbog kojih Srbi nisu bježali pred naletom Osmanlija.

Govoreći o bošnjačkom nacionalizmu, ocijenio je kako bi moglo doći do unutarbošnjačkog sukoba između sekularnog i muslimanskog elementa. BiH se lako može urediti, dodao je, ako međunarodni faktor to želi.

Objasnio je zašto se razočarao u Domovinski pokret, iznio planove za predstojeće parlamentarne izbore u Hrvatskoj te implicitno najavio povratak u politiku bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.

Također, iznio i svoje mišljenje o Zlatku Hasanbegoviću, Andreju Plenkoviću, Gordanu Grliću Radmanu, Gordanu Jandrokoviću i drugim ličnostima iz svijeta politike.

Continue Reading

Vijesti

Washington Post: Trumpov zaokret u globalnom trgovinskom ratu?

Published

on

Američki predsjednik Donald Trump zatražio je od svojih savjetnika da zauzmu oštriji stav prema carinama dok se administracija priprema za veliki zaokret u globalnom trgovinskom ratu, objavio je Washington Post u subotu, pozivajući se na četiri upućena izvora, piše HRT.

Unatoč pozivima saveznika s Wall Streeta i Capitola da se toj problematici pristupi na drugačiji način, Trump inzistira na sveobuhvatnim trgovinskim mjerama kojima želi preoblikovati američko gospodarstvo, navodi Washington Post, prenosi Reuters.

Prema istom izvoru, Trump neprestano naglašava svojim savjetnicima da želi nastaviti s pojačavanjem trgovinskih mjera, a u posljednje vrijeme ponovno je oživio ideju o univerzalnoj carini koja bi se primjenjivala na većinu uvoza, bez obzira na zemlju podrijetla.

Trump je, prema Washington Postu, izrazio žaljenje što tijekom prvog mandata nije uveo opsežnije carine te krivi savjetnike koji su ga nagovorili da odustane od tog plana. Ipak, nije posve jasno koliko ozbiljno se razmatra ideja o univerzalnoj carini.

Predsjednik Trump je uvjeren da carine koriste SAD-u vraćanjem radnih mjesta u proizvodnji i povećanjem državnih prihoda za milijarde dolara, piše Washington Post.

U petak je Trump izjavio da je spreman sklapati dogovore s državama koje žele izbjeći američke carine, ali da će takvi sporazumi biti mogući tek nakon što njegova administracija 2. travnja objavi recipročne mjere.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved