Connect with us

Vijesti

“Katolicizam je zdrav razum koji se propovijeda u zemlji luđaka”

Published

on

Je li protivljenje ilegalnom useljavanju grijeh?

Da brzo odgovorim na gore postavljeno pitanje: Naravno da nije.

Ali slušajući većinu crkvenih vođa današnjice, katolik bi pomislio da je to jedan od onih grijeha koji vape u nebo za osvetom.

Zapravo, protivljenje tome je nalog i krepost Pravde i svete Ljubavi. Prije argumentiranja te naizgled proturječne izjave, potrebno je malo pozadine.

Za moderno društvo, prije gotovo ništa nije bio grijeh. Danas je gotovo sve. Novi katalog grijeha nije sišao s planine Sinaj, već s planine ljevičarske ideologije. Sinajske zapovijedi odnosile su se na stvari poput krađe, laganja, štovanje idola, izvanbračnog seksa i ubojstva. Danas te stvari više nisu interesantne.

Danas nema nacija. Samo jedan svijet. Više nema Amerikanaca, Samoanaca, Francuza ili Rumunja. Takva kulturna hegemonija je nisko zlo. Sada smo svi građani svijeta.

Ljudi zdrave pameti odmah prepoznaju ovu ludost. Nekada davno, najveći neprijatelj ovom gnostičkom ludilu bila je Rimokatolička Crkva. Stajala je poput moćnog stražara protiv svega što je uvredljivo za pravi razum (prirodni zakon) ili pravu religiju (božanske objave). Prema Chestertonovim riječima, “katolicizam je zdrav razum koji se propovijeda zemlji luđaka.”

Uvijek se moglo osloniti na Crkvu kako bi razmrsila zamršene stvari; pokazati svjetlo gdje je bila tama; ispraviti neispravljeno. Vikala bi nad grajom lažnih besmislica slatkim glasom stvarnosti. Dok bi se pali svijet oteo kontroli, ona je zadržala kontrolu. I zahvalna ljudska rasa sa zahvalnošću se naklonila pred njezinim staloženim razumom i blistavim pologom vjere.

Više ne.

Nemali broj njezinih pastira sada oponaša najgore sektore liberalne ljevice.

Postali su “luđaci”.

Vratimo se na prvotno pitanje: Što je s protivljenjem ilegalnoj imigraciji kao nalogu pravde?

Počnimo s Kompendijem socijalnog nauka Katoličke Crkve:

Narod ima temeljno pravo na postojanje, na vlastiti jezik i kulturu, kojima narod izražava i promiče svoju temeljnu duhovnu suverenost, oblikuje svoj život prema vlastitoj tradiciji i gradi svoju budućnost osiguravajući primjereno obrazovanje za mlađe generacija.

Ovu izjavu o pravdi u odnosu na nacije treba shvatiti u odnosu s Katekizmom Katoličke Crkve:

Političke vlasti, radi općeg dobra za koje su odgovorne, mogu podvrgnuti ostvarivanju prava na useljavanje različitim pravnim uvjetima, posebice u pogledu dužnosti useljenika prema zemlji u kojoj su ga usvojili. Imigranti su dužni sa zahvalnošću poštovati materijalnu i duhovnu baštinu zemlje koja ih prima, poštivati njezine zakone i pomagati u nošenju građanskih tereta. (#2241)

Dana 2. veljače 2001. papa Ivan Pavao II obratio se na 87. Svjetskom danu migracija, gdje je još jasnije istaknuo imperative pravde u pogledu useljavanja:

Visoko razvijene zemlje nisu uvijek u stanju asimilirati sve one koji emigriraju i da, iako Crkva snažno potvrđuje pravo na iseljavanje, korištenje takvog prava svakako treba regulirati, jer njegovo neselektivno prakticiranje može naštetiti i biti štetno za opću zajednicu, dobrobit zajednice koja prima migranta.

Ove autoritativne izjave naglašavaju ne samo pravo nacija da donose zakone koji ograničavaju imigraciju, već također naglašavaju da nacije imaju kao glavnu obvezu osigurati opću dobrobit prije svega vlastitih građana.

Što je sa svetim milosrđem? Za katolike, učenje svetog Tome baca svjetlo na ovu temu. Dok svi ljudi zaslužuju našu pomoć i milostinju, nemoguće je svim ljudima dati našu milostinju. Milosrđe posjeduje vlastiti red. Akvinski ih čini izrazito jasnima. Bi li otac kuće činio djelo milosrđa kad bi u svoj dom pustio dvadesetak ilegalnih imigranata dok istodobno zanemaruje svoju djecu? Ne. Jer bi u milosrđu iznevjerio one za koje je najprije vezan: svoju obitelj. Pod krovom ove lažne dobrotvorne ustanove krije se teški grijeh.

Kada sentimentalnost zamijeni milosrđe, nastaje kaos.

Dajte svijetu i katoličkim vjernicima potpuno i čvrsto učenje Katoličke Crkve. Ta su učenja izgradila zapadnu civilizaciju i učinit će to opet.

Izvor | QuoVadisEcclesia

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved