Connect with us

Vijesti

Milei, kultura, Crkva

Published

on

Argentinski predsjednik Javier Milei sudjelovao je na sastanku Svjetskoga gospodarskoga foruma koji se održao u Davosu u Švicarskoj. Njegov istup imao je oblik govora koji je uspio privući svjetsku pozornost – piše msgr. dr. Héctor Rubén Aguer, laplatanski nadbiskup u miru.

Njime je pokazao akademsku razinu ekonomske upućenosti, posebice u povijest te struke zadnjih desetljeća. Dosta se prepričavala njegova „odvažnost“ u kritiziranju zapadnih čelnika koji su – kako je istaknuo primjerima – napustili put slobode i prigrlili put koji vodi u egalitarizam i socijalistički kolektivizam. Ništa manja nije bila njegova hrabrost da prigovara sklonosti koju su zapadne „demokracije“ naširoko prihvatile u svojim društvima. Ističem važnost stajališta argentinskoga predsjednika, sada kada je Rimska Crkva pokleknula pred mundijalističkom (globalističkom) agendom.

Na prvom mjestu u govoru u Davosu mora se primijetiti kritika feminizma. Feminističko učenje održava neprirodnu suprotnost između čovjeka (bolje reći muškarca) i žene. To je prebacivanje (transpozicija) klasne borbe marksizma. Milei je upravo to stajalište povezao s „krvoločnom agendom pobačaja“. To je rečeno u susretu s međunarodnim pobačajnim pokretom (abortizmom).

Tema feminizma danas je vrlo aktualna u Crkvi, gdje se iznova predlaže veća nazočnost žena u krugovima odlučivanja. Vrijedno je spomenuti kako je jedna žena pridodana skupini devetorice kardinala savjetnika, bliskih Prvosvećeniku. „Sinodni hod“ uzgaja potrebu za ženskim đakonatom, o čijem opsegu se raspravlja u raznim crkvenim okruženjima. Govori se o „pastoralnom đakonatu“ žene. Ne čini se vjerojatnim da se teži obdariti ga sakramentnim biljegom. Međutim, to tvori vrata. Papa ih otvara i proviruje van, dajući drugima prostor da se odvaže i uđu. Rim unaprjeđuje pomutnju koja se skriva u prikrivanju (disimulaciji). To danas predstavlja veliki problem: on više ne preuzima ulogu Kefe (aramejski stijene),[1] nego je odlučio biti predvodnik naprednjaštva. Nažalost, papa Bergoglio nije želio nastaviti putem koji je u vrijeme kada je rasla potražnja za feminističkim osnaživanjem zacrtao sv. Ivan Pavao II. apostolskim pismom Mulieris dignitatem. Upravo je dostojanstvo žene mjerilo koje je Crkva povijesno zastupala u vrlo različitim kulturnim sklopovima. To osnovno mjerilo zabilježeno je već u prvom stoljeću, kako se opaža u tekstovima Novoga Zavjeta. Navodim prekrasan odlomak iz Pavlove poslanice.

9 isto tako žene – u doličnu držanju (ἐν καταστολῇ κοσμίῳ / en katastolē̃ͅ kosmíōͅ, u pristojnoj odjeći, hodilu resnom): neka se rese (κοσμεῖν / kosmeĩn, kite, ukrašuju) stidljivošću (αἰδοῦς / aidūs, sramežljivošću, stidnošću, stidom) i razborom (σωφροσύνης / sōphrosýnēs, trijeznošću, dobroćudnošću, poštenjem, bistrošću, čednošću, skromnošću, umjerenošću), ne pletenicama i zlatom ili biserjem ili skupocjenim odijelom (ἱματισμῷ / himatismō̃ͅ, haljinama, nošnjom),

10 nego – dobrim djelima, kako dolikuje ženama koje ispovijedaju bogoljubnost (θεοσέβειαν / theosebeian, bogoljubstvo, bogobojaznost, kojima je zvanje pobožnost, koje se obećavaju pobožnosti, koje Bogu služe).

11 Žena neka u miru (ἐν ἡσυχίᾳ / en hēsykhíaͅ, mučanju, mȗku, tišini, skrovitosti), prima pouku sa svom podložnošću (ὑποταγῇ / hypotagē̃ͅ, pokornošću).

12 Poučavati pak ženi ne dopuštam, ni vladati (αὐθεντεῖν / authenteĩn, uzdizati se, gospodovati, gospodariti, imati vlast) nad mužem, nego – neka bude na miru (tiha, miruje, ostane pri šutnji).

13 Jer prvi je oblikovan (ἐπλάσθη / eplásthē, stvoren, slikovan, sazdan) Adam, onda Eva;

14 i Adam nije zaveden (ἠπατήθη / ēpatḗthē, prevaren, primamljen), a žena je zavedena, učinila prekršaj (παραβάσει / parabásei, prijestup).

15 A spasit će se rađanjem djece (διὰ τῆς τεκνογονίας / dià tē̃s teknogonías, postajući mati, majčinstvom, materinstvom, ispunjavajući majčinske dužnosti) ako ustraje u vjeri, ljubavi i posvećivanju (ἁγιασμῷ / hagiasmō̃ͅ, svetosti, posvećenju), s razborom“ (Prva Timoteju 2, 9–15).

Nije mi nepoznato kako su neke značajke ovoga programa nadahnute tadašnjim stanjem odnosa između crkvene zajednice i kulture toga doba te da nisu primjenjive na današnju, ali je temeljno mjerilo odlika kršćanske žene: razboritost, dobar osjećaj za prosuđivanje i obzirnost u govoru i djelovanju, a to je strano svakomu feminizmu, a on je postojao i u poganstvu prvoga stoljeća. Ističem Pavlovo upućivanje na majčinstvo i njegov vez sa spasenjem: sklad naravnoga poretka, s potpunom milošću.

Osmi ožujka označen je kao „Međunarodni dan žena“, apoteoza općesvjetskoga feminizma, koji postaje široko rasprostranjen. U Buenos Airesu okupilo se mnoštvo mladih, ideološki motiviranih, fakultetski školovanih žena. Ljevica je preuzela događaj. O tome bi se morao pozabaviti episkopat koji, opsjednut problemom siromaštva, ne preuzima svoju dužnost evangelizacije kulture i vjernike ostavlja bespomoćne i nenaoružane za kulturnu bitku u kojoj odlučujuću ulogu imaju upravo mjesni učenici Antonija Gramscija.

Pročitao sam u argentinskim dnevnim novinama La Prensa izvješće o saslušanju izvršnoga povjerenstva Biskupske konferencije: „Biskupi su Mileiju izrazili zabrinutost zbog trenutne krize“, i nastavlja se: „Crkva je zahtijevala da Predsjednik pruži potporu ranjivima sektorima koji posebno pate od nedostatka hrane i lijekova.“ Ta biskupska opsjednutost poziva na nastavak besplatnih davanja iz prethodnoga desetljeća. Kakav prinos daje Crkva? A katolički laici i Caritas? Morate to učiniti, a da ne zanemarujete ono. Ali to je beskorisno, biskupi ne razumiju kulturne probleme. S druge strane, Milei ih prilično dobro razumije, iako djelomično, zbog liberalizma koji ispovijeda. Po mojem mišljenju to je drama Crkve, a i države.

Primijetimo ovu činjenicu: novinari kad govore o biskupima kažu „Crkva“. Bogu hvala, Crkva je nešto više.

La Prensa prenosi da su biskupi darovali izdanje knjige Statio orbis, Franjine poruke i govore. Mislim da su mu trebali donijeti Katekizam Katoličke Crkve koji Predsjednik sigurno ne zna. „Franjizam“ biskupa je početnički i lišava ih osobnosti. Papa nije taj koji izravno upravlja Crkvom u Argentini.


U Buenos Airesu u petak 15. ožujka 2024.
Pokorničko vrijeme korizme.


+ Héctor Aguer
laplatanski nadbiskup emeritus

Vjera i Djela

Advertisement

Vijesti

Ivana hrabro – Milanoviću: Što je dopušteno Jupiteru, nije volu. A u demokraciji on nije Jupiter

Published

on

Ivana Petrović komentirala je komunikaciju predsjednika Zorana Milanovića, a na samom početku odgovorila mu je i na kritiku koju joj je uputio u utorak iz Ludbrega.

“Predsjednik vjerojatno pokušava dići rejting koaliciji lijevoga centra, pretpostavljam, u jednom dijelu biračkog tijela. Hoće li u tome uspjeti, ja to ne znam”, na početku je rekla Petrović i ustvrdila da se predsjednik od početka mandata počeo obrušavati na ljude iz političkog, javnog i medijskog prostora.

“Mene to, moram priznati, najmanje tangira jer on time ipak najviše govori o sebi, ali ipak bih ga htjela ispraviti – ja nisam rekla da je HDZ stožerna stranka govoreći o HDZ-u. Neka još jednom pregleda, ja sam rekla da je HDZ bez dvojbe stranka koja je u temeljima naše državnosti, što je točno, da HDZ zna odraditi neke velike procese, zadnji su bili Schengen i eurozona, javlja Dnevnik.

Ja sumnjam da bi, primjerice, ne znam, Arsen Bauk Schengen s toliko prepreka mogao odraditi, kao što je to učinio dominantno ministar Božinović, ali sam i nakon toga rekla da je HDZ stranka koja svojim jalovim unutarstranačkim kompromisima, bez da se pročisti, kompromisom s dokazano lošim članstvom, sebi navukla na vrat brojne korupcijske afere, tako je doslovno glasio citat”, rekla je Petrović gostujući u Dnevniku Nove TV.

U nastavku je dodala i kako je kazala da je SDP bivša stožerna stranka lijevoga centra, koju je raskolio Peđa Grbin.

“Kada ja to negdje kažem, onda mi kažu ‘ma ne, to ti je počelo za vrijeme Milanovića’. OK, započeo Milanović, Grbin dovršio. Raskolio je jednu veliku i važnu stranku koja je mogla, da je ostala cjelovita, s dobrim programom, komotno čak i sama dobiti ove izbore”, komentirala je Petrović, prenosi Teleskop.hr.

“Predsjednik se ponaša kao politički piroman. Zapravo, u skladu s onime što je rekla stranka Fokus kada je izišla, a to je da nije njihov cilj postići spaljenu zemlju. On upravo to radi. Ne znam koliko mu je to zapravo pametno. On se doista ponaša kao politički piroman i nemam se ja namjeru ovdje s njim obračunavati. Neka govori što govori, ali mislim da mu to nije pametno”, zaključila je Ivana Petrović.

Na pitanje hoće li događaji vezani za Milanovića utjecati na odnose unutar SDP-ove koalicije, Petrović je kazala: “Vidimo da već utječu.”

“Za mene je ključno pitanje, on, predsjednik republike, koji želi postati premijer, on naziva ustavne suce gangsterima, on ocrnjuje gospođu Omejec i ja doista očekujem od nadležne pravobraniteljice da se oglasi, kao i od ženskih udruga da se oglase jer ovo je izvan svake pameti. Što se tiče Ustava, oni ga tumače nekom svojom akrobatikom”, kazala je Petrović i prokomentirala upozorenje koje je Ustavni sud uputio Milanoviću.

“Institut upozorenja Ustavni sud kreirao je 2013. godine zbog lex Perković, i to zbog Peđe Grbina koji je takve gluposti govorio na nadležnom sudu da ga je gospođa Barić pitala: ‘Kako ste vi uopće prošli ispit iz Ustavnoga prava?’, ja se toga sjećam.

Dakle, moje je pitanje podržavaju li ove stranke koje su ostale uz takav krnji, raskoljeni SDP kakav jest, taj narativ. Jesu li za njih ustavni suci gangsteri, jesu za njih svi ti ljudi nikakvi, nevaljali, zli? Je li to i njihov potpis?” upitala je Petrović.

“Hrvatski narod nije glup. Ako građani Republike Hrvatske smatraju na ovim izborima da HDZ treba otići, on će otići. Predsjednik republike ovakvim govorom podcjenjuje birače u Hrvatskoj.

I nije mu ovo prvi put. On je hodao kad je bio premijer s našim prilogom, koji je napravila kolegica i koji je opovrgavao njegovu tezu o građanskom ratu, i on je branio tu tezu pred novinarima, hodao je sa svojom bivšom glasnogovornicom, lupao o tablet i puštao taj prilog. Nakon što je Međunarodni sud pravde 2009. proglasio nadležnost u sudovanju Hrvatske protiv Srbije za genocid, to je sud koji sudi samo sporove među državama i da je taj sud prosudio da je to bio građanski rat, a ne međunarodni sukob, onda ne bi proglasio nadležnost.

Da ne kažem na sudu za bivšu Jugoslaviju da je već bilo oglašeno nekoliko presuda za međunarodni sukob. On je kolegi Žabec nedavno uskratio akreditaciju. Mi smo godine kad smo ušli u EU bili pred aktivacijom suspenzivne klauzule po odgovarajućem članku europskog ugovora zbog lex Perković. To su sve činjenice”, navela je komentatorica Nove TV Ivana Perković.

“Ja bih samo savjetovala predsjedniku da pripazi na svoje zdravlje i, drugo, budući da on voli citate, spomenula bih onaj ‘što je dopušteno Jupiteru, nije volu’, samo obratno. Dakle, u demokraciji on nije Jupiter, u demokraciji su Jupiter oni koji odlučuju. Ja bih to sve obrnula. Dakle, nije volu dopušteno, Jupiteru je, to govori Ustav i to je gospođa Omejec jučer jako lijepo objasnila”, zaključila je Petrović.

Podsjetimo, danas je Milanović u svom nastupu Ivanu Petrović, uglednu komentatoricu NOVE TV, nazvao dežurnom kreštalicom.

Continue Reading

Vijesti

Nema bolje evangelizacije nego kad tata klekne pred Gospodina…

Published

on

Nema bolje evangelizacije nego kad tata klekne pred Gospodina, pred križ – jer tata ne kleči pred nikim, nego pred Bogom.

To su slike koje se duboko urezuju u srce djece.

Kad muškarac klekne, kad se muškarac obrati Bogu – cijelo stablo ozdravlja, sve ozdravlja.

Nema jačeg frajera nego obraćenog muškarca koji je u Kristu, koji je njegov vojnik! Neka nam Gospodin udijeli radostan i blagoslovljen dan!

Alan Hržica/mreze

Continue Reading

Vijesti

Starešina: “Ako poruči premijeru da ‘širi dimnu zavjesu‘ i da nadležnost nije važna, pitam se – za koga sad radi Laura?”

Published

on

Nakon mnogih, u Rumunjskoj traljavo odrađenih postupaka pod američkim sponzorstvom, ali ne vidjevši aferu vlastitog brata, tešku 30 milijuna €, pitam se za koga, ova predstavnica Ceausescuove zlatne mladeži (kći komunističkog tužitelja) – danas radi?

Očekivala sam da će glavna europska tužiteljica Laura Codruţa Kövesi za neslužbeni ulazak u hrvatsku izbornu kampanju pričekati barem raspisivanje izbora. Krenula je prije, intervjuom na televiziji N1 prošle nedjelje. Nemam uopće problem s time da Ured europskog tužitelja (EPPO) bude aktivan i u izbornoj kampanji. Naprotiv.

Novac iz europskih fondova toliki je mamac (i hrvatskim) klijentelističkim lobijima povezanima s izvršnom (političkom vlašću) da u Hrvatskoj teško nalazi put prema onima koji bi se njime koristili kao potporom razvoju, osobito kad je riječ o manjim i srednjim poduzetnicima.

Prečesto se njime potpomažu pašnjaci bez krava i ovaca, izmišljeni voćnjaci i tulipani, a bliskost vlasti u prednosti je nad kvalitetom projekta. I logično mi je i da uoči izbora europsko tužiteljstvo naloži neko zvučnije uhićenje kako bi poslalo poruku da nadzire trošenje europskog novca, da se prijevare i potkradanje ne isplate.

No očekujem da pritom ne izlazi iz svoje uloge zaštitnika europskog novca i nadzornika njegova trošenja te da se služi sredstvima primjerenima standardima kaznenih postupaka u demokratskim državama. A da se suzdrži od poteza koji ostavljaju dojam pokušaja političkog utjecaja na izbore.

Plenković treba ustrajati

Prozvavši nekoliko puta tijekom intervjua premijera Andreja Plenkovića za ‘podizanje dimne zavjese‘ jer je osporio EPPO-ovu mjerodavnost za istrage zloporabe novca na Geodetskom fakultetu, koji prema tvrdnjama hrvatske vlade nije bio iz fondova EU-a, nego iz hrvatskoga državnog proračuna, Kövesi je duboko zagazila u sferu politike.

Europska tužiteljica može sutra zatražiti uhićenje Andreja Plenkovića ako do njega vode tragovi nezakonitoga trošenja europskog novca. Ali nije primjereno da politički proziva predsjednika hrvatske vlade insinuirajući prikrivanje kriminala. I da pritom banalizira pitanje mjerodavnosti u pravosudnim postupcima, kao nešto nevažno. Jer za nju je, navodno, važno samo – je li se dogodila prijevara.

U zapadnoj je pravnoj tradiciji pitanje odgovornosti početna točka svakoga pravosudnog postupka, točka na kojoj taj postupak pada ili ide dalje. Bilo bi zanimljivo vidjeti reakciju ako Kövesi jednoga dana odluči pokrenuti istragu trošenja novca iz francuskog ili njemačkog državnog proračuna.

Hrvatska ima vrlo neugodna iskustva s banalizacijom pitanja mjerodavnosti u slučaju tužiteljica Haaškog suda (i Arbour i Del Ponte) i njihovim ‘misijama‘ pisanja povijesti i donošenja pravde, a da bi danas kao članica EU-a bez propitivanja mjerodavnosti prihvatila svaku aktivnost nove europske misionarke pravde. Zato se nadam da će Plenković u ovom slučaju ustrajati u zaštiti nacionalnoga pravosudnog suvereniteta. I da bi učinio isto da je riječ o Sandri Benčić ili Ivanu Penavi, a ne o Nini Obuljen Koržinek. S druge strane, bilo bi mi drago vidjeti i što više EPPO-ovih postupaka zbog zloporabe europskog novca koji se zasnivaju na čvrstim dokazima, prikupljenima praćenjem tragova novca, a ne na medijskoj distribuciji privatnih poruka.

Za koga sad radi Laura?

Danas, u vrijeme pojačanoga ruskoga hibridnog rata i pokušaja utjecaja na izbore u Europi, osobito je važno da (i) glavna europska tužiteljica djeluje striktno unutar svojeg mandata. U slučaju Kövesi to je dodatno važno jer njezino obiteljsko i profesionalno nasljeđe u Rumunjskoj pozivaju barem na oprez. Kći rumunjskoga javnog tužitelja iz vremena Ceauşescua i juniorska košarkaška reprezentativka (oboje upućuje na bliskost komunističkoj dubokoj državi) ekspresni profesionalni procvat doživjela je nakon 2000., pod okriljem američke administracije koja je od nje napravila ikonu borbe protiv korupcije u Rumunjskoj.

Optužila je Kövesi mnogo vladinih dužnosnika. No suđenja su pokazala da su joj predmeti bili odrađeni traljavo, na krilima politike i medijskih kampanja, uz pomoć obavještajnih službi. Mnogi su poslije pali na sudu, uključujući i postupak protiv bivšeg premijera Victora Ponte, kojeg je 2016. natjerala na ostavku.

No sumnjivu klijentelističku aferu svojeg brata Sergiua Lascua, člana Uprave rumunjskoga državnog distributera plina Trasgaza, i njegove supruge, tešku tridesetak milijuna eura, nije primijetila. Odrađena američka antikorupcijska agenda u Rumunjskoj donijela joj je imenovanje na dužnost glavne europske tužiteljice. Ne vjerujem u tužitelje koji djeluju kao produžena ruka politike. Zato, kada Kövesi poruči hrvatskom premijeru (ma tko bio) da ‘širi dimnu zavjesu‘ i da mjerodavnost nije važna, ja se pitam – za koga sad radi Laura?

Višnja Starešina / Lidermedia

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved